Helena Beus

Udruga.hr: Ured djeluje u Hrvatskoj već oko 22 godine. Što biste istaknuli kao njegov najveći uspjeh?

U 22 dvije godine djelovanja Ured za udruge zabilježio je više uspjeha i nije lako izdvojiti najveći. Naime, Ured je stručna služba Vlade Republike Hrvatske koja obavlja stručne poslove u vezi s stvaranjem uvjeta za suradnju i partnerstvo s nevladinim, neprofitnim sektorom, poglavito s udrugama u Republici Hrvatskoj.

U posljednjih šest godina Ured za udruge je Posredničko tijelo razine 1 u Sustavu upravljanja i kontrole za provedbu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, unutar Prioritetne osi 4 “Dobro upravljanje” te u posljednje tri godine u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje ima ulogu Posredničkog tijela i ulogu Izvršne agencije putem kojih su programirani brojni natječaji za organizacije civilnoga društva i financirani brojni projekti. Pored toga, Ured koordinira poboljšanje standarda za financiranje programa i projekata organizacija civilnoga društva iz svih javnih izvora, ne samo EU fondova. Međutim, kao najveći uspjeh izdvojila bih kontinuitet podrške civilnom društvu u Hrvatskoj kao i konstruktivni i strukturirani dijalog između Vlade RH i organiziranoga civilnoga društva.

Udruga.hr: Od donošenja Zakona o udrugama 2014. godine, što se od njega najbolje odrazilo na razvoj i rad udruga u Hrvatskoj, a gdje su primijećeni najveći nedostaci? 

Cilj donošenja Zakona o udrugama bilo je osiguravanje učinkovitog djelovanja udruga s svojstvom pravne osobe te stvaranje preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj. Još se nije radila evaluacija primjene Zakona o udrugama, ali ono što je izvjesno, rezultat donošenja Zakona je između ostaloga puno jednostavniji postupak osnivanja i prestanka djelovanja udruge, Registar udruga kao javna baza podataka koja sadrži sve relevantne podatke o djelovanju udruge, osobama ovlaštenim za zastupanje udruge, statutu udruge i odnedavno u registru postoji poveznica na Registar neprofitnih organizacija.

Sve udruge kao i sve neprofitne organizacije dužne su upisati se u RNO i predavati financijske izvještaje, a sada je to vidljivo i putem Registra udruga. Trenutno u registru udruga imamo upisano 51.742 udruge, od čega ih 34.976 ima usklađene statute sa Zakonom o udrugama.

Registar nam pruža uvid i koliko udruga možemo smatrati neaktivnima, jer u posljednjih 8 godina nisu održali, ili nisu registracijsko tijelo izvijestili o održavanju skupštine udruge. Također, gotovo 12.000 udruga je obrisano iz Registra, što na temelju odluka skupštine, što na temelju skraćenog postupka za likvidaciju udruga ili redovitog postupka likvidacije, uključujući i likvidacije na temelju skraćenog stečajnog postupka. Svi ti podaci vidljivi su Registru udruga.

Osim toga, sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, definirani su standardi za financiranje programa i projekata organizacija civilnoga društva iz svih javnih izvora, koji su sukladni standardima za financiranje iz fondova EU, koje više ne možemo smatrati inozemnim sredstvima.

Udruga.hr: Što još nedostaje, prema vašem mišljenju, najviše u smislu pravne regulacije rada udruga u Hrvatskoj?

Za Hrvatsku općenito prevladava mišljenje da je prenormirana, a imajući u vidu su udruge privatno pravne osobe, smatram da je postojeći normativni okvir sasvim dostatan. Možemo razgovarati o ujednačenoj primjeni postojećih pripisa i kapacitetima registracijskih tijela i tijela za nadzor nad radom udruga za ujednačeno postupanje, kao i kapacitetima davatelja javnih sredstava da dosljedno primjenjuju sve propisane standarde kada financiraju programe i projekte udruga, ali nije uvijek rješenje otvorenih pitanja u novoj pravnoj regulaciji.

Udruga.hr: Gdje udruge najviše nadopunjuju rad državnih institucija? 

Uloga udruga koje obavljaju različite aktivnosti od interesa za opće dobro jako je dobro prepoznata u hrvatskom društvu, pa tako i u normativnom okviru. Zakonima su propisane javne ovlasti koje se povjeravaju na obavljanje udrugama (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Zakon o vatrogastvu, Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Zakon o Hrvatskom autoklubu i sl.), također, zakonima su propisane i javne potrebe koje realiziraju udruge u području sporta, tehničke kulture, kulture, socijalnih i humanitarnih djelatnosti. U svim ovim djelatnostima, udruge pružaju usluge za koje država nema dovoljne resurse, uz manje troškove, jednaku kvalitetu, uključivanje volontera i doprinos razvoju socijalnog kapitala.

Udruga.hr: Mnogim udrugama je u 2020. godini bitno otežan rad i djelovanje zbog pandemije. Neke su prestale i s radom. Imate li procjene o kakvom se gubitku udruga u Hrvatskoj radi i kako mislite odgovoriti na taj izazov?

