Vesna Lendić Kasalo

|Udruga.hr|: Koja je osnovna uloga i značaj Vladinog ureda za Udruge?

Ured za udruge je Vladina stručna služba koja već koja već osamnaest godina sustavno radi na stvaranju uvjeta za suradnju i partnerstvo Vlade Republike Hrvatske s civilnim društvom, ponajprije udrugama. Ured za udruge je jedan od tri oblika institucionalne podrške razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, koji još čine Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Savjet za razvoj civilnoga društva. Aktivnosti Ureda za udruge usmjerene su koordinaciji suradnje državnih tijela s udrugama i drugim organizacijama civilnog društva u oblikovanju, provedbi, praćenju i vrednovanju javnih politika i stalnom unaprjeđenju strateškog, normativnog, institucionalnog i financijskog okvira za djelovanje udruga. S tim ciljem Ured za udruge koordinira rad tijela državne uprave i ostalih javnih institucija na području harmonizacije politike, kriterija i standarda financiranja programa i projekata udruga i ostalih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora, pruža stručnu pomoć državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u pripremi i provedbi natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz javnih izvora, provodi programe osposobljavanja državnih i lokalnih službenika za djelotvorno financiranje programa i projekata udruga od interesa za opće dobro, prikuplja i analizira podatke i izrađuje sveobuhvatne izvještaje o javnim sredstvima kojima se financiraju programi i projekti udruga.

Na području uključivanja građana, civilnoga društva i ostalih zainteresiranih dionika u oblikovanje javnih politika Ured koordinira rad tijela državne uprave na području razvoja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, upravlja središnjim portalom „e-Savjetovanja“, te priprema godišnja izvješća za Vladu Republike Hrvatske o provedenim savjetovanjima, izrađuje i provodi programe osposobljavanja državnih službenika o važnosti savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, pa tako i s organizacijama civilnoga društva u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akta.

Ured za udruge pruža stručnu i administrativnu podršku Savjetu za razvoj civilnoga društva kao savjetodavnom tijelu Vlade Republike Hrvatske, te prati provedbu Akcijskog plana inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast te osigurava stručnu i administrativnu potporu Savjetu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.

Nakon što je stekao iskustva u upravljanju pretpristupnim fondovima Europske unije  (PHARE, IPA I. i IV. Komponenta) Ured za udruge provodi aktivnosti programiranja, ugovaranja, financijskog upravljanja, kontrole kvalitete te praćenja provedbe projekata podrške razvoju civilnoga društva financiranih iz fondova Europske unije i međunarodnih izvora. Važno je istaknuti da Ured za udruge sudjeluje u Sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda u svojstvu Posredničkog tijela razine 1. Pored toga, Ured za udruge sufinancira obvezni doprinos udrugama i ostalim organizacijama civilnoga društva koje su ugovorile financiranje projekata iz fondova Europske unije. Već devet godina Ured za udruge djeluje kao kontakt-točka za program Europske unije „Europa za građane“.

Ured za udruge također provodi i brojne aktivnosti međunarodne razvojne suradnje na području potpore razvoju civilnoga društva, jer su sve navedene aktivnosti Ureda i ovaj hrvatski model potpore razvoju civilnoga društva već duže vrijeme poznati i izvan granica Republike Hrvatske.

Također, uvijek nam je važno javnosti jasno prikazati brojnost, motiviranost, upornost i važnost udruga u postizanju pozitivnih društvenih promjena i unapređenju kvalitete života u zajednici i činjenicu da je veliki broj građana na neki način povezan s udrugama, neposredno ili posredno, kroz članstvo, volontiranje ili korištenje njihovih usluga i aktivnosti. Nekada smo to činili organizirajući Dane udruga, zadnjih pet godina organiziramo Dane otvorenih vrata udruga kako bi građanima i široj javnosti približili programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udruge u Hrvatskoj. Tijekom tih dana, udruge širom Hrvatske organiziraju brojne kreativne radionice, predavanja, predstave, akcije te na inovativne načine predstavljaju svoje društveno korisne projekte i programe, ali i mogućnosti uključivanja građana u volonterske programe, sve kako bi građanima i zainteresiranoj javnosti približile svoje programe i aktivnosti i time poboljšale svoju vidljivost u lokalnoj i široj zajednici, kao i percepciju o važnosti djelovanja udruga.

|Udruga.hr|: Koliki je Vaš osobni doprinos tome?

