Lejla Šehić Relić

Udruga.hr: Kako je DKolektiv razvio svoje djelovanje?

DKolektiv je razvio svoje djelovanje na temeljima Volonterskog centra Osijek, osnovanog 2005. godine. Od početka djelovanja, organizacija je usmjerena prema viziji otvorenog demokratskog društva zasnovanog na načelima solidarnosti, humanosti, uvažavanja različitosti, nenasilja, odgovornosti i suradnje. Razvojem organizacije, obim ciljeva i aktivnosti nadrastao je okvir dotadašnjih programa pa je 2020. godine Volonterski centar Osijek promijenio ime u DKolektiv – organizacija za društveni razvoj.

Novi naziv organizacije inspiriran je pojmovima i vrijednostima za koje se zalažemo: D poput dijaloga, demokracije, društva, dobrobiti, dostojanstva i Kolektiva kao izraza zajedničkih/kolektivnih napora za opće dobro.

Kroz godine smo proširili naše aktivnosti kako bismo odgovorili na  potrebe društva koje se kontinuirano mijenjaju. Naš početni fokus na volonterstvo i razvoj civilnog društva proširio se na razvoj demokracije i socijalne kohezije. Kontinuirano radimo na jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva i drugih neprofitnih organizacija, promoviranju aktivnog sudjelovanja građana i razvoju inkluzivnih zajednica. DKolektiv je organizacija koja osluškuje zajednicu, uvijek tražeći nove, bolje odgovore. Trudimo se biti iskreni u onome što radimo pa je naša kultura djelovanja satkana od pokušaja, pogrešaka, sudara s realnošću, ponovnih pokušaja i dovoljno uspjeha da nas održava motiviranima.

Udruga.hr: Možete li spomenuti neke od najznačajnijih projekata koje je DKolektiv realizirao u proteklim godinama?

Iduće godine DKolektiv obilježava 20 godina svog djelovanja. Kroz sve te godine ostavili smo niz značajnih otisaka u zajednici. Željela bih istaknuti tri najvažnija dugoročna programa. Prvi je uspostavljanje Volonterskog centra Osijek, a potom i umrežavanje sa srodnim organizacijama iz Zagreba, Rijeke i Splita na razvoju volonterstva u Hrvatskoj iz koje se dogodilo i osnivanje Hrvatskog centra za razvoj volonterstva. HCRV okuplja preko 30 regionalnih i lokalnih volonterskih centara, a DKolektiv koordinira njegovim radom. Veliki dio postojećih javnih politika za razvoj volonterstva, uključujući Zakon o volonterstvu, Etički kodeks volontiranja i Nacionalni program za razvoj volonterstva, proizašao je upravo iz ideja i djelovanja ove organizacije. Na lokalnoj razini, Volonterski centar Osijek značajno je doprinio promociji volontiranja i razvoju volonterskih programa te povezivanju više od 3500 građana s preko 200 neprofitnih organizacija. Jedna od najvažnijih aktivnosti za nas je  dodjela godišnjih volonterskih nagrada, kojom svake godine želimo osvijetliti primjere doprinosa našem zajedničkom dobru, a koji bi inače prošli uglavnom neprimijećeno.

Kroz godine smo pojedincima, neprofitnim organizacijama, školama, fakultetima i poslovnim organizacijama dodijelili preko 120 nagrada, a zapravo smo 120 puta nekome rekli „mi vas vidimo i cijenimo vaš doprinos“.

Drugi važan program odnosi se na podršku aktivnom sudjelovanju građana i razvoju civilnog društva kroz građansko obrazovanje, jačanje kapaciteta organizacija, suradnju i umrežavanje te jačanje sposobnosti OCD-a za doprinos razvoju i otpornosti zajednica. Posebno smo ponosni na našu Demo akademiju kao i partnerski program Osijek to GOO (građanski odgoj i obrazovanje), koji jačaju društveni i politički angažman građana. Provodimo brojne projekte osnaživanja ranjivih skupina, uključujući integraciju izbjeglica i migranata. Više od 800 neprofitnih organizacija sudjelovalo je u nekom od naših programa podrške.

