Kristijan Curavić

Za časopis Udruga.hr opisao je globalni značaj njegovog projekta na koji mogu biti ponosni svi koji su mu se odazvali ili to tek planiraju.

OACM članstvo je predviđeno za sve koji imaju afiniteta prema stvaranju i novim izazovima. Tražimo i dalje širom EU regije stručnjake u marketinškom, financijskom, ekološkom i socijalnom sektoru koji nam se žele pridružiti i sagraditi svoje internacionalne karijere u novom okruženju te izgraditi nešto što će ostati cijelom čovječanstvu i poboljšati život svih bića planeta Zemlje. Sve informacije pronađite na našim web stranicama OACM-a (https://www.oacm.group/). 

Udruga.hr: Koje su ekonomske posljedice klimatskih promjena koje pospješuje i onečišćenje mora, rijeka i jezera? Kako se povećanje temperature odražava na globalne ekonomske gubitke?

Klimatske promjene doprinijele su ekstremnim vremenskim prilikama uzrokujući najmanje 100 milijardi dolara štete godišnje. Povećanje temperature dovesti će do ubrzanih ekonomskih gubitaka. Anketa neovisnih ekonomista koji su promatrali učinke klimatskih promjena otkrila je da se procjene budućih šteta kreću “od 2% do 10% pa čak i više globalnog BDP-a godišnje.

Udruga.hr: Kako Vaš program SOS CP pridonosi održivom oceanskom gospodarstvu i  koji su ključni ciljevi programa u smanjenju plastičnog utjecaja na morskim područjima?

Turističke zemlje u razvoju posebno su izložene posljedicama degradacije morskih i obalnih ekosustava oceana, jer mnoge od njih ovise o industrijama koje se temelje na oceanima, poput ribarstva i turizma. SOS CP može stvoriti održivo oceansko gospodarstvo i ponuditi kvalitetna radna mjesta u sektoru zaštite okoliša, poboljšanu sigurnost hrane uz CSMA (certificirano SIGURNO morsko područje) i poboljšanu otpornost – okosnicu dugoročnog, uključivog i održivog razvoja.

Udruga.hr: Možete li navesti primjer neodrživog korporativnog ili državnog prakticiranja turizma koji nije u skladu sa međunarodnim smjernicama, poput UN-ovih, uzevši u obzir trenutne klimatske promjene i iznimno zagađenje mora i oceana plastikom?

Jednostavno, više ni jedna država ili hotelski lanac, marine ili bilo kakva ustanova u  svjetskom turističkom sektoru ne može se pozivati na održivo poslovanje sve dok im  turisti provode vrijeme na onečišćenim plažama ili prljavom moru punom plastike i ostalog otpada. Jer takva praksa ugrožava nacionalnu ekonomsku sigurnost zemlje, a posebice one čija je ekonomija ovisna o turizmu.

Udruga.hr: Je li u te zemlje spada i Hrvatska?

U Hrvatskoj veliki postotak budžeta se puni od turizma, udio je preko 10 posto u ukupnoj dodanoj vrijednosti. U Hrvatskoj veliki broj luksuznih hotela naplaćuju i po 800 eura po noćenju, a imaju onečišćene plaže i more. Tako je u mnogim zemljama što je totalno neprihvatljivo jer taj otpad šteti i turistima koji skupo plaćaju boravak, ali i morskom životinjskom i biljnom svijetu. Upravo bioraznolikost, morski život i ekologija trebaju postati srž i ključni elementi svjetskog turizma prema načelima Svjetske turističke organizacije UN-a. Hrvatska je među prvima započela certifikaciju obalnog pojasa s ‘bijelom zastavom’ (White flag certifikacija), ali zasada u jako malom segmentu, što vjerujemo da će se promijeniti.

Udruga.hr: Kako SOS CP može unaprijediti turistički sektor, pružajući istovremeno sigurna morska područja?

Naš sustav pridonosi zaštiti svjetskog oceana jer minimizira trenutni plastični otpad s mjerljivim rezultatima korištenjem EOMD Scale System (Extracted Ocean Marine Debris). Razvoj suradnje i implementacija sustava među više susjednih država može pomoći zemljama u razvoju da poboljšaju održivost svojih sektora temeljenih na oceanima i iskoriste nove održive prilike iz sektora oceanskog gospodarstva olakšavanjem pristupa znanosti, inovacijama i financijskim resursima potrebnim za pretvaranje ovih prilika u stvarnost.

Udruga.hr: Koji su rizici nedostatka mjera i alata za rješavanje problema plastike u oceanima? Želite li konferencijom EU ETIS & Corporate Green Practices poticati suradnju između državnog i korporativnog sektora kako bi se to promijenilo?