Imajući u vidu da u Uredu za udruge radim već osam godina, a da sam s Uredom surađivala i dok sam radila u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, osobno sam uključena u gotovo sve od navedenih aktivnosti Ureda za udruge. Na početku rada u Uredu poseban izazov bilo mi je organiziranje prikupljanja i analiziranje podataka i izrada sveobuhvatnih izvještaja o javnim sredstvima kojima se financiraju programi i projekti udruga. Dobiveni podaci bili su nam podloga za izradu novog normativnog okvira za djelovanje i financiranje udruga, u čemu sam, obzirom na moju pravnu naobrazbu aktivno sudjelovala. To je projekt koji smo započeli prije četiri godine i na njemu još ima puno izazova. Ne manji bio je i moj doprinos u oblikovanju normativnog i institucionalnog okvira za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Također, puno svog stručnog znanja i iskustva uložila sam i u koordiniranje rada tijela državne uprave i ostalih javnih institucija na području harmonizacije politike, kriterija i standarda financiranja programa i projekata udruga i ostalih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj i regionalnoj razini, a sve sukladno standardima financiranja iz sredstava Europske unije. Pri tome, svih ovih osam godina imala sam sreću aktivno sudjelovati u kreiranju i suvođenju mladog i stručnog tima Ureda za udruge, te su svi rezultati koje Ured za udruge postiže u kvalitativnom i kvantitativnom smislu i moj profesionalni ponos.

Također, kao trenerica u Državnoj školi za javnu upravu imam priliku provoditi programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja kolega državnih i lokalnih službenika u području razvoja suradnje s civilnim društvom u vidu savjetovanja i financiranja i taj posao držim iznimno važnim, jer niti najbolji propis, pravilo ili standard neće zaživjeti ako se onima koji su ga dužni primjenjivati ne približi šira slika i argumentirano objasni zašto je primjerice važno savjetovati se sa zainteresiranom javnošću, ili zašto je potrebno primjenjivati standarde transparentnog financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

|Udruga.hr|:Koji su aktualni projekti na kojima radite?

Upravo smo završili s ovogodišnjim Danima otvorenih vrata udruga i prikupljamo izvještaje udruga o aktivnostima koje su organizirale, s popratnim materijalima i prilozima (slikama i video zapisima s događanja te dokazima popraćenosti u lokalnim medijima), kako bismo odabrali 10 najuspješnijih udruga kojima će kao nagrada biti dodijeljene godišnje pretplate na časopis Udruga.hr.  Svoja otvorena vrata udruge su prijavljivale putem internetske aplikacije UdrugeInfo, koju je prošle godine osmislio i pokrenuo Ured za udruge kako bi udruge i tijekom cijele godine svoje aktivnosti učinile vidljivijima, a zainteresirani građani i članovi udruga lakše došli do korisnih informacija o aktivnostima udruga u svojoj lokalnoj zajednici, odnosno cijeloj Hrvatskoj. Zato, svi građani koji su posjetili udruge tijekom Dana otvorenih vrata, i ove godine mogli su ispuniti „putovnicu Dana otvorenih vrata udruga“ u koju su mogli unijeti svoje dojmove te će najaktivniji građani i najinteresantniji dojmovi također i ove godine osvojiti prigodne nagrade Ureda za udruge. Koristim i ovu priliku zahvaliti se svim udrugama koje su i ove godine prihvatile naš poziv i otvorile svoja vrata, a mi smo prvi dan otvorenih vrata udruga iskoristili kao povod da javnosti skrenemo pozornost na teme koje su važne svim udrugama u Republici Hrvatskoj.

Tako je prvog Dana otvorenih vrata udruga, 23. svibnja 2016. Ured za udruge organizirao konferenciju „Uloga udruga u društveno-ekonomskom rastu i demokratskom razvoju“. Na Konferenciji su sudjelovali predstavnici organizacija civilnoga društva i javne vlasti, uz goste predavače iz Slovenije i Francuske, a raspravljale su se teme aktualne za razvoj civilnoga društva čime se široj javnosti omogućio uvid u primjere pozitivne prakse djelovanja udruga.