Treći i najsvježiji, ali svakako jedan od najznačajnijih projekata, je Društveni atelje, pokrenut 2020. godine. To je društveni centar nove generacije koji potiče građansko sudjelovanje, društvenu integraciju i smanjenje društvenih jazova. Atelje nudi usluge i aktivnosti koje pridonose osnaživanju ranjivih skupina te međugeneracijskom, međusektorskom i međuresornom povezivanju za razvoj zajednice. U ateljeu se svakodnevno organiziraju različite aktivnosti, od grupa podrške i dijaloških radionica do foruma nastavnika.

Društveni atelje prepoznat je za svoju inovativnost i doprinos društvenoj inkluziji, što je potvrđeno nagradama poput European Social Service Awards “Excellence in Cities Award” i nagradom za društvenu inovaciju Sozial Marie u 2023. godini.

U ovom trenutku DKolektiv ima 10 zaposlenih osoba s različitim obrazovnim i profesionalnim iskustvom, uključujući politologiju, obrazovanje djece i odraslih, kulturologiju, pravo i ekonomiju. Naši zaposlenici se kontinuirano usavršavaju kroz formalno obrazovanje i neformalne edukacije. Pored zaposlenih, DKolektivu doprinose studenti na stručnoj praksi, međunarodni volonteri Europskih snaga solidarnosti i lokalni volonteri, kojih na godišnjoj razini uključujemo oko 30.

Udruga.hr: Koji su najveći izazovi s kojima se DKolektiv suočava u svom djelovanju?

Za organizaciju poput naše, možda najvažniji izazov je da se suočavamo s nedostatkom zainteresiranosti za nova rješenja i dijalog o budućnosti društva, kao i s nedostatkom fokusa na društvenu komponentu razvoja zajednice. To je posebno problematično u situaciji velikih društvenih pomjeranja nastalih kao posljedica rapidnog tehnološkog napretka, demografskih promjena, migracija, polarizacije, rastuće nesigurnosti i kriza. U isto vrijeme naša društva postaje sve raznolikija i potrebne su strategije koje će tražiti nove načine kako ćemo ostati povezani i postići kvalitetu odnosa u zajednici koja će ljudima ulijevati sigurnost i biti generator društvenog napretka.

Kad je riječ o ostalim izazovima, DKolektiv dijeli sudbinu velikog broja organizacija civilnog društva u Hrvatskoj. Prema istraživanju koje sam provela u sklopu magistarskog rada na studiju društvenih inovacija u Beču, organizacije u Hrvatskoj suočavaju se s brojnim preprekama koje utječu na njihovu operativnu učinkovitost i održivost. Kao i u nekim drugim europskim zemljama, prostor za djelovanje i zagovaranje društvenih promjena značajno je sužen. Iako su institucionalni oblici međusektorskog dijaloga formalno zadržani, u praksi je došlo do odustajanja od iskrenog uključivanja OCD-ova u proces odlučivanja.

Ne postoji strateški okvir za razvoj civilnog društva, što ne samo da ne nudi viziju, već značajno smanjuje potencijale civilnog društva na ukupni društveno ekonomski razvoj, ali i oduzima organizacijama pravo na predvidljivost i održivost.

Financiranje je također veliki problem. Javni financijski mehanizmi su rigidni i često administrativno izrazito opterećujući, što guši fleksibilnost i sposobnost brze prilagodbe, a to su ključne dobrobiti civilnog društva. Često postoji neusklađenost između očekivanja donatora i naših kapaciteta, što dovodi do nerealnih ciljeva i velikog pritiska na resurse. Donatori nisu spremni preuzeti niti minimalni rizik, a što onda dalje limitira istraživanje inovativnih rješenja i dodatno ograničava smisao civilnog društva. Unatoč svemu, trudimo se premostiti ove izazove kroz kreativnost, upornost i suradnju. Ipak, svakako bi nam pomogla veća podrška i razumijevanje za ulogu i potencijal civilnog društva.

