Europska komisija najavila je donošenje Strategije civilnog društva Europske unije u trećem kvartalu 2025. godine.

Stoga je i objavljen poziv za očitovanje i otvoreno Javno savjetovanje o ovoj inicijativi te je tako zainteresirana javnost (građani i organizacije) pozvana da sudjeluje u oblikovanju Strategije putem online upitnika otvorenog do 5. rujna 2025., a dostupnog na mrežnoj stranici https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/14588-EU-Civil-Society-Strategy-_hr. Ovaj Poziv na očitovanje otvoren je za slanje komentara, koji će se uzeti u obzir pri daljnjem razvoju i usavršavanju ove inicijative.

Komisija obično upotrebljava ovakve pozive na očitovanje kako bi odredila područje primjene:

  • politički osjetljivog i/ili važnog novog propisa ili politike
  • evaluacije postojećeg propisa ili politike
  • provjere prikladnosti skupa povezanih postojećih propisa i/ili politika.

U pozivu na očitovanje opisuju se problem koji treba riješiti i ciljevi koje treba postići, objašnjava se zašto je potrebno djelovanje EU-a, utvrđuju mogućnosti politika i opisuju glavne značajke strategije savjetovanja, te se navodi je li potrebno javno savjetovanje s upitnikom.

Poziv na očitovanje kombinira dva koraka koja su prethodno bila uzastopna: plan/početnu procjenu učinka i upitnik (prema potrebi).

Strategija civilnog društva EU-a trebala bi pružiti sveobuhvatan okvir za djelovanje na razini EU-a i država članica; usredotočit će se na jačanje smislenog angažmana i pružanje podrške svim akterima civilnog društva, a istovremeno će uključivati specifične akcije za rješavanje problema smanjivanja građanskog prostora za organizacije civilnog društva i branitelje ljudskih prava aktivne u promicanju i zaštiti vrijednosti EU-a.

Utvrdit će potrebe i izazove s kojima se suočavaju akteri civilnog društva te mapirati mjere koje su trenutno na snazi, a čiji je cilj uspostava dijaloga s njima i njihova zaštita, a istovremeno će se prepoznati njihov važan doprinos u svim područjima politike EU-a.

Cilj je ovog savjetovanja: 

• prikupiti stajališta, informacije i analize od širokog spektra dionika

• razumjeti konkretne probleme s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva i

• utvrditi i oblikovati moguće mjere koje EU i države članice trebaju poduzeti kako bi se pronašla rješenja.

Savjetovanje je osmišljeno kao transparentno i participativno sredstvo kojim će se prikupiti detaljne informacije o iskustvima i stavovima dionika na koje se Komisija može osloniti pri predlaganju konkretnih inicijativa za zaštitu, podupiranje i promicanje suradnje s organizacijama civilnog društva, odnosno općenitije za stvaranje poticajnog okruženja.

Savjetovanje je namijenjeno širokom spektru dionika, uključujući građane, organizacije civilnog društva (u državama članicama, EU-u i na međunarodnoj razini), nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost, nacionalna tijela, akademsku zajednicu, organizacije mladih, predstavnike medija i međunarodne organizacije.

Politički kontekst za donošenje Strategije

U Pozivu Komisija uvodno obrazlaže politički kontekst u sklopu kojeg se pokreće ova inicijativa za izradu Strategije EU za civilno društvo.

