Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Europske komisije

_

Godina rata te energetske i klimatske krize

Prošla je intenzivna godina. Ruska invazija Ukrajine bila je geopolitički potres. To je posebno izazvalo ozbiljnu energetsku krizu u EU. No, unatoč našoj ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva, nismo popustili pred Putinovim ucjenama. Uspjeli smo popuniti prazninu i dovršili važne reforme kako bismo ubrzali našu energetsku tranziciju. Oni će imati značajan geopolitički utjecaj.

Rusko naoružavanje energije
Osim Ukrajine, ovaj je rat također izazvao ozbiljnu energetsku krizu u Europi zbog ruskog naoružavanja energije. Vladimir Putin je očito mislio da će mu velika ovisnost EU-a o uvozu ruske fosilne energije, a posebno plina, omogućiti da podijeli EU, sprječavajući je da aktivno podupire Ukrajinu. Zbog toga je već 2021. počeo ograničavati isporuke ruskog plina u EU unatoč postojećim dugoročnim ugovorima između ruskih dobavljača i europskih kupaca. Potom je zaoštrio ovu politiku ucjenjivanja nakon 24. veljače.

Ta je politika doista izazvala veliku krizu na europskim energetskim tržištima, s cijenama plina koje su prošlog kolovoza premašile 300 eura/MWh na nizozemskom TTF spot tržištu, u usporedbi s oko 20 eura/MWh 2020. Zbog poteškoća francuskih nuklearnih elektrana i ograničena proizvodnja hidroelektrične energije povezana s klimatskim promjenama, također je dovela do ozbiljne krize na tržištu električne energije u EU-u, što je povećalo strah od nestanka električne energije ove zime. Ove kombinirane krize uzrokovale su nagli porast cijena energije za kućanstva i poduzeća, stvarajući ozbiljne ekonomske i socijalne probleme u EU. To je posebno dovelo do straha da se proces deindustrijalizacije EU ubrzava.

Unatoč ovoj energetskoj krizi, nismo popustili pred ucjenama Vladimira Putina i države članice EU-a ostale su jedinstvene, odlučno podupirući Ukrajinu, uključujući i isporuke oružja.

Na energetskom planu, odgovorili smo prošlog svibnja pokretanjem plana RePowerEU. U okviru koji je predložila Europska komisija, države članice EU poduzele su različite kratkoročne mjere za ublažavanje poteškoća kućanstava i poduzeća. Također smo odlučili uvesti embargo na ruski ugljen od prošlog kolovoza i rusku naftu od prošlog prosinca, popraćen ograničenjem cijena izvoza ruske nafte u druge zemlje, što je dovelo do značajnog smanjenja prihoda Rusije od prodaje fosilnih goriva.

Uspjeli smo kompenzirati nedostatak ruskog plina prvenstveno drugim izvorima ukapljenog prirodnog plina (LNG). Uspjeli smo popuniti zalihe za ovu zimu i značajno smanjiti potrošnju plina i struje.

Međutim, cijene energije i dalje su visoke i 2023. obećava da će biti još jedna teška godina u pogledu opskrbe plinom. Posebno smo odlučili ove godine zajednički kupiti 15% naših zaliha plina i primijeniti ograničenje cijene za plin koji kupujemo kako bismo ograničili pretjerana špekulativna očekivanja na ovom tržištu. Usred ove energetske krize također smo usvojili nekoliko mjera za borbu protiv klimatskih promjena i ubrzali dekarbonizaciju našeg gospodarstva.

Ambiciozniji cilj za EU sustav trgovanja emisijama (ETS)
18.prosinca zakonodavci EU-a, odnosno predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta, postigli su dogovor o reformi EU sustava trgovanja emisijama (ETS). EU ETS, koji je uspostavljen 2005., pokriva sektore s visokim emisijama CO2 u EU, poput proizvodnje električne energije i topline, energetski intenzivnih industrijskih sektora i komercijalnog zrakoplovstva.

Obuhvaćene tvrtke dobivaju godišnju dodjelu emisija CO2 i na kraju ih mogu trgovati s drugima, postavljajući tako tržišnu cijenu za CO2. Svake godine EU snižava dopuštenu razinu emisija. Ovo je učinkovit način da se zajamči sveukupno smanjenje emisija, osiguravajući da se to učini uz najniže troškove.

Prema novom zakonu EU-a, količina emisija u obuhvaćenim sektorima smanjit će se za 62% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 2005. godine, umjesto 43% prema sadašnjem zakonodavstvu.

U 2023. energetska i klimatska kriza ostat će ključne teme
Godine 2023. ruski agresorski rat protiv Ukrajine, energetska i klimatska kriza te njihove gospodarske i socijalne posljedice ostat će ključna pitanja za EU i svijet. EU će nastaviti podupirati Ukrajinu i odupirati se naoružavanju Rusije ubrzavanjem dekarbonizacije njezina gospodarstva. Također će zahtijevati suradnju s našim partnerima kako bismo stabilizirali globalna energetska tržišta i pomogli najosjetljivijim zemljama da se suoče s posljedicama ovog novog geopolitičkog okruženja.

Foto by European Union, 2022.

Location: Sarajevo

Photographer: Elvis Barukcic