Veliki potencijal za napredak u strateškoj suradnji s privatnim poslovnim sektorom

Udruga.hr: Kako organizacija promiče suradnju s drugim organizacijama civilnog društva, javnim institucijama i privatnim sektorom?

Suradnja i umrežavanje su od prvog dana bili jedan od najvažnijih orijentira našeg djelovanja. Poticali smo brojne mreže i platforme ciljane suradnje. Najveći broj naših projekata provodio se i provodi se u suradnji s drugim organizacijama civilnog društva, javnim institucijama i privatnim sektorom. Osim toga aktivni smo članovi brojnih inicijativa, mreža i platformi, poput već spomenutog Hrvatskog centra za razvoj volonterstva, Mreže mladih Hrvatske ili GOOD inicijative.

Posljednjih nekoliko godina značajno smo unaprijedili suradnju s akademskom zajednicom i proširili mrežu suradnih akademskih institucija. Smatram da je iznimno važno povezivati motivaciju i aspiracije civilnog društva s akademskim znanjem. Na taj način možemo osigurati pristup utemeljen na dokazima i argumentima.

Vidim veliki potencijal za napredak u strateškoj suradnji s poslovnim sektorom. Vjerujem da društvena odgovornost i naša zajednička globalna održivost trebaju biti točke susreta i sinergije.

Suradnja s privatnim sektorom može donijeti nove resurse, perspektive i inovacije koje će doprinijeti održivom razvoju naših zajednica.

Kad govorimo o partnerstvima, jedan od rezultata istraživanja koje sam spomenula ističe važnost suradnje radi postizanja kolektivnog utjecaja, no isto vrijeme ukazuje na zamor organizacija za sudjelovanje i facilitiranje tim procesima. Ovaj zamor nastupio je zbog puno uložene energije koja se nije i praktično pretočila u vidljivu promjenu. Da bismo ponovo oživjeli kolektivu energiju bit će potrebno više strategije, vještine i upornosti.

Udruga.hr: Koje su ključne vrijednosti koje DKolektiv njeguje i kako se one reflektiraju u vašem svakodnevnom radu?

Naše ključne vrijednosti uključuju solidarnost, ljudska prava, humanost, uvažavanje različitosti, održivi razvoj, odgovornost i suradnju. Ove vrijednosti reflektiraju se u svim našim aktivnostima, od načina na koji pristupamo projektima do načina na koji surađujemo s našim partnerima i sudionicima naših programa. Vjerujemo da građanski angažman i civilno društvo mogu imati vitalnu ulogu u suočavanju s različitim izazovima. Ponovno energizirano, civilno društvo može biti u središtu promjena kao što su oživljavanje narušene demokracije, obnova povjerenja te rješavanje izazova i kriza izazvanih klimatskim promjenama, prirodnim ili društvenim nepogodama.

Kako bi civilno društvo bilo generator pozitivnih promjena, važno je ulagati u izgradnju civilnosti i kapaciteta građanskog angažmana, jačati demokratski potencijal organizacija civilnog društva i razvijati poluge koje čine inkluzivno društvo. Sužen prostor za djelovanje civilnog društva i nazadovanje demokratske kulture postavljaju brojna ograničenja, ali nas također  mogu potaknuti na snažnije i učinkovitije djelovanje.

Udruga.hr: Možete li ukratko opisati kako DKolektiv upravlja svojim projektnim aktivnostima i kako procjenjujete njihov utjecaj?

Najprije treba reći da smo puno uložili u izgradnju vlastitih znanja i kapaciteta za dobro i racionalno upravljanje ukupnim organizacijskim razvojem i projektnim ciklusima. To uključuje traženje stalnog balansa između kratkih projektnih ciklusa i postizanja dugotrajnog utjecaja koji zahtijeva vrijeme i kontinuitet. To je možda i najteži dio posla. Jedan od odgovora je da smo projekte shvatili kao put do utjecaja pa ih tako dizajniramo, oblikujemo, koristimo i prilagođavamo, kao dijelove jedne veće i cjelovite priče.