Glavna tema Konferencije bila je rasprava o prioritetima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021., istaknuta je važnost inkluzivnosti procesa donošenja Nacionalne strategije, temeljenog na evaluaciji učinaka još uvijek aktualne Nacionalne strategije 2012.-2016. U raspravi o novim modelima financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva predstavljena su iskustva u korištenju različitih modela financiranja, poglavito grupnog financiranja (engl. crowdfundinga), društvenog poduzetništva, privlačenja privatnog profitnog sektora u filantropske aktivnosti te mogućnostima koje se otvaraju osnivanjem prve etične banke u Hrvatskoj. U poslijepodnevnom dijelu se raspravljalo o djelovanju organizacija civilnoga društva u međunarodnom kontekstu i njihovom utjecaju na kreiranje i provedbu politika te praksi hrvatskih sudova u vezi s ostvarivanjem prava na slobodno udruživanje. Pripremamo zaključke s pojedinih rasprava i oni će nam biti podloga za daljnji rad.

Najvažniji projekt koji smo upravo započeli je izrada nove Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje 2017. – 2021. Ured za udruge je nositelj projekta koji će se provoditi kroz inkluzivan proces u koji će biti uključeni predstavnici tijela državne uprave (riječ je o strateškom dokumentu koji donosi vlada), javnih institucija, akademske zajednice, jedinica teritorijalne samouprave i naravno, predstavnici organizacija civilnoga društva. Nacrt(i) dokumenta proći će više oblika savjetovanja (zajedničke stručne radne skupine, javne rasprave, internetsko savjetovanje i sl.) i očekujemo da će nakon očitovanja svih tijela državne uprave, nositelja pojedinih provedbenih mjera i aktivnosti Nacionalna strategija biti donesena početkom 2017. godine.

Ovih dana razgovaramo o tome kako se nositi se s izazovom smanjenja financijskih sredstava kojima u ovom trenutku raspolaže Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva s jedne strane i izazovom kvalitetnog upravljanja značajnim sredstvima koja će ove godine biti na raspolaganju organizacijama civilnog društva od strane drugih davatelja na nacionalnoj razini, ne samo iz sredstava od igara na sreću odnosno državnog proračuna, nego ponajprije iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Upravo uvažavajući izazove koji se trenutno postavljaju pred civilno društvo, Ured za udruge nastavit će djelovati na osiguravanju uvjeta za partnerski dijalog Vlade i organizacija civilnoga društva, kao i općenito razvoja civilnoga društva. U tom smislu radimo na sastavljanju novog, šestog saziva Savjeta za razvoj civilnoga društva i u tijeku je isticanje i izbor kandidata za članove Savjeta ispred organizacija civilnoga društva.

A kada je o financiranju programa i projekata udruga riječ, svakako treba istaknuti da Ured za udruge priprema natječajnu dokumentaciju i do kraja ove godine planira objaviti šest natječaja u okviru Europskog socijalnog fonda i to za podršku organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa, za podršku razvoju partnerstva OCD-a i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja, za osnaživanje doprinosa OCD-a za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja, za jačanje kapaciteta OCD-a za provedbu tretmana u okviru izvršavanja kaznenopravnih sankcija te provedbu post-penalnog prihvata i resocijalizacije, za podršku partnerskim inovativnim projektima civilnog, javnog i poslovnog sektora za ponovno korištenje otvorenih javnih podataka i razvoj ICT/mobilnih aplikacija za kvalitetnije sudjelovanje građana u lokalnom odlučivanju, te za prostore sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice.

Naravno i ove godine Ured za udruge otvorio je javni poziv za sufinanciranje obveznog doprinosa organizacija civilnoga društva koje su ugovorile provedbu EU projekata, na koji se udruge mogu javiti sve do početka prosinca.