Organizacije civilnog društva, uključujući borce za ljudska prava, imaju niz važnih uloga u našem društvu. Aktivne su više sfera, npr. upoznavanje javnosti s problemima u određenim područjima, edukacija, pružanje potpore ili usluga, praćenje politika i zagovaranje. Često im se povjerava provedba prava i politika EU-a na terenu. Organizacije civilnog društva jačaju socijalnu koheziju i pripravnost, povećavaju učinkovitost politika i brinu o tome da se čuje mišljenje zajednica na koje se njihov rad odnosi. Njihov je angažman važan element u demokratskom sustavu provjere i ravnoteže, kao i promicanju i zaštiti vrijednosti EU-a. Komisija koristi opsežan paket instrumenata za potporu i uključivanje organizacija civilnog društva. One su redovito pozvane da sudjeluju u dijalozima o različitim područjima politika, koriste kanale za savjetovanje o boljoj regulativi, sudjeluju u radu niza stručnih skupina Komisije, što svim zainteresiranim dionicima pruža alate i mogućnosti za doprinos u cijelom ciklusu oblikovanja politika. Europski gospodarski i socijalni odbor ima ključnu ulogu u suradnji s civilnim društvom. Svim organizacijama civilnog društva potrebno je poticajno okruženje u kojem dobivaju podršku za smislen angažman i dodatnu potporu za svoj rad i doprinos politikama EU-a. Trebale bi moći obavljati svoje aktivnosti bez vanjskog uplitanja. EU bi trebao poduzeti mjere za promicanje i zaštitu prostora za građansko djelovanje i onih koji su u njemu aktivni. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojim je političkim smjernicama za razdoblje 2024. – 2029. naglasila potrebu za većom suradnjom EU-a s organizacijama civilnog društva i njihovom zaštitom, a to je i ponovila u mandatnom pismu povjereniku za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača. Strategija EU-a za civilno društvo temelji se na toj političkoj obvezi i Preporuci Komisije 2023/2836 o promicanju angažmana i djelotvornog sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u oblikovanju javnih politika, donesenoj u okviru paketa za obranu demokracije.

Problemi na koje se inicijativa odnosi 

Nadalje su ukazani problemi na koje se inicijativa odnosi. U strategiji će se predložiti okvir za djelovanje na razini EU-a i država članica. Glavni će ciljevi biti jačanje smislene suradnje s organizacijama civilnog društva koje rade na širokom spektru politika EU-a i njihova zaštita. Strategija je odgovor na nekoliko poziva, posebno Europskog parlamenta i samih organizacija civilnog društva, da se donese sveobuhvatna strategija EU-a za ostvarenje tih ciljeva. Aktualna saznanja ukazuju na to da se prostor za građansko djelovanje organizacija civilnog društva i boraca za ljudska prava koji promiču i štite vrijednosti EU-a smanjuje. Stoga bi u strategiji trebalo predložiti i konkretne mjere za potporu, zaštitu i jačanje položaja aktera civilnog društva aktivnih u tim područjima. Prepreke s kojima se suočavaju detaljno su navedene u izvješću o Povelji za 2022., izvješću Odbora za temeljna prava Europskog parlamenta iz 2022. i izvješćima Komisije o vladavini prava.

Konkretnije, u izvješću Agencije za temeljna prava (FRA) za 2024. skreće se pozornost na to da nema dovoljno prilika za smisleno savjetovanje, posebno na nacionalnoj razini, te da se okruženje u kojem rade organizacije civilnog društva koje se zauzimaju za vrijednosti EU-a pogoršalo. Tri četvrtine konzultiranih organizacija izvijestilo je o preprekama u svojim aktivnostima u području zaštite ljudskih prava i vladavine prava.

Navele su sljedeće: 

  • negativna medijska izvješća i kampanje
  • verbalni napadi ili uznemiravanje na internetu
  • sumnja na nadzor
  • strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja i
  • pravne i fizičke prijetnje.

Osim toga, spomenute su i poteškoće u osiguravanju dugoročnog, predvidljivog i transparentnog financiranja koje bi tim organizacijama omogućilo da ostanu neovisne.