Postavljanje realnih ciljeva, agilnost, prilagodba i iskrena evaluacija važni su elementi ostvarivanja utjecaja. Svi naši projekti imaju postavljene planove praćenja i mjerenja rezultata. Upravljanje projektnim aktivnostima temelji se na transparentnosti, odgovornosti i participativnom pristupu. Koristimo različite alate za praćenje i mjerenje uspješnosti, uključujući povratne informacije korisnika i partnera.

Udruga.hr: Kako organizacija podržava razvoj i rast svojih zaposlenika i volontera?

Ja vjerujem da su uspostavljanje ravnopravnog dostojanstva, iskren i transparentan međuljudski odnos te sudjelovanje u odlučivanju najvažniji elementi razvoja ljudskih resursa. Na to se nadovezuju prostor slobode za promišljanje, dijalog i kolektivna mudrost, što omogućava našim zaposlenicima i volonterima da se osjećaju cijenjeno i motivirano.

Osim toga, organizacija ima mehanizme podrške obrazovanju zaposlenika i volontera. Potičemo ih na kontinuirano usavršavanje kroz formalne i neformalne edukacije. Na taj način, omogućavamo im da razvijaju svoje vještine i proširuju svoja znanja, što doprinosi njihovom osobnom i profesionalnom rastu. Također, pružamo podršku kroz mentorstvo i razmjenu iskustava unutar organizacije, čime se trudimo stvoriti okruženje u kojem se svatko može razvijati i doprinositi. Naši zaposlenici i volonteri imaju priliku aktivno sudjelovati u kreiranju i implementaciji projekata, što dodatno potiče njihov razvoj i osjećaj pripadnosti organizaciji.

Udruga.hr: Koje su vaše vizije i ciljevi za budućnost DKolektiva?

Upravo započinjemo proces planiranja za novo strateško razdoblje. Puno toga što smo započeli nastavit ćemo produbljivati i oblikovati prema društvenim trendovima, poput podrške aktivnom sudjelovanju građana i jačanju Društvenog ateljea kao mjesta dijaloga i osnaživanja. Na primjer, upravo započinjemo projekt posvećen ženskom liderstvu u civilnom društvu te međunarodni projekt osnaživanja distanciranih zajednica, s posebnim naglaskom na ruralne zajednice. Ovi projekti će se fokusirati na revitalizaciju društvene komponente života, posebno među mladima. Također, u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom završavamo proces koordiniranja izrade županijskog programa za mlade, što će omogućiti preciznije i učinkovitije intervencije u njihov razvoj i sudjelovanje u zajednici.

U nadolazećem razdoblju bit će važno ponuditi odgovore na rastuće nepovjerenje u politiku, vodstvo i institucije, uključujući i civilno društvo. Vjerujemo da je ključ u snažnijem uključivanju građana kako bi civilno društvo ostalo relevantno, odgovaralo na potrebe i bilo inspiracija i uzor u društvu.

Naš cilj je poslati jasnu poruku da svatko može igrati aktivnu ulogu u stvarima koje su mu važne.

Puno toga je nepoznanica u budućnosti, ali sa sigurnošću mogu reći da ćemo nastaviti djelovati vlastitim primjerom dobrog upravljanja, odgovornosti, transparentnosti i argumentiranog zagovaranja kao ključnog dijela našeg integriteta za zagovaranje promjena. Kako se društveni krajolik značajno promijenio u posljednjih desetak godina, koristit ćemo nove spoznaje i alate za građansko sudjelovanje, organizacijski razvoj i održivi društveni razvoj, eksperimentirati s novim modelima, biti fleksibilni i otvoreni za promjene kako bismo odgovorili na nove izazove. S obzirom na rastuće razlike i nejednakosti, jedan od važnih fokusa bit će na doprinos stvaranju ravnopravnog društva koje poštuje ljudsko dostojanstvo.

Lokalne zajednice i lokalni razvoj postaju sve važniji. Vjerujem da je ključno širiti i produbljivati veze unutar zajednica, što posebno može biti važno u krizama. Građanski angažman, volontiranje i civilno društvo bit će ključni u izgradnji suradničkih zajednica budućnosti. Radit ćemo na razvoju širokih i raznovrsnih horizontalnih mreža za suradnju, gdje se kolektivni potencijal ostvaruje zajedničkim praćenjem potreba, dobrom povezanošću u zajednici i sudjelovanjem u zajedničkim projektima. Naši procesi će se voditi prema načelima povjerenja i uzajamnosti te temeljiti na dokazima.

