Naša će budućnost sve više biti digitalna. To znači da je geopolitičko pitanje i tko će voditi i postavljati pravila u digitalnoj domeni. Na našem Vijeću za vanjske poslove u lipnju složili smo se da proaktivna digitalna diplomacija EU-a mora osigurati da su naše temeljne vrijednosti zaštićene i da pristup temeljen na pravilima globalno trijumfira nad dinamikom temeljenom na moći.

U nedavnom postu na blogu izjavio sam da je “stupanj do kojeg će svijet biti utemeljen na pravilima ili moći važniji od toga je li bipolaran ili multipolaran.” Nigdje se to ne primjenjuje više nego u digitalnom prostoru – iz tri razloga.

Osjetljiva ravnoteža koja upravlja internetom pod prijetnjom

Prvo, jer je osjetljiva ravnoteža koja vlada internetom ugrožena. Neke države žele zamijeniti dogovoreni okvir s više dionika s “moć je u pravu”. Zalažu se da države same odlučuju što se događa na internetu. Do sada je upravljanje internetom bilo mješavina različitih dionika, a svi su pridonosili održavanju online svijeta u kojem živimo i radimo.

Ovaj model pluralizma stoji iza uspjeha interneta, ali neke ga sile žele promijeniti. Često su to iste zemlje koje žele preokrenuti globalni poredak u drugim područjima. Samo nekoliko dana prije nego što je Rusija započela svoju opsežnu ilegalnu invaziju na Ukrajinu, Rusija i Kina objavile su zajedničku deklaraciju u kojoj su tvrdile “suvereno pravo reguliranja nacionalnih segmenata interneta”.

Ideja da bi Internet trebao biti oruđe država vodi ka Internetu kao oruđu za kontrolu stanovništva, a ne kao izvoru inovacija i slobode govora.

Internetski svijet treba pravila koja svi prihvaćaju i podržavaju

Drugo, online svijet treba pravila koja su prihvaćena i podržana od svih. Chat-GPT i drugi slični modeli stavili su umjetnu inteligenciju (AI) u oči javnosti. Vlade, tvrtke i pojedinci diljem svijeta nastoje iskoristiti ove tehnologije za različite svrhe i njihov potencijal za poticanje inovacija je ogroman. Ali postoje i dobro utemeljeni problemi vezani uz zaštitu podataka i privatnosti, zbog čega su neke vlade i poduzeća zabranili osoblju da ih koristi. Neki autoritativni glasovi iz tehnološke industrije čak nas upozoravaju na moguće “egzistencijalne rizike” i da bi umjetna inteligencija mogla uzrokovati “ozljeđivanje ili smrt ljudi”. Očito, umjetna inteligencija ima ogromne strateške i sigurnosne implikacije.

Ne tako davno rečeno nam je da je svaki pokušaj EU-a da razmišlja o pravilima za umjetnu inteligenciju jednostavno hrpa birokrata koji namjeravaju ubiti inovacije. Srećom, taj se diskurs promijenio i mnogi – također u Silicijskoj dolini – sada čekaju stupanje na snagu Zakona o umjetnoj inteligenciji EU-a.

Treće, da bi mogla postavljati pravila, Europa doista mora biti tehnološki lider. Navikli smo govoriti da Europi nedostaju tehnološki prvaci i govoriti o rijetkim draguljima kao što su ASML, Schneider ili SAP. Ali jeste li znali da su 2 od 5 najboljih superračunala na svijetu Lumi u Finskoj i Leonardo u Bologni? Oba su rezultat usklađene europske akcije koja uključuje EU, njezine države članice i privatni sektor u partnerstvu poznatom kao EuroHPC za razvoj vrste računalnih kapaciteta koji su nam potrebni za rad na klimatskim promjenama ili za napredak u borbi protiv pandemija.

Europske tvrtke već proizvode značajan dio opreme digitalnog svijeta: od podvodnih kabela do 5G mobilne opreme. Globalno su konkurentni i prisutni na ključnim tržištima, od Jordana do Kostarike. Naši partneri žele pouzdane pružatelje povezivanja, održive u smislu korištenja energije i kvalitete, koji ne predstavljaju sigurnosne rizike i gdje je cijena odgovarajuća.