OACM SOS CP sustav je usklađen s više od 8 UN SDG-ova. UN SDG (Sustainable Development Goal) pruža smjernice koje su krucijalne za daljnji razvoj međutim ne pruža financijsko održive alate. SOS CP je alat u postizanju tih ciljeva i zato OACM sad ulazi u suradnju sa šest UN organizacija, a potom i više. Trenutno, između državnog i korporativnog sektora, nepostojeće mjere i alati za sprječavanje ovog gorućeg problema predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi i povećavaju smrt morskog života, ugrožavajući biološku raznolikost i ekološke procese. Konferencija EU ETIS & Corporate Green Practices, za razliku od drugih svjetskih konferencija, ostat će zapamćena po tome što će prije same konferencije vlade i korporacije integrirati SOS CP sustav i osigurati stotine kilometara zona bez plastike – sigurne za školjke i morske živote, što će se predstaviti na konferenciji. Tamo će biti nazočno više od 50 zemalja, vlada i globalnih korporacija od onih koje su integrirale ovaj program i koje su u fazi integracije. Samo će nekoliko hrvatskih korporacija imati priliku integrirati ovaj sustav i predstaviti ga na konferenciji.

Udruga.hr: Kako OACM planira integrirati SOS CP u različitim dijelovima svijeta? Zašto je važno da države i korporacije integriraju SOS CP prije same konferencije?

Uspjeh ovog sustava je financijska i marketinška održivost između država i korporativnog sektora, koja je duboko ukorijenjena u svjetski turistički sektor, odakle i potječe mogućnost njegove održivosti. Pružanje CSMA certificiranih SIGURNIH morskih područja (certificiranog sigurnog morskog obalnog pojasa za ljudske i morske živote) primarna je i najosnovnija usluga u turističkom sektoru u svijetu. OACM je sa svojim članom upravnog odbora, bivšim Glavnim tajnikom Svjetske turističke organizacije UN-a dr. Talebom Rifai-jom, prošle godine pokrenuo komunikaciju za globalnu implementaciju i integraciju ovog programa.

Udruga.hr: Koje prilike pruža posjetiteljima iz vladinih struktura i korporativnog sektora konferencija EU ETIS & Corporate Green Practices?

Svjetska turistička industrija će u idućih 10 godina sve svoje politike u državnom i korporativnom sektoru usmjeriti u smjeru postavljanja novih suvremenih razvojnih pravaca, ponajviše u digitalnoj tranziciji, koju će pratiti sustav SOS CP CSMA. Posjetitelji EU ETIS & Corporate Green Practices iz vladinih struktura i korporativnog sektora imat će priliku iz prve ruke vidjeti funkcionalnost ovog sustava i od trenutka slijetanja u zračnu luku u Republici Hrvatskoj steći dojam kako digitalna tranzicija SOS CP sustava vjerodostojno izgleda s direktno provedenim mjerama u obalnom pojasu. Tvrtke i vlade će imati prilike potpisivanja ugovora tijekom konferencije s OACM-om. OACM će surađivati s vladama kao savjetodavno tijelo koje će je savjetovati, poticati na donošenje dugoročno financijski održivih mjera za rješavanje ekoloških, ekonomskih i socijalno važnih pitanja, što će značajno smanjiti državne troškove i povećati učinkovitost u ovim ključnim područjima. OACM će pomagati vladama u postizanju smjernica UN-a za održivi razvoj do 2030. godine, koje su ključne za održivost planeta i prirodnih resursa.

Zahvaljujući konferenciji EU ETIS & Corporate Green Practice, Republika Hrvatska po prvi puta postaje centar izvrsnosti u sve važnijem i potrebnijem primjeru zaštite okoliša, održivog gospodarstva i unapređenja društvene odgovornosti. EU ETIS & Corporate Green Practices nije samo jedna od kozmetičkih mjera, već su konkretna rješenja koja će se moći iskusiti izravno kroz OACM GEPN digitalnu tranziciju između državnog i korporativnog sektora, za sada za nekoliko odabranih velikih tvrtki.

Udruga.hr: Osim planirane konferencije, koje su Vam trenutno najveće aktivnosti?

