Dragan Zelić

Udruga.hr: Općenito vaš stav i razmišljanja o stanju civilnog društva u Hrvatskoj? Što nije dobro, gdje je potreban napredak? Gdje smo dobri, u kojem pravcu idemo?
Civilno društvo u Hrvatskoj vrlo je heterogeno – tu ima raznih neformalnih inicijativa i stožera, a prema Zakonu o udrugama registrirano je preko 50.000 raznih kulturno-umjetničkih društava, sportskih klubova, hobističkih društava, a među njima je i relativno mali broj aktivističkih udruga koje su nastale radi zagovaranja zaštite ljudskih prava, zaštite okoliša, demokratizacije, borbe protiv korupcije ili, općenito govoreći, udruge koje se zalažu za zaštitu načela i vrijednosti iz članka 3. Ustava.

 

U tom smislu i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju mnoga pitanja ostala su neriješena i, zapravo, tek predstoji razdoblje za podizanje demokratskih standarda i unaprjeđenje ljudskih i socijalnih prava, kao i zaštite javnog prostora u čemu pojedine organizacije imaju ulogu tzv. watchdoga. Održivost takvih organizacija u velikom dijelu ovisit će o fondovima Europske unije, ali i samofinanciranju. Institucije nadležne za potporu organizacijama civilnog društva morat će uvesti mehanizme i potpore kako bi se EU fondovi lakše koristili i kako bi se smanjila birokratizacija EU projekata.

S druge strane, javljaju se tzv. građanske inicijative koje svojim djelovanjem izravno ugrožavaju temeljne vrednote Ustava te ugrožavaju sekularnu narav Republike, kao što je bila besmislena referendumska inicijativa o promjeni Ustava. Takve inicijative uglavnom izbjegavaju poštivanje Zakona o udrugama i ne pokazuju ni minimum financijske transparentnosti, a vjerojatno ni nemaju potrebe javljati se na natječaje za projekte jer već imaju na raspolaganju tajna sredstva za umanjenje prava drugih i drugačijih. U smislu razvoja demokracije takve tzv. građanske inicijative su veliki korak unatrag.

Ustavno pravo građana je pravo na udruživanje
Udruga.hr: Dnevno se u Hrvatskoj osnuje desetak udruga! Brojke pokazuju da na jednog stanovnika dolazi 93 udruge. Kako komentirate ovako visoke brojke? Čime su uzrokovane?
Ne treba nužno negativno gledati na veliki broj udruga – Ustavno pravo građana je pravo na udruživanje i jedan od temelja razvoja društva i demokracije, ali i način sudjelovanja građana u društvenim i političkim procesima. Ono što nedostaje, međutim, je da su te udruge demokratske u svojoj unutrašnjoj organizaciji i transparentne u svojim financijama kao primjer ostalim akterima – od institucija do političkih stranaka. K tome, pojedine organizacije civilnog društva pridonose kvalitetnom povlačenju EU fondova čime izravno privlače novac u Hrvatsku, taj novac se troši u Hrvatskoj, zapošljavaju se građani i, ekonomskim rječnikom rečeno, udruge pridonose izvozu. Ne treba zaboraviti ni veliki angažman pojedinih udruga u socijalnom poduzetništvu kao važnoj polugi nove vizije razvoja i uključivanja slabijih u društveni život zajednice.

U tom smislu GONG u okviru svog samofinanciranja i promicanja načela transparentnosti obavlja računovodstvene usluge specijalizirane za poslovanje udruga. Taj GONG-ov odjel  nazvali smo Grif www.grif.hr. GONG višak prihoda od društvenog poduzetništva, tj. rada Grifa koristi kao jedan od izvora samofinanciranja. GRIF usluge danas koristi preko 50 udruga korisnica iz cijele Hrvatske. GONG-ov Grif jamči kvalitetnu uslugu sukladno visokim računovodstvenim standardima.