Od aktualnih projekata Ureda za udruge svakako moram istaknuti i vođenje Središnjeg državnog portala „e-Savjetovanja“, koji se nakon godinu dana svoga djelovanja pokazao kao značajan korak u razvoju procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koji omogućuje objedinjavanje svih otvorenih savjetovanja na jednom mjestu, brzu i jednostavnu pretragu otvorenih savjetovanja te učinkovito zagovaranje svih zainteresiranih društvenih skupina i pojedinaca u procesu oblikovanja javnih politika. U ovom kratkom razdoblju portal je zaživio kroz otvaranje ukupno 506 javnih savjetovanja, objavljenih od strane 43 državna tijela, a iz dana u dan raste broj registriranih korisnika.

Koji su osnovni kriteriji prema kojima se raspoređuju financijska sredstva namijenjena udrugama?

Rekla bih da je osnovni kriterij za dodjelu financijskih sredstava, ali i svih drugih vidova nefinancijskih podrški udrugama njihovo djelovanje za opće dobro.  Javnim sredstvima kojima raspolaže država (tijela državne uprave i Vladini uredi i tijela i druge javne institucije), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javna trgovačka društva i druge pravne osobe kada iz javnih izvora financiraju programe i projekte udruga, mogu se financirati samo aktivnosti udruga koje su od interesa za opće dobro, navedene u članku 32. stavak 3. Zakona o udrugama ili posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području. Sve ostale aktivnosti udruge trebaju financirati iz vlastitih prihoda, putem članarine, prihoda od obavljanja redovne ili gospodarske djelatnosti, donacijama iz privatnog ili gospodarskog sektora. Pri tome ne treba zanemariti i doprinos volonterskog rada u udrugama.

|Udruga.hr|: O kriterijima, mjerilima i postupcima raspodjele sredstava namijenjenih udrugama govori Uredba (NN 26/2015), što se njome uređuje?

Uredbom se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje davatelji financijskih sredstava, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Kriteriji koji se utvrđuju ovom Uredbom odnose se na preduvjete koje osigurava davatelj financijskih sredstava iz javnih izvora (financijska sredstva, organizacijske kapaciteti i ljudske resurse) i osnovne standarde pripreme, provedbe i praćenja i vrednovanja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Mjerila koja se utvrđuju ovom Uredbom odnose se na osnovne i dodatne uvjete koje moraju ispunjavati udruge kada provode programe i projekte financirane iz javnih izvora.

Postupci financiranja i ugovaranja programa i projekata, koji se utvrđuju ovom Uredbom, obuhvaćaju aktivnosti davatelja financijskih sredstava u određivanju prioriteta za financiranje, pripremi dokumentacije za financiranje, odabiru programa i projekata, ugovaranju, praćenju i vrednovanju provedbe financiranih programa i projekata, korištenje informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava programima i projektima te koordinaciju davatelja financijskih sredstava i izobrazbu u primjeni Uredbe koju provodi Ured za udruge.

Koliko sredstava se godišnje dodijeli, koliko je predviđeno za 2016. godinu?

Rezultati analiza dosadašnjih oblika podrške programima i projektima udruga koje su u posljednjih nekoliko godina ugovarala tijela državne uprave i druge javne institucije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te javna poduzeća pokazuju da se udrugama godišnje dodijeli i do 1,6 milijardi kuna iz javnih izvora, od čega su 1/3 sredstva državnoga proračuna, a 2/3 sredstva proračuna Grada Zagreba, proračuna županija, gradova i općina. U to nisu uračunata sredstva iz EU fondova. Prema podacima koje je prikupio Ured za udruge u pretpristupnom razdoblju udruge su provele više od 550 EU projekta vrijednih oko 70 milijuna Eura, što je gotovo stopostotni učinak u povlačenju raspoloživih sredstava.

Na ovogodišnjim Info-danima, koje je sedmu godinu za redom Ured za udruge organizirao u suradnji s tijelima državne uprave, zainteresiranim udrugama predstavljeni su natječaji koje će ministarstva, Vladini uredi i druge javne institucije raspisivati za financiranje projekata i programa udruga iz sredstava državnog proračuna i fondova EU za 2016. godinu. Prema godišnjem planu natječaja u 2016. planirana su 93 natječaja za financiranje programa i projekata udruga, koje će u okviru svojih nadležnosti raspisati 21 državno tijelo. Iznosom od preko 985 milijuna kuna iz državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću i fondova EU u 2016. godini planira se financirati i sufinancirati više od 6300 programa i projekata organizacija civilnoga društva. U područjima prevencije nasilja među djecom i mladima, borbe protiv ovisnosti, socijalnih usluga, volonterstva, obrazovanja, sporta, kulture, tehničke kulture, društvenog poduzetništva, zaštite okoliša i prirode, poljoprivrede, turizma, te drugim područjima od interesa za opće dobro.