Pandemija je značajno otežala rad svim sektorima u društvu i to ne samo u Hrvatskoj već i u Europi i cijelom svijetu.

Ured za udruge je odmah nakon što je uslijedila kriza, korisnicima Švicarsko-hrvatskog programa suradnje poslao preporuke i mjere koje poduzimaju nadležna tijela, a davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora da pošalju informaciju korisnicima kako će uvažavati kašnjenja, prilagodbu i odgodu planiranih projektnih aktivnosti, uzimajući u obzir sve specifičnosti ugovorenih projekata. U okviru Dana otvorenih vrata udruga 2020., Ured za udruge organizirao je virtualne rasprave kojima je cilj bio raspraviti ulogu organizacija civilnoga društva u prevladavanju posljedica kriznih situacija, posebno u kontekstu ublažavanja posljedica pandemije COVID – 19 te potresa u Zagrebu i okolici.

Na temu „Solidarnost u praksi – prevladavanje posljedica kriznih situacija i uloga OCD” raspravljali su predstavnici udruga koji su dali prikaz primjera dobre prakse u inoviranju rješenja za probleme uzrokovane pandemijom koronavirusa te potresa u Zagrebu. Bilo je riječi i o programima podrške za organizacije civilnoga društva u kontekstu pandemije te mogućnostima financiranja aktivnosti organizacija civilnoga društva.

Ured je krajem srpnja objavio poziv na dostavu projektnih prijedloga “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a”. Natječaj je vrijedan 96 milijuna kuna, za koji se očekuje ugovaranje 50 projekata pojedinačne vrijednosti od 500.000,00 do 3.000.000,00 kuna , i kao takav je prvi puta do sada s toliko velikim  iznosom  osigurano sredstava  za udruge u području popularizacije znanosti. U planu  je objava  posebnog ESF natječaja  koji će Ured uskoro objaviti , kojim će se organizacijama civilnoga društava pružiti mogućnosti za financiranje projekata i programa koji bi odgovorio na posljedice COVID-a. 

Udruga.hr: U kojem radu ili djelovanju se posebno iskazuju udruge u Hrvatskoj? Odnosno u kojem ih je području najviše, a gdje najmanje?

Udruge djeluju u svim područjima društvenog razvoja u Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o udrugama udruga se može registrirati za djelovanje u jednom ili više područja djelovanja. Prema statističkim pokazateljima iz Registra udruga najviše udruga, (12.459) 20% od ukupnog broja djeluju u području sporta. Slijede područja kulture i umjetnosti (8.638) 14%, socijalna djelatnost (4.777) 7,5%, obrazovanje, znanost i istraživanje (5.392) 8,8% te zaštita okoliša i prirode (3.720) 6%.  Najmanje udruga djeluje u području duhovnosti (998) 1,6 % i hobističke djelatnosti (778) 1,3%.

Udruga.hr: Što kažete na kritike da se najviše novca iz države daje crkvenim, odnosno religijskim udrugama, koje i tako mogu dobivati znatna sredstva od svojih središnjica? Tko dobiva najviše i zašto?

Ne bih spekulirala o percepciji i kritikama, koje, moram priznati do Ureda za udruge nisu došle, da se najviše sredstava daje crkvenim, odnosno religijskim udrugama. Prema podacima koje Ured za udruge svake godine prikuplja od svih davatelja javnih sredstava programima i projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva godišnje se dodijele značajna financijska sredstva. U zadnjem obrađenom izvješću za 2018. godinu s ukupno 2.303.686.290,85 kuna (su)financirano je 43.828 programa i projekata od interesa za opće dobro koje su provodile udruge i druge organizacije civilnoga društva.

Ovisno o razini financiranja najviše sredstva izdvaja se za područje socijalne djelatnosti, sporta, te kulture i umjetnosti, dakle, riječ je o djelatnostima u kojima udruge obavljaju socijalne usluge, javne potrebe u sportu, odnosno javne potrebe u kulturi i umjetnosti.

Udruga.hr: Kolika je važnost državnog financiranja rada udruga civilnog društva?

U Republici Hrvatskoj postoji stalna tendencija suradnje države s organizacijama civilnoga društva u realiziranju različitih sektorskih javnih politika, što se odražava i na financiranju programa i projekata koje realiziraju organizacije civilnoga društva iz javnih izvora na nacionalnoj razini, a to su državni proračun, sredstva od igara na sreću kao namjenski prihod državnog proračuna i sredstva fondova europske unije.

U 2018. godini tijela državne uprave, uredi Vlade Republike Hrvatske i druge javne institucije dodijelili su organizacijama civilnoga 1.037.976.624,31 kn, odnosno 45,35% od sveukupno dodijeljenog iznosa iz javnih izvora.