Temelj za mjere EU i pravna osnova

Ovaj Poziv uključuje i prikaz temelja za mjere EU-a odnosno pravnu osnovu te provjeru supsidijarnosti. Poticanje učinkovite suradnje s organizacijama civilnog društva i njihova zaštita na svim razinama zadaće su koje se zbog njihove međusektorske prirode ne mogu rješavati ad hoc intervencijama ili samostalnim nacionalnim ili lokalnim mjerama. S obzirom na to da se EU i države članice suočavaju sa sličnim problemima, na njih se može djelotvorno i učinkovito odgovoriti samo koordiniranim mjerama. U izradi strategije prvo će se prikupiti postojeći dokazi i mjere radi usklađenijeg pristupa, kojim će se osigurati da se mjere EU-a i država članica provode unutar zajedničkog okvira. Mjere na razini EU-a odnosit će se na suradnju s organizacijama civilnog društva te na njihovu zaštitu i potporu. To će, konkretno, biti mjere za potporu, zaštitu i jačanje položaja tih organizacija, koje su važan dio sustava provjere i ravnoteže u našim demokracijama i koje aktivno promiču i štite vrijednosti EU-a.

Predložena inicijativa je odgovor na potrebu za mjerama EU-a i država članica. Države članice imaju ključnu ulogu u promicanju dijaloga s organizacijama civilnog društva i zaštiti prostora za građansko djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini. Prva točka za kontakt i uvođenje mjera obično su države članice, no za nekoliko mjera potreban je koordinirani pristup EU-a. Jedna od takvih mjera je olakšavanje prekograničnog djelovanja organizacija civilnog društva unutar EU-a.

Stoga je potreban pojednostavnjen i koherentan okvir za djelovanje u cijelom EU-u, u kojem bi se uzelo u obzir iskustvo na razini EU-a i nacionalnoj razini u pružanju potpore organizacijama civilnog društva drugdje u svijetu.

Ciljevi inicijative

Poziv upućuje i na ciljeve inicijative i viziju njihova ostvarenja. Uzimajući u obzir važnost rada organizacija civilnog društva za uspješnu provedbu politika EU-a, strategijom EUa za civilno društvo uspostavit će se okvir za djelovanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Glavni ciljevi na razini EU-a bit će (i) promicanje dijaloga s organizacijama civilnog društva kako bi ih se učinkovito uključilo u izradu i provedbu politika EU-a i (ii) pružanje potpore i zaštite koje su im potrebne za obavljanje njihovih aktivnosti, u okviru pristupa koji obuhvaća cijelo društvo. Kad je riječ o mjerama EU-a, u strategiji će se sistematizirati i poboljšati postojeći mehanizmi EU-a za smislen angažman i potporu te povećati njihova transparentnost. Time će se dopuniti postojeći institucionalni mehanizmi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. Istaknut će se važna načela transparentnosti i odgovornosti u suradnji s organizacijama i drugim akterima civilnog društva, među ostalim u pogledu poštovanja vrijednosti EU-a pri provedbi programa EU-a. Na taj će se način osigurati koordiniran pristup određenim problemima s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva. Kad je riječ o nacionalnim mjerama, strategija će se nadovezati na provedbu Preporuke o građanskom angažmanu iz 2023., u kojoj se države članice poziva da uspostave djelotvorne mehanizme sudjelovanja i zaštite za organizacije civilnog društva. Uspostavit će se i slični mehanizmi na razini EU-a, uzimajući u obzir dosadašnja nastojanja u vanjskim aktivnostima EU-a.

Strategija će uključivati mjere za potporu, zaštitu i jačanje položaja organizacija civilnog društva i boraca za ljudska prava koji imaju važnu ulogu u sustavu provjere i ravnoteže u našim demokratskim društvima i koji aktivno promiču i štite vrijednosti EU-a.

Te se organizacije i borci suočavaju sa specifičnim problemima. Riječ je o problemima povezanima sa (i) zaštitom, (ii) nedostatkom održivog, fleksibilnog i transparentnog financiranja i (iii) poteškoćama u suradnji s javnim tijelima, posebno u području vladavine prava, demokracije i temeljnih prava. U strategiji će se predložiti inicijative za stvaranje poticajnog okruženja s mjerama na razini EU-a koje bi trebale spriječiti smanjivanje prostora za građansko djelovanje. Predložit će se i mjere za bolji dijalog između javnih tijela i organizacija civilnog društva o demokraciji, vladavini prava i povezanim pitanjima. Na razini EU-a to će uključivati angažman putem Platforme civilnog društva.