Ovim pregledom nisu obuhvaćena planirana sredstva iz proračuna županija, gradova, i općina, te od donacija i sponzorstava javnih trgovačkih društava kojima će se financirati programi i projekti udruga od interesa za opće dobro.

|Udruga.hr|: Kako teče postupak dodjele financijskih sredstava udrugama?

Iako s jedne strane ne postoji obveza financiranja programa i projekata udruga, a s druge strane pravo udruga da budu financirane javnim sredstvima, suradnja javnih institucija s udrugama, koja se većinom ogleda u različitim oblicima financijske i nefinancijske podrške, koju tijela javne vlasti u provedbi javnih politika pružaju programima i projektima od interesa za opće dobro, uvelike ovisi o kvaliteti kriterija, standarda i postupaka za dodjelu financijskih i nefinancijskih podrški te o organizacijskim i ljudskim resursima u javnim institucijama prijeko potrebnim za uspješno praćenje i vrednovanje ugovorenih modela podrške. Svaka dodjela financijskih sredstava treba biti osmišljena tako da odgovara na razvojne potrebe područja ili zajednice kojoj su sredstva usmjerena, a na temelju ciljeva i prioriteta definiranih u razvojnim strategijama i nacionalnim programima te drugim odgovarajućim strateškim dokumentima na nacionalnoj odnosno lokalnoj razini. Sve počinje tako da davatelj financijskih sredstava određuje prioritete za dodjelu financijskih sredstava programima i/ili projektima udruga i za to planira sredstva u proračunu odnosno financijskom planu za narednu kalendarsku godinu. Nakon donošenja proračuna objavljuje se javni natječaj ili javni poziv, pri čemu treba imati u vidu da Uredba u formalnom i sadržajnom smislu ne pravi nikakvu razliku između javnog natječaja i javnog poziva, već je to prepušteno na izbor samim obveznicima primjene Uredbe, odnosno njihovoj dosadašnjoj praksi za financiranje programa i projekata udruga. Ono što je najvažnije, provedbom javnog natječaja ili javnog poziva osigurava se transparentnost dodjele financijskih sredstava i omogućava dobivanje što većeg broja kvalitetnih prijava odnosno odabir najkvalitetnijih programa i projekata koji su od interesa za opće dobro.  Dodjela sredstava putem javnog natječaja je temeljni standard koji propisuje Uredba i brojni davatelji sredstava udrugama trebaju u potpunosti promijeniti praksu raspolaganja javnim sredstvima. Sukladno svojim zadaćama iz Uredbe Ured za udruge izradio je i na svojim mrežnim stranicama objavio Priručnik za postupanje u primjeni Uredbe, uključujući i ogledne primjere i obrasce natječajne dokumentacije. Istovremeno, Ured za udruge provodi edukacije davatelja financijskih sredstava kako na državnoj tako i na lokalnoj i regionalnoj razini, s ciljem razmjene informacija i bolje koordinacije u svim fazama pripreme i provedbe javnih natječaja sukladno odredbama Uredbe. Osposobljavanje je primarno namijenjeno službenicima koji rade na poslovima pripreme i provedbe natječaja odnosno upravljaju sredstvima namijenjenim i za financiranje projekata i programa udruga iz državnog i lokalnih proračuna te fondova EU, a sekundarno i rukovodećim službenicima odgovornim za planiranje i provedbu proračuna u jedinicama lokalne i područne samouprave.

|Udruga.hr|: Kako vršiti nadzor nad primjenom odredbi Uredbe?