Moderno je reći da su pravila EU-a i obrana multilateralnih pristupa od strane EU-a osuđeni na propast jer nam nedostaje industrijska moć Kine ili SAD-a. Međutim, sve smo bliže zajedničkoj europskoj politici o digitalu u kojoj se ne oslanjamo samo na regulativu – poznati “efekt Bruxellesa”. Također guramo ulaganja koja su nam potrebna u stvarnom digitalnom gospodarstvu.

Prošlog ponedjeljka razgovarali smo s ministarstvima vanjskih poslova EU-a o dalekosežnim geopolitičkim implikacijama umjetne inteligencije i drugim pitanjima digitalne diplomacije. Kao što je rečeno, digitalne tehnologije mogu promijeniti ravnotežu snage i kao takve moraju postati kritično važna komponenta vanjske politike EU-a.

Digitalne tehnologije mogu promijeniti ravnotežu snage i kao takve moraju postati kritično važna komponenta vanjske politike EU-a.

Ministri su se složili da moramo djelovati brzo kako bismo zaštitili naše strateške interese i promicali naš pristup usmjeren na čovjeka. Odlučili smo povećati svoj angažman u međunarodnim forumima i osnažiti EU kao kreatora globalnog digitalnog pravilnika. Usredotočit ćemo se i na inovacije i na regulativu, vodeći računa o našoj ekonomskoj sigurnosti.

“Bitka ponuda” u digitalnoj domeni

Već sam prošle godine istaknuo da se u današnjem svijetu ne vodi samo borba narativa nego i “borba ponuda”. I doista, kao EU prilagođavamo svoju digitalnu ponudu kako bismo bolje odgovorili na zahtjeve partnera za ulaganjem. Ovdje je cilj olakšati digitalnu trgovinu, regulatornu konvergenciju i podršku za razvoj infrastrukture i usluga u velikom opsegu s konkretnim, ciljanim projektima kao dijelom Global Gatewaya. Pod ovom zastavom, EU radi na pružanju potpore vladama u uklanjanju digitalnih podjela i pružanju prednosti digitalne transformacije usmjerene na čovjeka svom stanovništvu. To činimo u bliskoj suradnji sa državama članicama EU-a s pristupom „Team Europe”.

U prvu skupinu projekata Global Gateway u Africi ili Latinskoj Americi i na Karibima, na primjer, uključili smo nove podmorske i fiksne optičke kabele, digitalne i zelene podatkovne centre i novi bi-regionalni Digitalni savez s Latinskom Amerikom i Karibima . Oni se nalaze uz našu globalnu mrežu tehnoloških partnerstava diljem istočne i južne Azije i Sjeverne Amerike, koja proširuju doseg pristupa EU-a usmjerenog na čovjeka i temeljenog na ljudskim pravima.

Promicanje pravednog modela obrade podataka

U našim odnosima s partnerima u Africi promičemo pošten model obrade podataka. Baš kao i s našim ključnim partnerstvima za sirovine, cilj nam nije jednostavno zgrabiti podatke proizvedene u Africi i dobiti vrijednost od njih kući. Naš europski model pomaže u razvoju vrste digitalnog gospodarstva koje će podržati lokalne inovacije i dodati vrijednost našim afričkim partnerima.

U konkurentskom geopolitičkom kontekstu, nastavit ćemo činiti sve što možemo kako bismo očuvali trenutni model upravljanja internetom s više dionika. Želimo izbjeći “splinternet”, s otvorenim modelom usmjerenim na čovjeka s jedne strane i modelom sa snažnom kontrolom koju vodi država s druge strane.

Želimo izbjeći “splinternet”, s otvorenim modelom usmjerenim na čovjeka s jedne strane i modelom sa snažnom kontrolom koju vodi država s druge.

U ovoj borbi daleko od toga da smo sami u mišljenju da je multilateralna digitalna politika igra koju vrijedi igrati. Sjedinjene Države su to konačno priznale odlučivši se vratiti u UNESCO, koji je sve više uključen u promicanje pravila za umjetnu inteligenciju, tehnološko obrazovanje ili za ponašanje velikih tehnoloških platformi.

Mnogo je izazova pred nama. Moramo ažurirati naše razmišljanje i politike kako bismo EU učinili spremnim za digitalnu eru, ne samo kod kuće, već i izvan naših granica. Tek tada ćemo biti pravi globalni digitalni igrač i pomoći u oblikovanju digitalne budućnosti utemeljene na pravilima.

Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednik Europske komisije

Izvor: EU