U svijetu opterećenom sve većim sukobima, škole moraju biti siguran i podržavajući prostor u kojem svi učenici mogu napredovati u izgradnji budućnosti koja obećava. Međutim, značajan broj djece i adolescenata diljem svijeta suočava se s različitim oblicima školskog nasilja, uključujući online cyberbullying.

Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući internetsko zlostavljanje, pridružujemo se međunarodnoj zajednici kako bismo rasvijetlili dubok utjecaj nasilja u školi na mentalno zdravlje i pozvali na stvaranje sigurnih okruženja za učenje za sve, posvuda.

Povreda prava djece
Nasilje u školi predstavlja kršenje prava djece, prava na obrazovanje, zdravlje i dobrobit. Dok su fizičke ozljede očite, učinci na mentalno zdravlje često ostaju prikriveni i neadekvatno im se pristupa. To uključuje učinke kao što su depresija, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Ne može se zanemariti izravna veza između mentalnog zdravlja i nasilja u školi. Istraživanja pokazuju da školsko zlostavljanje ima razorne posljedice na zdravlje učenika i akademska postignuća. Povećava rizik od ranog napuštanja škole.

Najnoviji rezultati Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je osjećaj pripadnosti učenika u školi u opadanju i da je (cyber)nasilništvo rašireno.

Otprilike 20% školske djece ima probleme s mentalnim zdravljem, posebice anksioznost i depresiju.

Posljedice školskog nasilja, uključujući cyberbullying, proširuju se na razvoj rizičnog, agresivnog i antisocijalnog ponašanja među mladima. To ima potencijal produžiti ciklus štete u budućim generacijama.

Uz negativne utjecaje na akademski uspjeh i sve veće stope napuštanja škole, te posljedice imaju dalekosežne implikacije na uspjeh i dobrobit učenika, njihovih obitelji i cijele zajednice.

Strategija EU-a za prava djeteta

Strategija EU-a o pravima djeteta (ožujak 2021.) naglašava da bi svako dijete diljem svijeta i Europe trebalo uživati ​​ista prava i živjeti bez diskriminacije i zastrašivanja bilo koje vrste.

Pod Globalnim naslovom, postavili su konkretne prijedloge za podršku, zaštitu i osnaživanje djece putem:

1.Posvećivanje financiranja razvoja obrazovanju u podsaharskoj Africi, Aziji i Pacifiku te Americi i Karibima;

2.Dodjeljivanje sredstava humanitarne pomoći obrazovanju u hitnim slučajevima i dugotrajnim krizama;

3.Pokretanje Akcijskog plana za mlade za promicanje osnaživanja i sudjelovanja mladih;

4.Sigurniji i bolji internet

5.Život i obrazovanje djece i mladih sve su više online. S mnogo više prilika za povezivanje i učenje, digitalno područje izlaže učenike raznim oblicima nasilja, uključujući govor mržnje, seksualne slike koje su sami stvorili, samoozljeđivanje i sadržaj neprikladan za dob.

Konkretni koraci za podizanje svijesti, stvaranje sigurnog internetskog okruženja, poticanje kvalitetnog internetskog sadržaja i borbu protiv materijala o seksualnom zlostavljanju djece na internetu predviđeni su u Novoj strategiji za bolji internet za djecu, usvojenoj 2022.

Platforma Better Internet for Kids koju financira EU podržava digitalnu pismenost i razmjenu znanja kako bi se djeca i mladi opremili digitalnim vještinama i kritičkim razmišljanjem potrebnim za donošenje odgovornih odluka na internetu.

Platforma nudi brojne resurse dostupne djeci, adolescentima, roditeljima i učiteljima, za korištenje u učionicama ili kod kuće.

Zaštita od nasilja

Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, škole imaju formalnu dužnost zaštititi djecu od svih oblika nasilja, kako fizičkog tako i psihičkog. Čak i ako se nasilje na internetu proširi izvan školskih prostorija, obrazovni sustav igra ključnu ulogu u rješavanju pitanja sigurnosti na internetu i pružanju djeci vještina da prepoznaju nasilje na internetu i zaštite se.

Izvor: EU