Prema izvješću, otkrivanje i prijavljivanje sumnji na prijevaru i nepravilnosti još se može poboljšati, kao i njihovo daljnje postupanje. Još uvijek postoje značajne razlike među državama članicama.

Europska komisija je usvojila svoje godišnje izvješće za 2022. o zaštiti financijskih interesa EU-a („PIF” izvješće). Ukupan broj otkrivenih i prijavljenih slučajeva prijevara i nepravilnosti neznatno je porastao u 2022., pokazuje izvješće. Preporuke EU-u i nacionalnim tijelima uključuju tješnju koordinaciju i povećanu digitalizaciju borbe protiv prijevara.

Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju, rekao je:

Današnje izvješće pokazuje da su 2022., u kontekstu sve većeg broja transakcija, EU i njegove države članice nastavile pojačavati svoje napore u zaštiti novca poreznih obveznika u EU-u. Stalno se prilagođavamo novim izazovima oko nas. Digitalizacija je danas važna točka naših preporuka državama članicama. S tim specifičnim fokusom, Europska komisija također je upravo pokrenula svoj revidirani Akcijski plan strategije za borbu protiv prijevara za suzbijanje prijevara i zaštitu proračuna EU-a.

Prema izvješću PIF-a za 2022., broj slučajeva prijevare i nepravilnosti koje su prijavila nadležna EU i nacionalna tijela – ukupno 12 455 – neznatno je porastao u 2022. u odnosu na 2021., u skladu s napretkom u provedbi programa potrošnje EU-a. Nepravilni iznosi povezani s tim slučajevima smanjili su se na 1,77 milijardi eura.

U izvješću se naglašava napredak u sveukupnoj usklađenosti zakonodavstva protiv prijevara diljem EU-a, zahvaljujući tekućem ispravljanju problema u prijenosu pravila EU-a u nacionalne sustave. 24 države članice imaju strategiju za povećanje zaštite financijskih interesa EU-a ili su u procesu dovršetka iste. Nadalje, prijedlog Europske komisije za izmjenu Financijske uredbe koji je trenutno u raspravi s Europskim parlamentom i Vijećem također ima za cilj jačanje transparentnosti u korištenju fondova EU-a, digitalizaciju borbe protiv prijevara i upravljanje rizikom od prijevara.

U izvješću PIF-a za 2022. također se navodi da je provedba nacionalnih planova oporavka i otpornosti sada u punom jeku i da je Komisija poduzela nekoliko radnji kako bi osigurala njihovu ispravnu provedbu, navodi se u izvješću. Konkretno, u tijeku su revizije sustava usmjerene na zaštitu financijskih interesa EU-a, ističući dobre prakse i utvrđujući slabosti koje je potrebno ispraviti.

Objavljeno 34. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa EU-a dostupno je na web stranici OLAF-a.

Pozadina

EU i države članice dijele odgovornost za zaštitu financijskih interesa EU-a i borbu protiv prijevara. Tijela država članica upravljaju s više od 85 posto rashoda EU-a i prikupljaju tradicionalna vlastita sredstva EU-a. Komisija nadzire oba ova područja, postavlja standarde i provjerava usklađenost.

Prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (čl. 325. stavak 5.), Komisija je dužna izraditi godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa EU-a (poznato kao Izvješće o PIF-u), s detaljima o mjerama poduzetim na europskim i nacionalnoj razini za suzbijanje prijevara koje utječu na proračun EU-a. Izvješće se temelji na informacijama koje su dostavile države članice, uključujući podatke o otkrivenim nepravilnostima i prijevarama. Analiza ovih informacija omogućuje procjenu koja su područja najugroženija, čime se bolje usmjerava djelovanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Izvješće je popraćeno sa šest radnih dokumenata koji pružaju dodatne i detaljne informacije o nekoliko tema kojima se bavi samo izvješće.

OLAF-ova misija je otkriti, istražiti i zaustaviti prijevare s fondovima EU-a.

OLAF ispunjava svoju misiju tako što:

-provođenje neovisnih istraga o prijevarama i korupciji koja uključuje fondove EU-a, kako bi se osiguralo da sav novac poreznih obveznika EU-a dospije u projekte koji mogu stvoriti radna mjesta i rast u Europi;

-doprinos jačanju povjerenja građana u institucije EU-a istragom ozbiljnog nedoličnog ponašanja osoblja EU-a i članova institucija EU-a;

-razvijanje dobre politike EU-a protiv prijevara.

U svojoj neovisnoj istražnoj funkciji OLAF može istraživati ​​stvari koje se odnose na prijevaru, korupciju i druga kaznena djela koja utječu na financijske interese EU-a u vezi s:

-svi rashodi EU-a: glavne kategorije potrošnje su strukturni fondovi, poljoprivredna politika i ruralno

-razvojni fondovi, izravni izdaci i vanjska pomoć;

-neka područja prihoda EU-a, uglavnom carine;

-sumnje u ozbiljno loše ponašanje osoblja EU-a i članova institucija EU-a.

Nakon što OLAF dovrši svoju istragu, nadležna EU i nacionalna tijela moraju ispitati i odlučiti o postupanju u skladu s preporukama OLAF-a. Sve dotične osobe smatraju se nevinima dok im se ne dokaže krivnja na nadležnom nacionalnom ili EU sudu.

Izvor: Olaf