Transformativni učinci digitalnih promjena, automatizacija i globalizacija oblikuju način na koji radimo, živimo i komuniciramo. Kako koristiti digitalne tehnologije za dobrobit demokracije, uključivanja, jednakosti i društvenog kapitala sigurno je važna tema za budućnost. Naš cilj je koristiti ove tehnologije kako bismo poboljšali pristup informacijama, edukaciji i sudjelovanju u zajednici, istovremeno odgovarajući na izazove koje one donose.

Važno je dodatno podržati organizacije i programe za mlade volontere i volonterke

Udruga.hr: Godine 2015. izabrani ste i u Upravni odbor Europskog volonterskog centra. Možete li usporediti razinu volonterstva u Hrvatskoj s europskom razinom i prosjekom? U čemu nam ide, a na čemu treba poraditi?

Volonterstvo u Hrvatskoj se razvija i raste, no još uvijek imamo veliki prostor za unapređenje. U usporedbi s europskim razinama, imamo manje formalnih volonterskih programa i puno manje prepoznavanja dobrovoljnog angažmana građana kao važnog elementa društvenog razvoja. Trebamo raditi na jačanju institucionalne podrške, edukaciji o važnosti volonterstva i stvaranju više prilika za građane da se uključe.

Poseban izazov vidim kod uključivanja mladih ljudi, iako ih značajan broj volontira, nismo dovoljno uspostavili vezu između volontiranja i ciljeva građanskog angažmana koji je utemeljen na vrijednostima demokratskih društava. Tim više, bi bilo važno dodatno podržati organizacije i programe za mlade volontere i volonterke kako bi ih  povezali s potrebama zajednice i ponudili prostor za strukturirano učenje.

Da bismo iskoristili sve potencijale uključivanja građana za novu, humaniju i održivu budućnost, okvir i ciljeve volontiranja treba više vezati uz vrijednosti otvorenih, pravednih, demokratskih, uključivih i solidarnih zajednica. Važna je vizija u kojoj volonteri nisu samo izvor radne snage za obavljanje nekog zadatka, već igraju važnu ulogu u razvoju društva.

Važno je naglasiti da je u tijeku izrada Nacionalnog programa za razvoj volonterstva, koji se razvija kroz široki dijalog i suradnju civilnog društva i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Dugo smo čekali na ovaj dokument, ali proces koji je dosad proveden doista je primjer dobre prakse.

Posebno sam zadovoljna što Hrvatski centar za razvoj volonterstva ima ključnu ulogu u promociji participativnog pristupa i facilitiranju dijaloga za kreiranje ovog strateškog dokumenta. Ovo uključivanje širokog spektra dionika osigurava da će konačni program biti sveobuhvatan i usmjeren na stvarne potrebe.

Udruga.hr: Kako biste opisali Vašu ulogu i angažman u radu s europskim institucijama i organizacijama unutar Europske unije?

Godine 2019. većinom glasova svih članova izabrana sam za Predsjednicu Centra za europsko volontiranje (CEV), koji okuplja više od 60 organizacija iz Europe. Veliko mi je priznanje i čast što sam 2023. godine jednoglasno izabrana za drugi mandat. Moja uloga sastoji se u tome da predvodim rad međunarodnog odbora koji strateški upravlja ovom organizacijom, koja je vodeći glas volontiranja u Europi i koja s institucijama EU razvija povoljne politike za volonterstvo.

CEV, osnovan 1992. godine, je europska mreža posvećena promociji i podršci volonterima i volontiranju na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Kroz našu mrežu težimo biti vodeći glas u raspravi o vrijednostima volontiranja u Europi, utjecati na trenutne i buduće trendove i izazove, te pružati savjete i stručnost europskim donositeljima odluka kako bi politike i programi volontiranja razvijeni na europskoj razini bili učinkoviti i svrhoviti.