Od toga je iz dijela prihoda od igara na sreću dodijeljeno 417.601.339,30 kn, odnosno 18,21% ukupnih sredstava, dok je iz sredstava državnog proračuna dodijeljeno 327.742.258,10 kn, odnosno 14,29% ukupnih sredstava, te sredstava iz EU fondova ukupno 289.501.309,77 kuna odnosno 12,57%. U 2018. godini županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dodijelili su ukupno 1.132.762.514,63 kn, odnosno 49,39% javnih sredstava. Iz sredstava proračuna gradova dodijeljeno je 21,31% ukupnih sredstava (488.616.602,72 kn), iz sredstava Grada Zagreba dodijeljeno je 12,75% (292.385.017,38 kn). Sredstva iz proračuna općina čine udio od  8,91% ukupnih sredstava (204.448.197,69 kn), dok je iz sredstava županija dodijeljeno 6,42% ukupnih sredstava (147.312.696,84 kn). Trgovačka društva u javnom vlasništvu u 2018. godini dodijelila su 90.229.514,88 kuna odnosno 3,93% od ukupno dodijeljenih sredstava.

Koji je postotak rasta financijskih sredstava za poticanje razvoja i rada udruga u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina, od ulaska Hrvatske u EU i priključenja raznim programima financiranja udruge?

Ured za udruge odigrao je značajnu ulogu u programiranju poziva za projekte organizacija civilnoga društva iz pretpristupnih fondova EU, kada su udruge povukle oko 70 milijuna eura ili gotovo 100% sredstava koja su ima tada bila na raspolaganju. Pored toga, od 2011. godine do  danas Ured za udruge sredstvima od igara na sreću sufinancirao je obvezni doprinos sufinanciranja koji moraju osigurati udruge koje su ugovorile projekte financiranje iz EU fondova, i to u ukupnom iznosu od 42.726.156,57 kuna. Na taj način do sada je sufinancirano  je 712 projekata udruga. Ipak, još uvijek najznačajniji izvor financiranja za projekte i programe udruga su naši domaći izvori koji su rasli i u vrijeme gospodarske krize.  Primjerice ukupno dodijeljena sredstva u 2014. iznosila su 1,66 milijardi kuna, a u 2015. 1,67 milijardi kuna, što je bilo povećanje od 0,6%. Stupanjem na snagu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge 2015. godine, porastao je broj obveznika primjene Uredbe, pa tako i broj onih koji su izvještavali o dodjeli javnih sredstva programima i projektima udruga. Tako je  u 2016. udrugama dodijeljeno 4% više sredstava ukupno 1,74 milijarde kuna, a 2017. 1,9 milijardi kuna, što je bilo povećanje od čak  9,56%. Najveći skok zabilježen je 2018. godine kada je dodijeljeno čak 2,99 milijardi kuna ili 20,57% više nego 2017. Trenutno obrađujemo izvješće za 2019.

Udruga.hr: Neke civilne udruge, pogotovo one koje se bave poštivanjem ljudskih prava ili (ne)funkcioniranjem pravosuđa, korupcijom, izborima i sl. najbitniji su kontrolori rada dijelova vlasti, institucija. Kako biste ocijenili rad takvih kontrolora u Hrvatskoj?

Takozvane watchdog organizacije važne su u svakoj demokratskoj državi. U svom području interesa te organizacije pomno prate rad javnih vlasti ili poslovnog sektora te kada uoče nedjelotvorno ili štetno postupanje, ili pak nepostupanje određenih tijela, one na to upozoravaju različita tijela i širu javnost, i na taj način služe kao korektiv vlasti. I u nedavno objavljenom Izvješću o vladavini prava u Europskoj uniji za 2020. ističe se kako je, uz istraživačko novinarstvo, nadzor koji provodi civilno društvo nužan element kojim se osigurava da donositelji odluka polažu račune javnosti. U Hrvatskoj djeluje niz udruga koje se na lokalnoj ili nacionalnoj razini bave antidiskriminacijom, zaštitom ljudskih prava, upozoravanjem na govor mržnje, praćenjem rada pojedinih institucija, promicanjem vladavine prava, transparentnosti, upozoravanjem na sukob interesa ili moguću korupciju. Te udruge često otvaraju nove teme i prijedloge, koje stavljaju na političku agendu. Neke od njih aktivno djeluju od 1990-tih, dok su druge mlađe i aktivirale su se oko novijih pitanja, kao što su migracije ili klimatske promjene. Općenito, neke watchdog organizacije sigurno su među najprepoznatljivijim udrugama u Hrvatskoj, i do sada su više puta pokazale da mogu utjecati na javno mnijenje i mobilizirati javnost.

Zrelost nekog demokratskog društva može se vidjeti upravo u njegovoj spremnosti da se suoči s drugačijim mišljenjem i kritikom i uzme ih u obzir u kreiranju politika na opću dobrobit, ali također bih istaknula kako je bitno raditi na smanjivanju radikalizacije, unaprjeđivati kulturu dijaloga uključujući i gore nevedene teme uvažavajući kontekst važnosti i poticanja transparentnosti.

Udruga.hr: Koje projekte Ureda kojem ste na čelu možemo ubrzo očekivati?

U  planu nam je puno projekata, ono što nam je uistinu bitno to su natječaji koje financiramo iz Europskog socijalnog fonda te priprema programiranja vezano uz ESF + Uredbu.

Ali ono što je najvažnije u ovim izazovnim vremenima kojima svjedočimo je izgraditi otpornost na slične situacije, razvijati strpljivost, podršku i  razumijevanje.

Goran Jungvirth