Udruga.hr: Zakon o udrugama i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu udruga podigao je i neke tenzije između Vlade i udruga. Što konkretno smatrate da se zakonima treba obuhvatiti, a nije? I, gdje smatrate da se interveniralo zakonom, a da nije bilo potrebno?
Zakon je prošao prvo čitanje i neki od naših prijedloga su uvaženi, međutim, i dalje traje proces pisanja zakona tako da ne znamo kako će izgledati konačna verzija. Nama je ključno da sve neprofitne organizacije budu jednake pred zakonom što konkretno znači da ne smije biti izuzetaka od financijske transparentnosti – ni za sportske klubove ni za vjerske organizacije.

GONG, kao i niz udruga iz Platforme 112, socijalne zadruge te socijalna poduzeća podržavaju dugo čekani prijedlog Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija i uvođenje načela dobrog financijskog upravljanja i kontrola koje se očituju kroz namjensko, racionalno i transparentno raspolaganje financijskom i nefinancijskom imovinom neprofitnih organizacija. Isto tako, podržavaju i obavezu objave financijskih izvještaja kroz Registar neprofitnih organizacija te postavljanje okvira za financijsko planiranje poslovanja neprofitnih organizacija jer se time doprinosi ostvarenju načela javnosti i transparentnosti poslovanja neprofitnih organizacija.

Samoodrživost udruga dovedena je pitanje
Udruga.hr: Najvažnija novina je da će neprofitne organizacije, ako od gospodarske aktivnosti ostvare više od 230 tisuća kuna prihoda – osim od pružanja usluga najma i zakupa, biti obvezne osnovati trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofitni za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Neophodno je promijeniti takvu problematičnu odredbu. Glavni problem je što ovakva odredba dovodi u pitanje dugoročnu samoodrživost organizacija civilnog društva budući da će se negativno odraziti na stabilnost radnih mjesta u neprofitnim organizacijama, što je u koliziji sa strateškim programima financiranja organizacija civilnog društva u proteklih deset godina.

Spomenuta odredba sadrži i drugi niz problema:

– odredba nije razmjerna (proporcionalna) cilju i svrsi koja se želi postići – sprječavanju i razotkrivanju onih organizacija koje za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju neprofitni pravni status;

– neprofitnim se organizacijama ograničava izbor strategije djelovanja u ostvarenju svojih legitimnih i legalnih ciljeva i neprofitne misije;

– propisuju se obveze koje je nemoguće realizirati u okviru postojećeg zakonodavstva – osnivanje nove pravne osobe koja nije neprofitna od strane neprofitne ustanove socijalne skrbi, socijalne zadruge, itd.;

– regulira materiju koja je već regulirana u Zakonu o porezu na dobit (u poreznim zakonima trebalo bi precizirati porezne obveze i olakšice za gospodarsku djelatnost koja se obavlja u neprofitnu svrhu, bez obzira na pravni oblik);

Predlažemo da, ako u obavljanju gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora, sukladno Statutu i Financijskom planu, koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih Statutom. Isto tako, neprofitna organizacija koja obavlja gospodarske djelatnosti dužna je podnositi dodatno godišnje izvješće o prihodima i rashodima ostvarenima od gospodarske djelatnosti sa specifikacijom raspodjele viška prihoda sukladno Statutu i godišnjem Financijskom planu neprofitne organizacije.

Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj tek u povojima
Udruga.hr: Zakon će pomalo negativno utjecati na razvoj i poticanje socijalnog poduzetništva, a na čiju se Strategiju i prateći zakon još uvijek čeka. Zašto se ograničava socijalno poduzetništvo?
Socijalno poduzetništvo, kojemu primarni cilj nije maksimizirati profit koji će otići u privatne džepove, važan je stup europskog gospodarstva koji predstavlja oko 10 posto BDP-a i u njemu je zaposleno više od 11 milijuna radnika ili 4,5 posto aktivnog stanovništva EU. Jedna četvrtina svih novih poduzeća osnovanih svake godine upravo je socijalno poduzeće, a taj se broj u Francuskoj, Finskoj i Belgiji penje čak na jednu trećinu. Stoga ne čudi da se socijalnu ekonomiju smatra važnom polugom za izlazak iz ekonomske krize i za borbu protiv siromaštva, posebno ranjivih skupina. U Hrvatskoj, međutim, ta je priča usprkos nekoliko svijetlih primjera i dalje tek u povojima, a tamo bi, ne dođe li do promjena, mogla i ostati.