Potencijalni učinci Strategije

Očekuje se da će strategija imati pozitivne socijalne učinke zahvaljujući učinkovitijem i otvorenijem sudjelovanju tih aktera u procesima donošenja odluka na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Veća usklađenost mjera i strukturiranih mehanizama na razini EU-a i nacionalnoj razini pomoći će u sustavnijem rješavanju pitanja prostora za građansko djelovanje. Time će se promicati jednakost, uključivost i povjerenje u proces javnog donošenja odluka. S obzirom na potporu koja će se u okviru strategije pružati organizacijama civilnog društva ojačat će se i zaštita temeljnih prava, demokracije i vladavine prava. Uspostavit će se koherentan okvir za zaštitu i tako poboljšati zaštitne mjere za organizacije koje su izložene prijetnjama i napadima. Te će zaštitne mjere unaprijediti temeljna prava aktivista i omogućiti im da se bolje zalažu za temeljna prava drugih i s njima povezane vrijednosti.

U strategiji će se poticati odgovornost i osigurati da organizacije civilnog društva imaju pristup potrebnim resursima i odgovarajućim kanalima za dijalog. Osim toga, zahvaljujući bližoj suradnji s državama članicama ostvarit će se zajednička odgovornost u zaštiti organizacija civilnog društva.

Rezultati će biti povećanje demokratske otpornosti, kritičkog razmišljanja i povjerenja javnosti, što će u konačnici koristiti društvu u cjelini. Pri razvoju strategije razmotrit će se i vanjska dimenzija kako bi se osigurao dosljedan i sveobuhvatan pristup civilnom društvu, a time i koherentnost unutarnje i vanjske politike.

Doprinos strategije zaštiti, podupiranju i poticanju suradnje s organizacijama civilnog društva može se pratiti pomoću različitih mehanizama, npr. sektorskih mehanizama praćenja. Kad je općenito riječ o prostoru za građansko djelovanje, Agencija za temeljna prava (FRA) objavljuje svoja godišnja izvješća, a tu su i godišnja izvješća Komisije o vladavini prava, posebno dijelovi koji se odnose na sustav provjere i ravnoteže.

Daljnje aktivnosti oko donošenja Strategije

Opsežno savjetovanje i sudjelovanje javnosti bit će osnova za osmišljavanje ove inicijative. U postupku savjetovanja, koje će se održati u drugom i trećem tromjesečju 2025., prikupit će se dokazi i doprinosi dionika, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti utvrđenim prioritetnim područjima.

Taj će postupak obuhvatiti: 

  • ovaj poziv na očitovanje, uz otvoreno javno savjetovanje (u trajanju od 12 tjedana)
  • istraživanje Eurobarometra o demokraciji
  • savjetovanja s državama članicama, također u Vijeću
  • ciljane rasprave s Europskim parlamentom, Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom
  • ciljane aktivnosti savjetovanja s glavnim dionicima putem fokusnih skupina i posebnih upitnika o svim područjima politike EU-a
  • ciljana savjetovanja s europskim, međunarodnim i nacionalnim organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava koji su aktivni u promicanju i zaštiti vrijednosti EU-a, među ostalim putem kanala kao što je platforma Agencije za temeljna prava
  • razmjene mišljenja s relevantnim međunarodnim organizacijama (uključujući Vijeće Europe, Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Ured visokog povjerenika za ljudska prava).

Savjetovanje će se promovirati (i) putem Komisijinih kanala na društvenim mrežama, (ii) informiranjem korisnika o projektima i (iii) na postojećim platformama (kao što je platforma Agencije za temeljna prava). PS/SM

nasl. izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. struč. stud.