Igor Vidačak

|Udruga.hr| : Što novoga donosi novi Zakon u udrugama? Hoće li se Zakon mijenjati u dijelu koji se odnosi na nadzor, likvidaciju, stečaj i brisanje udruga iz Registra udruga … Hoće li se novim zakonom postrožiti uvjeti za osnivanje udruga, financiranje, plaćanje PDV-a za neke?
Prijedlog novog Zakona o udrugama pripremljen je uzimajući u obzir rezultate opsežnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te niza rasprava provedenih s predstavnicima nadležnih državnih tijela i međunarodnim stručnjacima za neprofitno pravo. Predloženim zakonom jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, te djelovanje predstavništava stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Osim toga, po prvi puta se jasno utvrđuju načela djelovanja udruge – načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog ustroja, neprofitnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu. Nema govora o postrožavanju uvjeta za osnivanje udruge.
Nasuprot, po prvi put se daje mogućnost punoljetnim osobama lišenima poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava te maloljetnicima iznad 14 godina da, uz suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, budu osnivači udruge. Imajući u vidu da je statut osnovni instrument reguliranja unutarnjeg ustrojstva udruge, a iz razloga pravne sigurnosti i potrebe zaštite prava članova udruge, proširen je obvezni sadržaj statuta, jasnije su propisane odredbe u vezi s upravljanjem udrugom i tijelima udruge, a propisane su i obveze osobe ovlaštene za zastupanje. Važna je novost da će svi podaci upisani u Registar udruga te statut udruge biti javno dostupni, a predstojećim izmjenama propisa koji uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija očekujemo da u Registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija budu dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruga. Vjerujemo da će to pridonijeti smanjenju zahtjeva za dodatnom dokumentacijom koju udruge moraju prilagati na natječajima za financiranje projekata iz javnih izvora, a svakako će pomoći i boljem upoznavanju javnosti s radom udruga.

Nacrt prijedloga Zakona detaljnije definira imovinu udruge te uvjete pod kojima udruga može obavljati gospodarsku djelatnost.Definirane su obveze i odgovornosti udruga financiranih iz javnih izvora, a važna odredba odnosi se na zabranu sudjelovanja u promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata udruge koja provodi programe i projekte od interesa za opće dobro financirane iz javnih izvora. Kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge bit će uređeni Uredbom Vlade Republike Hrvatske, a donošenjem navedene Uredbe prestat će važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga. Novo poglavlje Zakona o udrugama koje se odnosi na statusne promjene uvodi mogućnost pripajanja, spajanja i podjele udruge. Nadalje, dodatno su precizirane nadležnosti za obavljanje nadzora nad radom udruge, a odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge. Posebna pažnja posvećena je odredbama o prestanku postojanja udruge, ustanovljen je institut likvidatora udruge, a predviđen je i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge. Supsidijarna primjena zakona ipak nije predviđena na posebne oblike udruživanja, jer je procijenjeno da je, kao i dosad, pravni položaj sindikata, političkih stranaka, vjerskih zajednica i udruga poslodavaca bolje u cijelosti regulirati posebnim zakonima zbog niza specifičnosti djelovanja svakog od posebnih oblika udruživanja na koje se kroz niz primjera skrenula pozornost u javnoj raspravi. Ukratko, prijedlog novog Zakona o udrugama donosi niz novosti i promjena, ali vjerujem da smo uspjeli pogoditi pravu mjeru i da ćemo i dalje zadržati visoke standarde u ostvarivanju slobode udruživanja u Hrvatskoj.

|Udruga.hr| : Koliki je udio zaposlenih u neprofitnom sektoru u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj?
Udio zaposlenih u neprofitnom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao je proteklih godina i kreće se oko 1,3 posto. U prosjeku je to od 18 do 20.000 zaposlenih godišnje, od čega otprilike polovica otpada na zaposlene u udrugama. S obzirom na sve važniju ulogu koju civilno društvo ima u povlačenju sredstava iz fondova EU, za očekivati je da će taj broj rasti u predstojećim godinama te da će sve veći broj mladih početi promatrati udruge i ostale organizacije civilnog društva kao poželjnu karijernu opciju.