Primjenu osnovnih standarda financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge ovlašten je pratiti svaki sudionik javnog natječaja, a možebitne nepravilnosti prijavljuju se davatelju financijskih sredstva (osobi za nepravilnosti koju imenuje čelnik davatelja financijskih sredstava) i Ministarstvu financija, odnosno o njima se obavještava Ured za udruge. Ured za udruge nema ulogu kontrolora u primjeni Uredbe, ali o uočenim nepravilnostima možemo obavijestiti nadležna tijela, primjerice Proračunski nadzor Ministarstva financija ili Državnu reviziju. Treba imati u vidu da se Uredbom ne propisuju kaznene odredbe za davatelje financijskih sredstava koji ne poštuju navedene standarde, (niti jedna uredba nema kaznene ili prekršajne odredbe), ali sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti davatelji potpisuju izjavu o fiskalnoj odgovornosti kojom se izjašnjavaju o poštivanju standarda financiranja programa i projekata udruga. Također, sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN 78/15) unutarnja revizija nadležna je procjenjivati usklađenost poslovanja davatelja financijskih sredstava sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i postupcima. Prekršajnim odredbama oba zakona propisane su i odgovarajuće novčane kazne odnosno (politička) odgovornost čelnika davatelja financijskih sredstva za povredu odredaba zakona odnosno predmetne Uredbe.

Naravno, ovdje ne smijemo zanemariti niti praksu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje svoje odluke o provedenom postupku o sukobu interesa javno objavljuje na svojim internetskim stranicama, pa tako postoji i slučaj u kojem je Povjerenstvo kaznilo dužnosnika koji je u postupku dodjele proračunskih sredstava povrijedio Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Naravno, veseli nas kada vidimo da nadzor nad primjenom Uredbe rade i same udruge i primjerice obavijeste nas da su na svoj žiro račun dobili novčana sredstva „u svrhu sufinanciranja udruge“ bez raspisanog javnog natječaja za udruge, bez prijavljenog projekta, a njihova općina još nije usvojila niti jedan akt vezan na spomenutu Uredbu, pa nas zakonski zastupnik udruge pita što da radi s tim sredstvima, u dilemi je da ih vrati natrag na račun općine. Udruge žele da rade sukladno zakonu, transparentno i ne žele sredstva doznačena nezakonito.

Kakva je suradnja s udrugama u provedbi javnih politika?

Priprema, provedba, praćenje i vrednovanje javnih politika u nadležnosti su pojedinih tijela državne uprave, ministarstava i Vladinih ureda. Međusektorska suradnja javnih institucija s udrugama ima velik potencijal za generiranje brojnih pozitivnih promjena i stvaranje nužnih sinergija za održiv društveni i gospodarski razvoj. Ta se suradnja većinom ogleda u različitim oblicima financijske i nefinancijske podrške, koju tijela javne vlasti u provedbi javnih politika pružaju programima i projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge, ali ovdje bih svakako htjela istaknuti sve veći stupanj savjetovanja koje tijela javne vlasti provode sa zainteresiranom javnosti, pa tako i udrugama, Savjetovanje, odnosno uključivanja građana i zainteresirane javnosti u donošenje propisa i strateških dokumenata kojima se oblikuju javne politike utječe na unaprjeđenje kvalitete propisa i strateških dokumenata te općenito na kvalitetu usluga javne uprave, ali i jača povjerenje građana u institucije. 2015. godine učinjen je iskorak pokretanjem središnjeg internetskog sustava za savjetovanja „e-Savjetovanja“ putem kojeg je omogućena lakša komunikacija državnih tijela s građanima i svim zainteresiranim društvenim skupinama u procesu oblikovanja javnih politika.

Samo u 2015. godini održano je preko 600 savjetovanja. Napredak u primjeni standarda savjetovanja s javnošću te stalni porast broja provedenih savjetovanja jasan je indikator jačanja otvorenosti u radu državnih tijela te širenja trenda participativnog odlučivanja o pitanjima od javnog interesa. Ovi pozitivni pomaci su rezultat značajnih napora brojnih državnih tijela ali i zagovaranja organizacija civilnog društva u različitim područjima djelovanja.

Ured za udruge „skrbnik“ je internetskog sustava „e-Savjetovanja“, u suradnji s Državnom školom provodimo radionice za administratore sustava i educiramo službenike o važnosti savjetovanja.

Inače, savjetovanje se provodi u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje zakona ili podzakonskog akta, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem. Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela državne uprave dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću na kojem trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske. Bitno je istaknuti da se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću treba provoditi i u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima se uređuju pitanja djelokruga tih jedinica, a kojima se utječe na interese građana i pravnih osoba.