Posebno sam ponosna što je tijekom mog mandata CEV otvorio brojne značajne teme povezivanja volontiranja s temeljnim europskim vrijednostima te što smo izašli sa strateškim dokumentom „BEV 2030“, koji donosi smjernice za razvoj volonterstva i njegov doprinos ukupnom razvoju društva. Osim toga, CEV je značajno unaprijedio svoje ljudske i financijske resurse te već dvije godine kroz program CERV, dodjeljuje i financijsku podršku članovima za razvoj volontiranja u svojim zemljama.

Moj angažman uključuje aktivno sudjelovanje u kreiranju i implementaciji politika koje promiču volonterstvo i građanski angažman na europskoj razini. Radim na jačanju suradnje među organizacijama članicama, razmjeni najboljih praksi i osiguravanju podrške za razvoj volonterskih programa diljem Europe. Kroz rad s europskim institucijama i organizacijama, nastojimo osigurati da volonterstvo bude prepoznato i podržano kao važan segment društvenog razvoja i kohezije. Naš cilj je podržati slobodan i poticajan prostor za civilno društvo, zagovarati odgovarajuću europsku financijsku podršku te razvijati potporne političke izjave na europskoj razini o važnim pitanjima volontiranja.

Udruga.hr: Koje su ključne inicijative ili projekti koje ste osobno ili kroz DKolektiv provodili u suradnji s EU partnerima?

Bilo ih je doista puno. Kroz suradnju s EU partnerima, DKolektiv je provodio niz važnih programa. U suradnji s partnerima iz cijele Europe, razvili smo niz obrazovnih programa i različitih resursa koji podržavaju aktivno uključivanje građana u demokratske procese i potiču veću participaciju. Surađivali smo na razvoju inovativnih  programa za mlade, afirmaciji inkluzivnih zajednica, borbi protiv usamljenosti i izolacije mladih, osnaživanju žena, jačanju manjinskih zajednica, organiziranju dijaloga u zajednici, integraciju izbjeglica i migranata…

Jedan od posljednjih u nizu je projekt TALE koji, zajedno s partnerima iz Norveške, istražuje ranjivost mladih, osnažuje ih da dijele osobne priče i educira radnike s mladima o osnaživanju putem pripovijedanja.

Udruga.hr: Kako europske politike i smjernice utječu na vaše aktivnosti i strategije u promicanju civilnog društva i ljudskih prava u Hrvatskoj?

Trenutno, europski politički okvir za promicanje civilnog društva i ljudskih prava suočava se s izazovima, ali nudi i značajne prilike. Europske institucije, poput Europske komisije i Europskog parlamenta, u načelu prepoznaju važnost civilnog društva kao ključnog aktera u promicanju demokracije, ljudskih prava, socijalne inkluzije i odgovora na krize. Međutim, još uvijek nemamo dovoljno usklađen i snažan alat koji će zaštititi i razvijati taj prostor i ulogu, a  to bi bilo ključno za preokretanje štetnih trendova i osiguranje mjera koje će omogućiti temeljno i strukturirano uključivanje građanskih aktera u kreiranje politika.

Civilno društvo Europe, kroz svoje mrežne organizacije, zagovara da afirmacija europske politike započne s EU strategijom za civilno društvo, Sporazumom o civilnom dijalogu i snažnim mandatom potpredsjednika odgovornog za civilni prostor i dijalog s civilnim društvom. Institucije EU moraju prijeći s riječi na djelo kako bi se stvorilo povoljnije okruženje za djelovanje civilnog društva.

Kad je riječ o domaćim prilikama, europske smjernice i politike su važne, ali njihov utjecaj  često je ograničen zbog nedostatka podrške i implementacije na nacionalnoj razini. Dijalog između organizacija civilnog društva i državnih institucija je limitiran ili zarobljen u malim krugovima, što dodatno otežava situaciju. Mogu samo reći da s obzirom na ponavljajuće cikluse kriza, nestabilno okruženje i rast nejednakosti – veliki je luksuz ne koristiti potencijale civilnog društva za napredak društva.