|Udruga.hr|: Pod udrugama su registrirani razni oblici udruživanja koji se pred zakonom jednako tretiraju bez obzira je li provode aktivnosti za opće dobro ili samo u korist svojih članova. Ovdje mislim na u medijima često spominjane sportske organizacije klubove kao npr. Dinamo. Kako će se novim zakonom definirati djelovanje udruga koje provode projekte, programe i aktivnosti od interesa za opće dobro?
Iako je postojala ideja za donošenjem zakona koji bi definirao status organizacija koje djeluju za opće  dobro, među organizacijama civilnog društva i nadležnim tijelima državne uprave nije se mogao postići konsenzus oko otvorenih pitanja. Osim toga, procijenjeno je da su dodatni proračunski i transakcijski troškovi povezani s administriranjem zahtjeva za odobravanjem statusa organizacija za opće dobro i praćenja ispunjavanja uvjeta za zadržavanje tog statusa znatno veći od procijenjenih koristi tog pristupa. Slijedom provedene rasprave, a uzimajući iskustva drugih zemalja u okruženju, držimo važnijim usmjeriti se na to kako kvalitetnije, strateški podupirati programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udruge, a ne toliko na formalni status ove ili one organizacije.
Nacrt prijedloga Zakona o udrugama preciznije definira programe i projekte odnosno aktivnosti od interesa za opće dobro, kao i  obveze udruga koje dobivaju sredstva iz javnih izvora. Uredbom koju će Vlada donijeti po usvajanju Zakona podrobnije će se urediti i obveze i odgovornosti državnih tijela na svim razinama koja financiraju programe udruga, ali i kriteriji i mjerila za dodjelu tih bespovratnih sredstava iz javnih izvora. Važeći Zakon o udrugama vrlo jasno kaže kako udruga ne smije obavljati djelatnost radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe te ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Nacrtom prijedloga novog Zakona o udrugama detaljnije su obrazloženi uvjeti pod kojima udruga može obavljati gospodarsku djelatnost, a novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je u izradi predvidjet će obvezu osnivanja trgovačkog društva za organizacije koje obavljanjem gospodarske djelatnosti stječu prihod iznad određene granice. Javna dostupnost temeljnih akata kao i financijskih izvještaja udruga trebala bi biti snažan mehanizam za sprječavanje nepravilnosti u poslovanju svih udruga. Također, i Zakon o sportu ima niz odredbi kojima se uređuje djelovanje sportskih klubova, pa tako i onih profesionalnih, stoga zakonodavni okvir za djelovanje i takvih udruga, ako nisu stekle uvjete da se preoblikuju u sportska dionička društva, treba promatrati u širem kontekstu.

|Udruga.hr| : Zašto su sportski klubovi i vjerske zajednice oslobođeni PDV-a?
Nisu sportske udruge i vjerske zajednice u nekom povlaštenom položaju u odnosu na druge udruge. Važno  je imati u vidu da udruge, kao i ostale neprofitne organizacije koje nisu obveznici PDV-a, snose taj porez kao krajnji potrošači. One ne zaračunavaju PDV korisnicima njihovih usluga ili kupcima njihovih roba, pa su za krajnjeg korisnika njihove isporuke u pravilu jeftinije. No, te organizacije nemaju ni pravo odbiti pretporez s ulaznih računa za kupljene nabavke, već snose zaračunati PDV kao sastavni dio cijene kupljenih artikala ili usluga. U smislu poreznih propisa, udruge načelno nisu obveznice plaćanja PDV-a, no mogu ući u sustav PDV-a kroz svoju poduzetničku djelatnost. Uvjet za ulaz u sustav PDV-a jest da je ukupna godišnja vrijednost isporučenih dobara i usluga, koje bi bile oporezive, prešla vrijednost od 230.000 kuna. Međutim, zbog čestih promjena propisa u ovom području najbolje je uvijek konzultirati internetske stranice Porezne uprave.

|Udruga.hr| : Što je pokazao obilazak na terenu gospodarskih inspektora Državnog inspektorata?
Nemamo detaljni uvid u nalaze Državnog inspektorata pa je ovo pitanje najbolje postaviti izravno njima. Dakako, imamo saznanja o slučajevima gdje se status udruge koristi za obavljanje gospodarskih djelatnosti koje su u suprotnosti s posebnim propisima koje uređuju tu djelatnost pa su nužne reakcije nadležnih državnih tijela, kako bi se onemogućilo stjecanje neopravdanih povlastica na tržištu. Ipak, neosporno je da trebamo raditi i na puno snažnijoj promociji koncepta društvenog poduzetništva čiji su glavni nositelji upravo udruge koje su spremne uložiti vlastito znanje i kreativnost u razvoj inovativnih poduzetničkih aktivnosti koje su primarno u službi zajednice, a ne osobne koristi i bogaćenja. Vjerujemo da će se i novim Zakonom o udrugama, ali i Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te Strategijom razvoja društvenog poduzetništva stvoriti preduvjeti za izlazak iz „sive zone“ u kojoj još uvijek mnogi subjekti registrirani kao udruge obavljaju gospodarske djelatnosti.