 

|Udruga.hr|: Što je donio Zakon o udrugama? Koji su bili njegovi ciljevi i u kojoj su fazi realizirani? Udrugama je prouzročio brojne nedoumice i nejasnoće…Kako je zaživio u praksi i je li uveo „red“ u poslovanje udruga ili otežao rad?

Zakon o udrugama iz 2014. dio je novog normativnog okvira za djelovanje i financiranje udruga. Temeljni ciljevi Zakon o udrugama jesu osigurati učinkovito djelovanje udruga sa svojstvom pravne osobe te stvoriti preduvjete za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj. Gotovo dvije godine nakon njegova donošenja i godinu i pol kako je Zakon stupio na snagu smatram da je Zakon, uključujući i njegova dva provedbena propisa, pravilnik kojim se uređuje registar udruga, te Uredbu, na dobrom putu da ga smatramo dobro primijenjenim propisom. Bilo je puno pitanja, ima ih još uvijek, ali održana su brojna predstavljanja Zakona širom Hrvatske, Ministarstvo uprave posebno je educiralo službenike u uredima državne uprave koji vode registar udruga, a  radi preglednosti i jednostavnijeg poduzimanja pojedinih koraka pri osnivanju udruge, Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva izdali su Vodič za osnivanje udruge. U Vodiču su istaknute ključne odredbe Zakona o udrugama i Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga vezane uz postupak osnivanja i registracije udruga, a dodatno su naglašene odredbe koje su novina u odnosu na Zakon o udrugama koji je bio na snazi do 1. listopada 2014. godine.

Može se reći da je Zakon o udrugama stvorio podlogu za „uvođenje reda“ u svijet udruga. Zakonom se jasnije uređuju načela djelovanja udruga, njihovo osnivanje, pravni položaj, djelovanje, gospodarske djelatnosti udruga, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, kao i druga pitanja od značaja za statusno-pravni položaj udruga. Uspostavljen je novi registar udruga, kao javna baza važnih podataka o svakoj udruzi, uključujući i statut udruge, čime je naglasak stavljen na javnost i veći opseg podataka upisanih u registar udruga i registar stranih udruga.

U registru udruga imamo upisano preko 53 tisuće udruga, od kojih su njih gotovo 20 tisuća uskladile svoj statut s novim Zakonom o udrugama, a za njih preko sedam tisuća postupak usklađivanja je još u tijeku. Zahvaljujući preciznijim odredbama o prestanku udruga do sada je iz registra udruga obrisano gotovo četiri tisuće udruga, a za tisuću udruga postupak brisanja je u tijeku. Zanimljiv je podatak da u registru udruga ima gotovo 25 tisuća „pasivnih“ udruga koje više od osam godina nisu održale skupštinu, odnosno u registru udruga kod takvih udruga nije evidentirana niti jedna promjena.

Važno je istaknuti da je Uredba kao jedno od mjerila koje mora ispuniti udruga koja želi da njezini programi i projekti budu financirani iz javnih izvora propisala da udruga mora biti upisana u registar udruga, što znači da mora imati i statut usklađen sa Zakonom o udrugama, kao i da mora biti upisana u Registar neprofitnih organizacija. Zakon o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija i njegova tri pravilnika propisala su još da je svaka neprofitna organizacija (među kojima su najbrojnije udruge), dužna predavati godišnje financijske izvještaje, koji su onda javno dostupni u Registru neprofitnih organizacija.  Također, od udruga se traži da statutom posebno propišu gospodarske djelatnosti koje obavljaju ili namjeravaju obavljati, što je posebno zanimljivo za Poreznu upravu koja je propisala u kojim slučajevima udruge mogu biti i obveznice poreza na dobit.

Očekujem da će nam ovaj novi normativni okvir za djelovanje  i financiranje udruga u dogledno vrijeme moći pružiti sve relevantne podatke kojima ćemo i kvantitativno i kvalitativno moći mjeriti ulogu i značaj udruga u društveno ekonomskom rastu i demokratskom razvoju i zasluženo postići pozitivnu percepciju prema ulozi udruga u hrvatskom društvu.