Matej Stoprd

Marketing neprofitnih organizacija

Udruga.hr: U najavljenoj knjizi bavite se marketinškim komunikacijama neprofitnih organizacija. Što smatrate najvećim izazovima u tom području?

Najveći izazov marketinških komunikacija neprofitnih organizacija očituje se u činjenici da je takav marketing umjetnost s obzirom da se u odnosu na profitne organizacije, ovaj marketing odvija bez financijske podloge ili je ona vrlo mala. Također, nerijetko se marketinškim komunikacijama u neprofitnim organizacijama bave volonteri koji nemaju potrebno iskustvo i znanje marketinga općenito ili pak jedna osoba obnaša više dužnosti gdje se dovode u pitanje kompetencije i dostatno vrijeme.

Udruga.hr: Kako neprofitne organizacije mogu izgraditi prepoznatljiv brend i privući širu publiku?

U svojoj neprofitnoj organizaciji nastojim prepoznatljivost steći suradnjom sa drugim profitnim i neprofitnim organizacijama. Prepoznatljivost se stječe čestom pojavom u javnosti ispunjavajući društvenu misiju altruizma, organizacijom događaja poput festivala, humanitarnih akcija, uličnih aktivnosti, dana otvorenih vrata, pokaznih vježbi te neizostavnu interakciju putem sveprisutnih društvenih mreža. Također, moderno vrijeme zahtijeva od ljudi mnogo više dinamike koja pak dovodi do otuđenja.

Neprofitne organizacije postaju jedini nositelji društvenog života u manjim i ruralnim sredinama te je također poželjno da se organizacije usmjeravaju prema žiteljima u svojim sredinama te na takav način povezuju cjelokupnu društvenu zajednicu.

Udruga.hr: Koliko su društvene mreže i digitalni alati važni za marketing neprofitnih organizacija?

S obzirom da je marketing interaktivni splet raznih alata i sredstava kojima se dopire do svijesti ciljnih ili određenih skupina ljudi, društvene mreže pokazuju se kao jedan od najuspješnijih kanala provođenja marketinških aktivnosti. Zbog svoje jednostavnosti, rasprostranjenosti i mogućnosti da se bez dodatnih troškova ostvari dvosmjerna komunikacija, društvene mreže pružaju neprofitnim organizacijama neprocjenjivu mogućnost da se marketinški ostvare.

Iznimno je važno pratiti trendove u društvu i općem trendu razvoja te je s toga neophodno dio marketinških aktivnosti “preseliti” na društvene mreže.

Udruga.hr: Postoje li specifične marketinške strategije koje su se pokazale najučinkovitijima za neprofitne organizacije?

Kada se govori o marketinškom uspjehu neprofitne organizacije, tada se ne govori o povećanju prodaje ili plasmana na novo tržište već se govori o privlačenju članova i volontera koji organizaciju dovode do cilja, o stjecanju sponzora i donatora ili jačanju javne podrške. Prema tome, marketing neprofitnih organizacija nije u potpunosti mjerljiv.

Organizacija događaja kao što su dani tvorenih vrata, mimohodi ili pokazne vježbe pokazuju se kao najučinkovitiji alati za privlačenje novih i motivaciju postojećih članova i volontera.

Također, važno je ovakve događaj najaviti i objaviti putem medija i društvenih medija kako bi se sveopća javnost upoznala sa aktualnim događanjima.

Neprofitne organizacije – povijest, sadašnjost i volonterstvo

Udruga.hr: Koje su glavne razlike između neprofitnih organizacija nekad i danas?

Neprofitne se organizacije osnivaju na temelju ideje, želje ili potrebe za rješavanjem društvenih pitanja ili kako bi se skupina ljudi zainteresiranih oko zajedničkog problemskog pitanja lakše koordinirala i udruženo došla do cilja. Glavna razlika između neprofitnih organizacija danas u odnosu na neprofitne organizacije nekad očituje se u tome da su neprofitne organizacije danas nerijetko jedini nositelji društvenog života posebice u ruralnim krajevima i manjim sredinama te kao takve izlaze iz okvira svoga temeljnog djelovanja i angažiraju se i zalažu u mnogo više društvenih područja no što su to NO činile nekad. Također neke NO svoje djelovanje šire i izvan domicilne granice te kao takve postaju renomirane i svjetski poznate organizacije.

Udruga.hr: Kako biste opisali trenutno stanje neprofitnog sektora u Hrvatskoj?

S obzirom na doprinos neprofitnog sektora te na činjenicu kako su neprofitne organizacije neizostavna karika modernog društva, NO pozicionirane su u RH kao nositelji društvenog života te kao rješavatelji teških ili zamršenih slučajeva u grupnoj borbi pojedinca da ostvari svoja prava te da se nametne sustavu i postane vidljiv. NO nerijetko iskaču iz svojih ustaljenih okvira i sinergijski djeluju za dobrobit cjelokupne zajednice te rješavaju pitanja od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog značaja. Smatram kako će neprofitne organizacije s vremenom jačati i imati sve značajniju ulogu kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Prema nekim podacima velik broj neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj prestaje s radom, a najčešće je tome razlog financijska podloga.