Socijalno poduzetništvo ima višestruke koristi jer višak vrijednosti na određeni način vraća društvu i zajednici te uključuje ranjive skupine o kojima država i društvo dovoljno ne brinu, a u isto vrijeme brine o očuvanju javnog i životnog prostora.

Prijedlogom Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija u prvom čitanju stvaraju se potencijalne barijere za razvoj socijalnog poduzetništva, a time i za uspješno korištenje Europskog socijalnog fonda, što je suprotno nacionalnim strategijama za poticanje razvoja civilnog društva te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Na kraju se postavlja pitanje koordinacije javnih politika, naime, i dalje je nejasno zašto Vlada suzbija moćan alat u borbi protiv nezaposlenosti i siromaštva te socijalne isključenosti, i to dok je bila istovremeno trajala javna rasprava o nacrtu prijedloga Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti gdje je razvoj socijalnog poduzetništva jedno od strateških područja.

Izbori pokazali da građani nemaju povjerenja u politiku
Udruga.hr: Dio ste inicijative Platforma 112 koja okuplja  70 organizacija civilnoga društva. Što je bila posljednja aktivnost na kojoj ste radili?
Platforma 112 okuplja organizacije koje se niz godina bave zaštitom ljudskih prava, demokratizacijom, izgradnjom mira, suzbijanjem korupcije i zaštitom javnih resursa, posebno okoliša, koje su u 112 zahtjeva, upućenih svim političkim opcijama uoči parlamentarnih izbora, definirale prioritete i konkretne mjere za Hrvatsku u kojoj je vladavina prava uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite. Mi tražimo i očekujemo dosljednost i političku odgovornost vlasti, ali i svih drugih političkih aktera i institucija, za stvarna i trajna poboljšanja u područjima kao što su: stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi, kvaliteta demokracije, borba protiv korupcije i javni interes, ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi, nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnja mira.

Platforma 112 je vrlo uspješan primjer ad hoc inicijativa i povezivanja organizacija civilnog društva i izrazito prijateljske suradnje s glavnim motivom zagovaranja nastavka reformi nakon ulaska Hrvatska u EU.

Izdvojio bih zadnje dvije inicijative Platforme 112: Za Hrvatsku svih nas i sučeljavanje kandidata za izbore za Europski parlament. Inicijativa Za Hrvatsku svih nas promovira jednakost, toleranciju, multikulturalnosti i multijezičnost, a javlja se kao reakcija na pokrenuti tzv. referendum o ćirilici za kojeg se nadamo da će biti zaustavljen odlukom Ustavnog suda.

Udruga.hr: Zašto je odaziv iz izbora u izbore sve niži i niži, a ovi su izbori, pogotovo s obzirom na gospodarsku krizu, predstavljali svojevrstan test potpore javnosti institucijama? Kako komentirate rezultate izbora?
GONG je u svom priopćenju nakon izbornog dana istaknuo razočarenje nezainteresiranošću stranaka da biračima približe europske politike te ih mobiliziraju na izlazak na izbore bez obzira što je odaziv birača na ovim izborima za Europski parlament bio viši (25,22%) nego na prošlogodišnjim (20,84%).

Umjesto argumentirane rasprave o europskim temama predizborna kampanja iskorištena je za među – unutar – stranačka  prepucavanja. Smatramo da odgovornost za nisku izlaznost leži na političkim akterima koji na taj način oblikuju građane-statiste umjesto subjekata političkog odlučivanja. Istovremeno, “tiha većina” građana sama je odgovorna što odlučivanje prepušta drugima. Izrazili smo žaljenje što je većina kandidata, stranaka, ali i građana izbore za Europski parlament odstatirala. Ovi izbori pokazali su da, nažalost, građani nemaju povjerenja u politiku i da ne žele sudjelovati u odlučivanju što je alarmirajuća poruka za političare. Međutim, bez obzira na manjkavosti demokracije i loše rezultate politike, kroz politiku i aktivne građane jedino se mogu početi ozbiljno rješavati nagomilani problemi i raditi na razvoju.

 

Mirjana Fijolić