Za civilno društvo u Hrvatskoj ključno je pronaći snagu za snažnije povezivanje kako bismo stvorili priliku za kolektivni utjecaj. Tako ćemo imati veću snagu zalagati se za europski, a potom i hrvatski okvir razvoja civilnog društva s jasnom vizijom: osigurati da civilno društvo ostane relevantno, odgovara na potrebe zajednice i bude inspiracija i poticaj demokraciji, vladavini prava i dobrom upravljanju.

Udruga.hr: Koristi li i kako DKolektiv europske fondove i programe za financiranje svojih aktivnosti i projekata?

Da, koristimo europske fondove i programe od samih početaka. Od početka djelovanja, DKolektiv je proveo ukupno 164 projekta, od kojih je preko 60 financirano iz EU fondova.

Fondovi su otvorili puno mogućnosti, uspostavili brojna domaća i međunarodna partnerstva i ostavili trajni utjecaj, ponajviše na ljude s kojima smo radili. Ipak, treba reći da se zbog načina na koji smo u Hrvatskoj postavili sustav korištenja EU fondova, suočavamo s nedostatkom vizije, puno ograničenja, administrativnog opterećenja i nerealnih zahtjeva što u konačnici rezultira slabljenjem organizacija i propuštenim prilikama za ciljane intervencije koje bi mogle imati značajan dugoročni utjecaj.

Kako bismo mogli prilike koje ovi fondovi nude iskoristiti na smislen način, koji će imati bolje rezultate, nastojimo pažljivo planirati i implementirati naše projekte. Fokusiramo se na stvarne potrebe zajednice i osmišljavamo projekte koji će imati trajne koristi za sudionike i korisnike.

Osim što europske fondove koristimo za financiranje naših aktivnosti, znanja i iskustva rado dijelimo s drugima kroz savjetovanja i edukacije. Pomažemo drugim organizacijama u usvajanju metodologije pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, čime doprinosimo jačanju kapaciteta cijelog sektora. Naša stručnost u ovom području prepoznata je i cijenjena, a kontinuirano radimo na poboljšanju naših vještina i znanja.

Udruga.hr Kako se nosite s izazovima harmonizacije nacionalnih i europskih politika u područjima kojima se bavite?

Za organizacije u kojima sam aktivna najrelevantnije područje u ovom smislu je demokratski prostor za djelovanje i utjecaj civilnog društva. Za nas je važno shvaćanje europskih integracija izvan okvira pragmatičnog, onog koje se često i tužno svodi samo na europske fondove. Integracije uključuju stvaranje i izgradnju svijesti o zajedničkom europskom identitetu, koji unatoč svim razlikama, treba postati polazišna točka za stvaranje zajedničkog dobra. Ključno je razviti društvenu klimu i alate koji će izgraditi otpornost na nejednakosti, smanjenje ljudskih prava i nekih drugih civilizacijskih standarda. Sve su to procesi u kojima civilno društvo ima jedinstvenu ulogu.

U tom smislu izazov predstavlja što nemamo jasnu strategije za sveobuhvatan pristup civilnom društvu na europskoj razini, ali postoje brojne resorne europske politike koje nude poticajno okruženje. Mnoge organizacije koriste europske smjernice kao referentni okvir za razvijanje aktivnosti i strategija na nacionalnoj razini. To nam omogućuje postavljanje visokih standarda u našim projektima, osiguravajući da naše akcije budu usklađene s najboljim praksama i politikama na europskoj razini i pojedinim zemljama članicama koje su inspiracija.

Ovi okviri pomažu nam da naše inicijative budu inovativne, učinkovite i relevantne, čak i u kontekstu izazovnih lokalnih uvjeta. Aktivno sudjelovanje u europskim mrežama i projektima omogućuje nam prenošenje tih standarda i smjernica u hrvatski kontekst, prilagođavajući ih specifičnim lokalnim potrebama i mogućnostima.

Udruga.hr: Koje su ključne lekcije koje ste naučili kroz suradnju s EU partnerima i kako ih primjenjujete u daljnjem radu?