Udruga.hr: Sve je manje volontera koji se uključuju u rad neprofitnih organizacija. Što mislite da je uzrok tome i kako to promijeniti?

Svaka osoba je na neki način prisiljena raditi kako bi zarađivala za život, a moderno vrijeme nosi breme rada na udaljenijim područjima li rad na terenu. Takav način života ograničava mogućnost ali i motivaciju za volonterskim radom.

Nedostatak podrške obitelji ili zajednice kao i nedostatak podrške članova organizacije ili samog vrhovnog menadžmenta doprinosi zahlađenju interesa volontera za određenu organizaciju.

Također nerazumijevanje ostalih ključnih dionika u organizaciji spram ideja ili motiva volontera dovode do demotiviranja i prestanka angažmana jednako kao što nerazumijevanje mlađih naraštaja prema interesima i ciljevima organizacije.

Dobrovoljno vatrogastvo

Udruga.hr: Vi ste dugogodišnji član neprofitne organizacije i polaznik osposobljavanja za vatrogasnog časnika. Što vas je motiviralo da se uključite u dobrovoljno vatrogastvo?

Član sam dobrovoljnog vatrogasnog društva 20 godina to jest od 2005. godine, a osposobljavanje za Vatrogasnog časnika sam završio 2024. godine tako da sad ostvarujem pravo polaganja za zvanje Vatrogasnog časnika 1. klase. Najprije sam se uključio u dobrovoljno vatrogastvo s obzirom da su moj djed i tata dugogodišnji članovi, a član je i moj brat. Kako je vrijeme prolazilo vatrogastvo je sve više postajalo dio mog života te sam s godinama želio promijeniti “neke stvari” u svezi vatrogastva, pomoći zajednici u borbi za sigurnost i omogućiti da se svaki građanin uključi u društveno korisni rad dajući sebe za druge. Danas se aktivno bavim generalnom promocijom vatrogastva i dobrovoljstva te preventivnih mjerama zaštite od požara.

Vatrogastvo me odvelo u mjesta koja nikad ne bih posjetio, upoznalo me sa ljudima različitih osobnosti i profila, omogućilo obuku i rad sa raznim alatima i opremom, a svakim danom sam sigurniji da ću se vatrogastvom baviti cijelog života.

Udruga.hr: S kakvim se izazovima suočavaju dobrovoljni vatrogasci u Hrvatskoj?

Dobrovoljni vatrogasci suočavaju se sa mnogim izazovima od izmjena zakonskih okvira po kojima se definira rad i postojanje sve do motivacije članova za izvršavanjem zadataka. Kako bi se lakše detektirala problemska pitanja to jest izazovi s kojima se susreću dobrovoljni vatrogasci, oni se mogu podijeliti na nekoliko funkcionalnih skupina. Opća podjela predstavlja skupinu izazova sa kojima se susreće gotovo svaka neprofitna organizacija. Primjer općeg izazova je uspješnost poslovanja i opstanak. Društvenu kategoriju predstavljaju problemi koji su vezani za ponašanje društva prema organizaciji ili odnos organizacije prema društvu, a njihovo rješavanje predstavlja ključnu ulogu pri stvaranju pozitivnog statusa organizacije. Problemi ili izazovi vezani za ekonomsku komponentu za rješavanje zahtijevaju naviše energije i nose najveći dio aktivnosti organizacije. Osiguranje stalnih i dodatnih (povremenih) izvora financiranja, stjecanje sponzora i donatora, pokriće troškova svih aktivnosti jedni su od najkompleksnijih izazova organizacije. Unutarnje izazove čine oni izazovi koji su vezani isključivo za samu organizaciju i koji nisu posljedica djelovanja drugih izazova, bilo vanjskih, općih, društvenih  ili ekonomskih. Za rješavanje unutarnjih izazova odgovorno je vodstvo gdje do izražaja dolaze vještine vođenja i motivacija članstva.

Udruga.hr: Koliko je važno educirati i uključiti mlade u rad dobrovoljnih vatrogasnih društava? 

Demografske promjene, promjene u gospodarskoj i ekonomskoj politici, promjene u društvu, digitalizacija i neprestana tranzicija ljudi dovodi do upitne ili smanjene efikasnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava. Kontinuirano obrazovanje ključni je faktor za prosperitet dobrovoljnog vatrogastva jer omogućuje vatrogascima da budu efikasni, sigurni i spremni za sve vrste izazove. Također, kontinuirano obrazovanje od najranije dobi u kontekstu dobrovoljnog vatrogastva predstavlja ključni faktor za unapređenje efikasnosti, sigurnosti i profesionalizma. Uključivanje mladih u rad dobrovoljnih vatrogasnih društava jedino je jamstvo opstanka dobrovoljnog vatrogastva.

Udruga.hr: Koji su vam idući poslovni i volonterski planovi?

