Daniel Hinšt

Možete li nam ukratko predstaviti udrugu CEA i njenu misiju? Koji su ključni ciljevi vašeg djelovanja?

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) ima misiju biti hrvatski think tank predvodnik koji će zagovarati individualne slobode kao temelj izgradnje sigurnosti naših transatlantskih institucija. Također, CEA potiče komparativno učenje praksi javnih politika iz razvijenih zemalja – primjerice tu spadaju Litva, Češka i Teksas.

Kako ste se uključili u rad Centra? Što vas je osobno motiviralo da postanete dio ove priče?

Inicijativa za osnivanje hrvatskog think tanka nastala je 2010. u Litvi kada sam sudjelovao na jednom think tank seminaru. Nikako nije slučajno da nam je baš Litva glavni policy uzor – u odnosu prema slobodi i nadvladavanju nasljeđa komunizma te čvrstoj savezničkoj podršci Ukrajini, Tajvanu i Izraelu. Također, na temelju formalnog i neformalnog obrazovanja, mnogo je znanja što sam profesionalno i moralno dužan koristiti za poboljšanje zajednice odnosno domovine. Štoviše, svatko ima svoj poziv te zato treba savjesno i predano raditi na talentima koji su nam dani.

Koji su glavni projekti i inicijative kojima se trenutno bavi unutar udruge?

CEA se danas najviše bavi detektiranjem geopolitičkih rizika koji utječu na naše transatlantske institucije.

Sloboda i demokracija uvijek se trebaju braniti od populizma, dezinformacija i geopolitičkih utjecaja represivnih režima. Diljem svijeta, vjerske i ekonomske slobode značajno su narušene.

Također, CEA je dio međunarodnog projekta Transatlantic Periscope u okviru kojega pratimo transatlantske odnose SAD-a i Hrvatske. Pratimo i metodologije mjerenja ekonomske slobode od think tankova Heritage Foundation i Fraser Institute.

Kako uspijevate zadržati nezavisnost i objektivnost u svom radu, s obzirom na izazove političkog okruženja?

Naš je pristup racionalan i „tvrdoglavi“, policy-by-policy ocjenjivanje, umjesto crno-bijelog gledanja. Nastojimo objektivno sagledavati javne politike koje pratimo, uz neovisnost o usidrenim masovnim dojmovima i populističkim predodžbama. Precizno gledajući suvremeni kontekst razvijenih demokratskih zemalja, naše su temeljne vrijednosti vezane uz konzervativizam, konzervativni-liberalizam i ordoliberalizam – sve to je u desnom centru zemalja poput SAD-a, Nizozemske, Njemačke i dr. Uvažavamo suprotne stavove koji su argumentirani.

O političkoj situaciji i društvenim izazovima

Koji su, po vašem mišljenju, najveći izazovi u razvoju demokracije i političke kulture u Hrvatskoj?

Pravilno shvaćena demokracija otvara priliku za kvalitetan sustav vrijednosti i upravljanja koji će donijeti do povećanja slobode i moralne odgovornosti. Dakle, treba nam priča sa zapadne strane (West Side Story – WSS). Takvu priču trebamo braniti od rizičnih populističkih utjecaja koji nas mogu koštati temeljnih sloboda i transatlantske sigurnosti. Štoviše, moramo stajati uz naše saveznike koji su na prvoj liniji obrane slobode, a to su – Ukrajina, Izrael, Moldova, Tajvan, Južna Koreja i dr.

Kako biste ocijenili trenutni odnos mladih prema politici u Hrvatskoj? Što treba poduzeti kako bi se povećala njihova uključenost?

Obrazovni sustav treba uključivati sadržaje koji će poticati razvoj demokratske političke kulture – utemeljen na klasičnim vrijednostima slobode i neotuđivih prirodnih prava svake osobe, nikako ne na progresivnoj ideologiji koju SAD sve više napušta.

Kakav je vaš stav o polarizaciji društva u Hrvatskoj? Koji su koraci potrebni za smanjenje tenzija i poticanje dijaloga?

Za zdravu i održivu demokraciju bitno je umjeravanje različitih mišljenja u okviru vrijednosti koje poštuju slobode i racionalnost, umjesto populizma i ekstrema. Štoviše, za nas u Centru istinski antifašizam uključuje antikomunizam.

Svatko ima priliku prepoznati svoj poziv i raditi na doprinosu poboljšanju zajednice. Benjamin Franklin, jedan od glavnih američkih Otaca Utemeljitelj, rekao je: Where liberty dwells, there is my country – Gdje stanuje sloboda, tu je moja zemlja. Možemo i mi u Hrvatskoj graditi zemlju slobode.

Kako vidite ulogu nevladinih organizacija u oblikovanju politike i društva u Hrvatskoj?

Uloga udruga vitalan je dio kvalitetnog funkcioniranja demokracije.

Osobni uvid i vizija

Što vas najviše ispunjava u vašem radu? Postoji li neki poseban trenutak na koji ste posebno ponosni?

Vode me radna etika i upornost da činim bolje i više.

Hrvatska ima pozitivnu budućnosti. Mnogo toga ovisit će o nama da budemo što bolji u konkurenciji sa zapadnim zemljama.

Koji su politički trendovi u Europi na koje bi Hrvatska trebala obratiti pozornost? Kako ih možemo iskoristiti ili im se prilagoditi?

Hrvatska je dio transatlantskog saveza i bitno je aktivno sudjelovati u detektiranju geopolitičkih rizika koji nas okružuju. Obrana naših temeljnih vrijednosti podrazumijeva i konkretne odluke. Poljska se kreće prema jačanju obranu ulaganja u smjeru 5 posto BDP-a. Tome teže i Litva i Estonija. O sigurnosti ovisi sve ostalo.

Ako biste trebali izdvojiti jednu promjenu koju želite vidjeti u Hrvatskoj u sljedećih deset godina, koje bi to bile i zašto?

Treba nam mnogo više cjelovitog razumijevanja za vrlo složene procese upravljanja javnim politikama i sustavom vrijednosti kojima treba upravljati racionalno. Dobro bi došla široka primjena modela Enterprise Risk Management (ERM), odnosno integriranog upravljanja rizicima. To je model koji daje rješenja za sve organizacije i sustave, a traži sudjelovanje i predanost mnogih.

Koji su daljnji planovi CEA?

Nastavljamo davati stručni doprinos izgradnji slobode u našoj zemlji i širem okruženju.

Za medijska izdanja Business Media Groupe Udruga.hr i Poslovni savjetnik razgovarao novinar mr.sc. Goran Jungvirth