Naučili smo puno toga, mogla bih reći da smo kroz te suradnje možda i najviše učili. Kroz rad s EU partnerima usvojili smo nove metode i alate, proširili prostor dijaloga i deliberacije. Također smo spoznali da su različitosti potencijal, a dogovor zahtjevan, ali vrijedan proces.

Jedna od ključnih lekcija je važnost prilagodljivosti i otvorenosti za nove pristupe. Različite perspektive i iskustva naših partnera obogatili su naše razumijevanje i pristup radu. Shvatili smo da partnerstva zahtijevaju ravnopravnost, strpljenje, specifična znanja i vještine pa smo u tom smjeru i ulagali u vlastite kapacitete.

Također smo naučili da je kontinuirana komunikacija i transparentnost ključna za uspjeh svake suradnje. Održavanje otvorenih kanala komunikacije omogućuje bolje razumijevanje potreba i očekivanja svih uključenih strana, što rezultira učinkovitijim i uspješnijim projektima.

Ove lekcije primjenjujemo u našem svakodnevnom radu tako što kontinuirano radimo na jačanju naših kapaciteta, potičemo otvorenost prema inovacijama i novim idejama te njegujemo kulturu dijaloga i suradnje. Naša iskustva iz EU partnerstava koriste se kao temelji za daljnji razvoj naših projekata i inicijativa, s ciljem postizanja trajnog i pozitivnog utjecaja u zajednici.

Udruga.hr: Koji su vaši planovi za daljnju suradnju s EU institucijama i organizacijama u narednim godinama?

Kao i do sada, naše djelovanje bit će usmjereno na lokalnu zajednicu s programima koji je revitaliziraju i čine više zajednicom, a manje samo grupom građana koji dijele isti prostor. Na nacionalnoj i europskoj razini nastavit ćemo biti dio snage civilnog društva koja će raditi na promicanju demokracije, inkluzije i jednakosti.

Okruženje u kojem živimo i radimo traži novi kompas, ideje i energiju. Javni prostor prepun je netrpeljivosti, populizma, pojednostavljenih odgovora na složene društvene izazove, dehumanizacije manjina kao i tendencija za kreiranje skučenih svjetova. S današnjim tehnološkim mogućnostima i globalnom povezanošću, skučeno društvo ne može se održati bez velikih društvenih i ljudskih frustracija. Upravo zbog toga vjerujem da sadašnji trenutak traži jasnije pozicioniranje prema civilizacijskim i progresivnim vrijednostima te preuzimanje obveze temeljne civilnosti, uvažavanja i poštovanja, čak i kada se temeljito ne slažemo. Naš cilj je širiti prostor dijaloga i onoga što nam je zajedničko te jačati zajednice kroz suradnju i razumijevanje. Civilno društvo može odigrati ključnu ulogu u smanjivanju jazova i polarizacije te afirmaciji politike uključivosti.

Uvjerena sam da nam u budućnosti treba promjena, ali ne samo u već poznatim područjima javnih politika. Trebaju nam i nova, drugačije fokusirana područja, poput jačanja participativne demokracije ili razvoja zajednice. Treba nam novi val izgradnje nove društvene infrastrukture, društveni/ kulturni/međugeneracijski/mentorski/.. centri/klubovi/hubovi, s posebnim fokusom na nova znanja, povezivanje, proaktivnost, smanjenje društvenih jazova i osnaživanje ranjivih skupina. Ceste i zgrade neće same zajednicama dati život.

S ovim idejama,  jačanje postojećih i uspostavljanje novih partnerstava s organizacijama diljem Europe također će biti orijentir za budućnost. Nastavit ćemo se uključivati u mreže i platforme koje okupljaju organizacije civilnog društva iz cijele Europe, jer vjerujemo da je međusobna suradnja ključ za postizanje dugoročnih pozitivnih promjena. Naša misija je osigurati da civilno društvo bude snažan glas u kreiranju budućnosti Europe.

Za medijska izdanja Business Media Group-e Udruga.hr i Poslovni savjetnik razgovarao mr.sc. Goran Jungvirth