|Udruga.hr| : Država više izdašno ne podupire rad udruga one se sve više moraju okretati tržištu.  Znaju li udruge zarađivati?
Udruge se financiraju iz različitih izvora koji uključuju državni proračun, proračune jedinica lokalne i područne samouprave, fondove Europske unije i druge javne izvore, ali također značajne prihode dobivaju prodajom roba i pružanjem usluga, iz članarina te upravljanja imovinom. Godišnje udruge u prosjeku uprihoduju oko 4,5 milijardi kuna. Prihodi od donacija se kreću oko 2 milijarde, prihodi od prodaje roba i usluga blizu 1 milijarde, a prihodi od članarina oko pola milijarde kuna godišnje, a ostatak čine prihodi po posebnim propisima, prihodi od imovine te ostali prihodi. Vladin Ured za udruge priprema svake godine izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora iz kojeg je vidljiv određeni trend smanjenja sredstava iz državnog proračuna, ali i značajan iznos sredstava koja se dodjeljuju iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave koji je dvostruko veći od izdvajanja iz državnog proračuna. Još uvijek je razmjerno mali udio prihoda od donacija građana te trgovačkih društava što pokazuje da moramo više raditi na razvoju individualne i korporativne filantropije kao ključnih preduvjeta za održivost programa i projekata od interesa za opće dobro koje udruge provode. Vjerujem da se uz kvalitetnije planiranje i raspodjelu sredstava kao i učinkovitijim povlačenjem sredstava iz EU fondova mogu smanjiti posljedice eventualnog daljnjeg smanjenja sredstava iz državnog proračuna. U 2012. godini smo ostvarili određeni napredak u zajedničkom, središnjem planiranju Vladinih prioriteta za financiranje projekata i programa udruga iz državnog proračuna ponajprije radom Vladinog Međuresornog povjerenstva za koordinaciju politike financiranja projekata udruga. Međutim, rezultati tih napora u financijskom smislu moći će se sagledati tek sljedećih godina. Valja istaknuti da je sve veći broj udruga vrlo aktivno u  iznalaženju mogućnosti samofinanciranja čime ostvaruju dodatna sredstva potrebna za financiranje glavnih djelatnosti udruge i jačaju svoju održivost. Osnivaju socijalne zadruge i društvena poduzeća, te osim osiguranja sredstava za rad, ostvaruju i druge važne ciljeve kao što su očuvanje prirodnih resursa, otvaranje novih radnih mjesta te dopuna postojećih socijalnih odnosno javnih usluga koje nedostaju u zajednici.

|Udruga.hr| : Koliko je globalna kriza utjecala na domaću i međunarodnu nevladinu scenu?
Globalna ekonomska kriza je ujedno i prigoda da preispitamo postojeća rješenja i pristupe na svim područjima pa tako i vezano uz okruženje za rad udruga i ostalih organizacija civilnog društva. Vjerujem da i uz znatno manje sredstava možemo postići iste ili čak veće učinke uz kvalitetniju koordinaciju i suradnju te programiranje prioriteta koje će se temeljiti na dobroj analizi potreba u svim sektorima. Širom svijeta pa tako i u Hrvatskoj svakodnevno nastaju nove udruge, ali mnoge iz niza razloga prestaju s radom. Nama u fokusu mora biti održivost programa koje udruge provode uz puno bolju međusektorsku suradnju te proaktivniju komunikaciju s građanima i poslovnim sektorom. U ovom turbulentnom vremenu u kojem neprestano svjedočimo posljedicama financijske krize, ali i kad gajimo velika očekivanja od predstojećih ulaganja iz strukturnih fondova, očekujem da će udruge kao i dosad pokazati da mogu biti važni pokretači razvojnih procesa na lokalnoj razini i generatori novog zapošljavanja i rasta temeljenog na vlastitom znanju i inovacijama.