OACM Direktorat – Generalni direktorat trenutno je u fazi multilateralne integracije ovog sustava i bilateralne promocije između zemalja Bliskog istoka (UAE, KSA, Katar, Jordan, Oman, Egipat i Bahrein), s kojima se krenulo u razgovore 2018. godine. Početak integracije SOS CP sustava u tim zemljama trebao bi započeti ove godine s ciljem stvaranja prve regionalne sigurne oceanske turističke destinacije, sigurne morske obalne zone za ljudske i morske živote. To je jedan od prioriteta vizije 2030. zemalja Bliskog istoka u njihovoj zelenoj tranziciji i održivom turizmu. OACM je već prošle godine pokrenuo program Sjevernoameričkog saveza, gdje je započeo komunikaciju s američkim State Departmentom te Vladom kanadskog premijera Justina Trudeaua, koji nam je osobno poslao pismo i pozvao na pregovore te pohvalio SOS CP sustav u rješavanju gorućeg problema plastike u moru. Afrički kontinent već je započeo s certificiranim obalnim područjem na Sejšelima, koje je osobno pokrenuo predsjednik Sejšela Nj.E. Danny Faure.

Udruga.hr: Koje su aktivnosti namijenjene nama, u Europskoj uniji?

OACM surađuje s Europskom komisijom od 2017. godine i očekuje nastavak odobravanja SOS CP sustava u svim članicama EU, koji može smanjiti utjecaj plastike na svim vodenim površinama članica EU. Proces je već započeo u Sloveniji, Hrvatskoj, Malti i regiji JIE u Makedoniji i Albaniji, koja je na samom početku razvoja turističke industrije, a čiji se čelnici također očekuju na konferenciji

Cilj je pokrenuti s EU punu integraciju SOS CP sustava u sve njene članice. No istodobno, kako bi ubrzao ovaj proces, nastavit ćemo i direktne bilateralne pregovore s vladama kao do sada, zbog izbjegavanja spore, trome birokracije. Jer što se kasnije implementira ovaj sustav to će propast morskog života biti brža i veća. Ne smijemo zaboraviti da se utrkujemo s vremenom za spas planeta, a u čemu već toliko zaostajemo da neki znanstvenici smatraju da smo utrku već izgubili.

Udruga.hr: Hoćete li se u svom projektu posvetiti i manjim državama?

SIDS Small Island Development States CSMA program počinje u lipnju 2024. i OACM očekuje ograničen broj zemalja na početku zbog procesa regrutiranja i obuke radne snage koja je potrebna za operativni dio CMSA-a, jer je sama procedura opsežna, teška i dugotrajna. OACM-ov proces obuke ljudi iz financijskog, marketinškog, diplomatskog i održivog sektora također je dugotrajan, uz sigurnosne mjere. Tako da ćemo i tamo polako razviti i implementirati program i pokušati obuhvatiti njime baš cijeli svijet. Očekuje se više od 20 delegacija na konferenciji za sada iz malih otočnih država. OACM, nakon pokretanja programa na Bliskom istoku, formirat će jedan financijski fond solidarnosti sa svojim parterima gdje će male otočne države moći dobiti financijsku pomoć u integraciji našeg SOS CP sustava i ulaganja u održivi ekološki turizam.

Kristijan Curavić razvio je konkretna rješenja za smanjenje plastike u oceanu putem OACM SOS CP sustava, ističući da je od onečišćenja plastikom jedini ozbiljniji problem – nedostatak solidarnosti i političke volje za rješavanje ovog problema. Donositelji odluka još uvijek ne shvaćaju ozbiljnost ovog problema zbog dosad neodrživih financijskih mjera za rješavanje tako ozbiljnog problema te nedostatka suradnje nacija koje bi zajedno radile, ujedinjene prema konkretnim rješenjima. Napor OACM-a u ujedinjavanju svijeta donio je pozitivne rezultate i interes, posebno na Bliskom istoku gdje će se sedam zemalja udružiti kako bi se zajedno suprotstavile problemu zagađenja plastikom.

Udruga.hr: Spomenuli ste dugotrajnu obuku ljudi Vašeg udruženja. Kako OACM planira održavati održivost ljudskih resursa, posebno s obzirom na specifičnosti njihovog programa obuke?

OACM ima poseban način funkcioniranja internih ljudskih resursa čija se održivost temelji na raspodjeli zadataka na više timova koji će biti zaposleni i angažirani tek u trenutku kada započne proces certifikacije. Ovaj OACM-ov program održivosti ljudskih resursa ne samo da je netaknut prošao kroz Covid krizu, već je imao i najveći napredak u razvoju internih i eksternih razvojnih politika dok su u isto vrijeme mnoge slične organizacije nestale. Ono što se smatralo velikim izazovom postalo je najveća snaga naše organizacije, dovoljno otporna da izdrži sve nadolazeće krize ili zemljopisne promjene zbog ratova, konflikta i ostalih nesigurnosti, a da istovremeno bez prestanka spašava ljudske i morske živote.

Za medijska izdanja Business Media Group-e razgovarao mr.sc. Goran Jungvirth