Što se tiče volonterstva, član sam Crvenog križa, dobrovoljni darivatelj krvi, član Hrvatskoj društva menadžera kvalitete te osim svog vatrogasnog društva još sam podupirući član u dva vatrogasna društva, a svoje bih iskustvo i znanja želio prenositi mladim generacijama kao predavač na osposobljavanjima vatrogasaca. Što se tiče poslovnih planova, radim na nekoliko projekata vezanih za održivo i kontinuirano poslovanje neprofitnih organizacija te prevenciju požara s naglaskom na prevenciju posebice na nepristupačnim područjima, te nakon međunarodnih znanstvenih konferencija u Republici Srbiji i u Šibeniku, želim doprinijeti navedenom problemu povezujuća isti sa međunarodnom normama ISO 22301 to jest međunarodnom normama za sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Udruga.hr: Jesu li se nakon kornatske tragedije poboljšali sigurnosni standardi i protokola u vatrogastvu, ili i dalje postoje ozbiljni propusti?

Nakon Kornatske tragedije koja se dogodila 2007. godine kada je poginulo 12 profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, u RH je došlo do promjena u vidu modernizacije opreme, strožih obuka, strožih protokola za slanje vatrogasaca na složenije operacije te do temeljite promjene svijesti vezane za prevenciju, sigurnost i planiranje operacija posebice na nepristupačnim područjima.

Usprkos svim promjenama i dalje postoje ozbiljni izazovi koji se manifestiraju na sigurnost vatrogasaca i ostalih koji uključuju nedostatak financiranja, problema sa koordinacijom te sezonske vatrogasce koji ili nisu dovoljno obučeni ili im je teren na kojem se nalaze nepoznat.

Prema mom mišljenju, ključ problema leži u visokim cijenama vatrogasne opreme i osobne vatrogasne odjeće, a koja je neizostavna i jedina koja stoji između požara i vatrogasca, te bi se trebalo mnogo više investirati u prijeko potrebnu odjeću i opremu.

Udruga.hr: Vatrogasci su često prvi na terenu u kriznim situacijama, ali čini se da njihova požrtvovnost nije uvijek prepoznata. Osjećate li da su vatrogasci u Hrvatskoj adekvatno cijenjeni i podržani od strane vlasti i javnosti?

Smatram kako vatrogasci dobivaju dovoljnu podršku javnosti, ali ne i dovoljnu podršku vlasti to jest države. Vatrogasci nerijetko dolaze prvi ili jedini na krizom zahvaćena područja te kao takva nose teret i odgovornost za život i imovinu riskirajući pritom vlastiti život ili vlastito zdravlje.

Smatram kako u Republici Hrvatskoj nedostaje promocija vatrogastva, a posebice promocija dobrovoljstva koje kao neizostavni otkucaj srca održava društvenu ravnotežu u mnogim sredinama.

Također smatram kako bi se dobrovoljno vatrogastvo trebalo razvijati u smjeru dobrovoljnog sudjelovanja bez nametanja nepotrebnih zakonskih tereta koji dodatno opterećuju dobrovoljna vatrogasna društva.

Udruga.hr: Kako vidite budućnost vatrogastva u Hrvatskoj? Što bi se trebalo mijenjati kako bi se povećala sigurnost i poboljšao status vatrogasaca?

Klimatske promjene dovode do raznih nepogoda gdje se vatrogasci najčešće nalaze na prvom mjestu. S druge strane vatrogasci su nerijetko nositelji društvenog života u ruralnim sredinama. U budućnosti će vatrogastvo i vatrogasci biti još više angažirani u provođenju svojih osnovnih djelatnosti ali i onih drugih koje se provode u miru. Prema svemu navedenom može se zaključiti kako će vatrogastvo imati značajan utjecaj na društvo, ekonomiju i pojedinca kroz niz aktivnosti usmjerenih na sigurnost i javno dobro.

Udruga.hr: Što bi poručili mladima koji razmišljaju o tome da se priključe vatrogastvu? Što ih motivira, a što ih može odvratiti od te profesije?

Biti vatrogasac i brinuti o sigurnosti ljudi, imovine i prirode jedna je od rijetkih profesija koja to omogućuje. Altruizam i filantropija uz vatrogasni poziv dovode do ispunjenja životnih ciljeva.

Osim što vatrogastvo pruža priliku za upoznavanjem ljudi, mjesta, tehnike, tehnologije i opreme, vatrogastvo omogućuje osobni rast i razvoj te stjecanje znanja i iskustava neophodnih za svakodnevni život.

Ako ste spremni ispitati svoje granice, dobiti zahvalu od unesrećenih i jednostavno živjeti vatrogastvo punim plućima, učlanite se u svoje dobrovoljno vatrogasno društvo ili u vatrogasnu školu te postanite dio herojskog tma, jer vatrogastvo nije obaveza već želja,  vatrogastvo nije posao već poziv.

Za medijska izdanja Business Media Group-e Udruga.hr i Poslovni savjetnik razgovarao novinar mr. sc. Goran Jungvirth