|Udruga.hr| : Koliko je financijskih sredstava povučeno iz pretpristupnih fondova EU? Jesu li udruge uspješne tome?
Ured za udruge je u svibnju ove godine prikupio podatke o financiranju udruga iz fondova Europske unije. Iz prikupljenih podataka utvrđeno je da su udruge iz programa CARDS, PHARE, IPA te iz niza programa i inicijativa Unije zadnjih godina iskoristile skoro 70 milijuna eura za provedbu preko 550 projekata. Općenito, možemo biti jako zadovoljni sposobnošću udruga za pripremu i provedbu projekata. Pokazalo se da udruge povlače gotovo sto posto sredstava na svim natječajima koje je Ured za udruge isplanirao za financiranje iz EU fondova namijenjenih razvoju civilnog društva u Hrvatskoj. Siguran sam da će tako biti i ubuduće.

|Udruga.hr|: Postoji li nacionalno istraživanje o stanju civilnog sektora u Hrvatskoj?
U različitim istraživanjima koja su provođena posljednjih godina dostupni su određeni podaci iz kojih je moguće izvoditi zaključke o stanju civilnog sektora u Hrvatskoj. Primjerice, takva su istraživanja CIVICUS-ov indeks civilnog društva u Hrvatskoj te USAID-ov Indeks održivosti civilnog društva u Hrvatskoj. Ipak, sveobuhvatno istraživanje svake dvije godine provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva pod nazivom Procjena stanja razvoja organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj. Treba reći da se metodologija spomenutih istraživanja razlikuje te da ne postoji jedinstven pristup mjerenju napretka u stvaranju poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Ipak većina istraživanja pokazuje da je financijska održivost uvijek u prvom planu kad je riječ o izazovima u radu udruga, pogotovo imajući u vidu još uvijek dominantno oslanjanje na javne izvore financiranja. Prema ostalim pokazateljima koji su obuhvaćeni istraživanjem kao što su uvjeti rada udruga, struktura zaposlenika, područja djelovanja udruga, suradnja s drugim udrugama, državom i poslovnim sektorom, odnos javnosti te suradnja s medijima, situacija je stabilna i kontinuirana i nije se znatno promijenila u odnosu na prethodna istraživanja. Također, istraživanja najčešće ukazuju na potrebu prilagodbi poreznih propisa i iznalaženje novih oblika financiranja organizacija civilnoga društva uz pretpostavku razvoja filantropije, socijalnog ugovaranja, društveno odgovornog poslovanja profitnog sektora i kvalitetnog programiranja i korištenja fondova EU uz ujednačenje regionalnog razvoja. No, činjenica je da ne postoji dovoljno istraživanja o ulozi organizacija civilnog društva u društvenom razvoju i to je prepoznato kao problem i prilikom izrade Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016. U Nacionalnoj strategiji jedna od mjera odnosi se na osiguravanje analitičke podloge za praćenje napretka u razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj te se očekuje da će u narednim godinama biti ostvareni pozitivni pomaci i u tom smislu.

|Udruga.hr| : Među udrugama postoji problem velikog rizika ulaska u izradu skupe dokumentacije i projekata za EU fondove.
Dokumentacija za prijavu projekata za dodjelu sredstava iz fondova EU nije sama po sebi skupa, no njena priprema može predstavljati trošak za udrugu ukoliko ona plaća uslugu pisanja projekta vanjskim  stručnjacima ili konzultantima. No, tijekom zadnjih desetak godina u Hrvatskoj se kontinuirano provodi veliki broj edukacija za predstavnike udruga o tome kako napisati, odnosno pripremiti projekt za prijavu na natječaj za dodjelu sredstava iz fondova EU te su udruge u većem dijelu razvile vlastite sposobnosti za pisanje projekata. Ujedno, prilikom svakog javnog poziva za prijavu projekata za financiranje kroz neki od EU fondova, organiziraju se informativne radionice na kojima se potencijalnim korisnicima pobliže predstavljaju natječajna dokumentacija, ciljevi i prioriteti natječaja, kriteriji prihvatljivosti itd. Također, iako manje i posebice tek osnovane udruge mogu imati nedostatne sposobnosti za prijavu projekata za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova EU, one mogu biti partneri većim udrugama u provedbi njihovih projekata te na taj način u praksi stjecati potrebna iskustva, što mnoge od njih i čine.

Mirjana Fijolić