Lidija Pavić-Rogošić

|Udruga.hr| Lidija, kako je sve počelo?
Još u studentskim danima, u novozagrebačkom naselju Travno pokrenula sam niz aktivnosti za mlade – od muzičkih slušaonica i folklorne grupe, do predstava i izložbi u suradnji s Muzejom grada Zagreba. Kao članica Savjeta potrošača uspjela sam uvjeriti Grad Zagreb da postave semafor na raskršću na kojem su stalno bili sudari i zebre na mjestima gdje su ljudi prelazili cestu. Drago mi je što su neki danas poznati aktivisti prve korake napravili upravo u Travnom.

|Udruga.hr| Jeste li ikada u hodu poželjeli promijeniti stil života ili ste oduvijek znali da je to to?
Nisam od onih koji su oduvijek znali čime će se baviti. Puno me toga zanimalo, zbog toga sam i završila Arhitektonski fakultet, na kojem smo učili i projektiranje i prostorno planiranje i urbanizam, povijest umjetnosti i matematiku. No, zainteresiralo me planiranje, jer se na taj način usmjerava razvoj nekog kraja. A aktivizam i rad u zajednici očito su mi u krvi. Rijetki su oni koji mogu reći da im je posao ujedno i hobi. Ja sam jedna od tih, što, doduše, nekad i opterećuje.

|Udruga.hr| Danas ste u ODRAZ-u. Koji je konkretno djelokrug rada ove udruge, čime se sve bavite?
U svom radu polazimo od vrijednosti koje dijelimo, kao npr. vizionarstvo, proaktivnost, informiranje, razvoj sposobnosti, partnerstvo. Smatramo da se uspješnim može biti ako pored stručnosti imaš izgrađene vrijednosti koje unosiš u svoj rad i koje živiš. Želimo vidjeti društvo u kojem je osiguran uravnotežen i kvalitetan razvoj zajednica, stoga poticanjem inicijativa, dogovaranjem i suradnjom doprinosimo promjenama koje vode održivijem razvoju zajednice.

Provodimo niz programa i projekata: organiziramo neformalno obrazovanje za održivi razvoj, tematske radionice, stručne rasprave i skupove; potičemo i podržavamo umrežavanje dionika održivog, lokalnog/ruralnog razvoja; prikupljamo i dijelimo informacije i iskustva dobre prakse; surađujemo u oblikovanju strateških usmjerenja, provedbi i praćenju održivog lokalnog i ruralnog razvoja; sudjelujemo u dijalogu s europskim institucijama o razvojnim pitanjima…

|Udruga.hr| Veliki naglasak stavljate na održivi razvoj. Recite nam nešto o tome, kakvo je stanje u Hrvatskoj te je li nam ulazak u EU donio značajnije promjene po tom pitanju.
Smatramo da samo uravnotežen način razvoja, koji zajednički promišljaju građani i dionici iz sva tri sektora (poslovni, javni i poslovni) te provode u suradnji i partnerstvu, može donijeti napredak i dobrobit. Tu svakako ima prostora za poboljšanje. Rast koji teži samo stvaranju profita, bez da se vodi računa o ljudima i potrebama društva te koji nekontrolirano koristi neobnovljive resurse, sigurno ne vodi napretku, dobrobiti i sreći.

U skladu s našim promišljanjima je i pristup LEADER, koji je Europska unija osmislila za razvoj ruralnih područja, a koji se temelji na okupljanju više ruralnih zajednica sa sličnim resursima i problemima, osnivanju međusektorskog razvojnog partnerstva (LAG – lokalna akcijska grupa) koje participativnim procesom osmišljava strategiju razvoja svog područja. Važno je umrežavanje i partnerstvo različitih sektora, međusobno uvažavanje te inovativni pristup. LEADER promoviramo preko deset godina i pomogli smo osnovati prvi LAG još 2008. u Gorskom kotaru. EU je prepoznala dobrobiti tog načina razvoja „odozdo“ te ga u novom programskom razdoblju promovira i urbanim te peri-urbanim područjima pod nazivom „lokalni razvoj vođen zajednicom“ (CLLD – Community Led Local Development). Načela održivog razvoja i CLLD-a pokušali smo jednostavno objasniti u dva kratka animirana filma, koja čitatelji mogu pogledati na našem webu.

|Udruga.hr| Spominjete probleme zajednica, no na kakvu vrstu problema nailazite vi u svom radu?
Rekla bih da neprofitne organizacije civilnog društva kod nas još uvijek nisu prepoznate kao važan dionik u društvu. Često moram napomenuti da sam deset godina radila u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša, kako bi me „uzeli za ozbiljno“. Ni naša država ne prepoznaje stručne i entuzijastične ljude u udrugama, spremne pomoći u oblikovanju politika i promišljanju razvoja te pisanju i provedbi projekata. Naši prijedlozi i komentari često nisu dobrodošli, shvaćaju se kao kritika, a ne kao doprinos poboljšanju.

Civilni sektor još nije prepoznat ni kao poželjno mjesto zapošljavanja. Rad u udruzi u kojoj nisi na proračunu te nisi siguran da ćeš dobiti projekt i moći dalje financirati aktivnosti i plaću, često odbija ljude. S druge strane, tražimo neka specifična znanja koja se još uvijek ne stječu kroz obrazovni sustav.

Udruge su najbolje u povlačenju sredstava iz europskih fondova, no i tu se susrećemo s puno problema koje nastojimo riješiti putem Savjeta za razvoj civilnog društva. Često se mijenjaju i postavljaju neki nepotrebni uvjeti, koji otežavaju provođenje projekata.

Te probleme pokušavamo prevladati znanjem i iskustvom, sudjelovanjem u radu radnih tijela, predlaganjem rješenja nadležnim tijelima.

Uvijek ohrabrujem volonterski rad, koji nosi puno zadovoljstva i ispunjava nas kao osobe. Što se tiče profesionalnog angažmana, dobro je za mlade ljude proći to iskustvo, puno se nauči, upoznaju se budući suradnici. Rad u udrugama daje jednu drugačiju perspektivu i otvorenost za međusektorsku suradnju i partnerstvo, što je bitno za uspješan razvoj zemlje.

|Udruga.hr| ODRAZ održava i edukacije. Jesu li rezervirane samo za vaše „redove“ ili otvorene svima te postoji li mogućnost zaposlenja kod vas po završetku?
Ponosna sam što smo još 2013. započeli sa „Školom za održivi lokalni razvoj“. Prepoznali smo potrebu zajedničke obuke predstavnika svih sektora, kako bi se međusobno upoznali i bolje razumjeli. Radi se o modularnom treningu, između trening-blokova polaznici imaju „domaće zadaće“, kako bi stečena znanja i vještine odmah iskoristili u svojim zajednicama ili organizacijama. Učimo o načelima održivog razvoja, procjeni potreba kako bi planovi odgovarali stvarnim potrebama, koracima u planiranju održivog lokalnog razvoja te njihovom provođenju putem projekata, koristima od sudjelovanja javnosti u odlučivanju i međusektorskog partnerstva, načinima dogovaranja, organiziranju zajednice i dr.

Drago mi je da vidimo konkretne rezultate u praksi. Npr. upravo je odobren jedan partnerski projekt iz sredstava IPA, osmišljen kao „domaći rad“ putem kojeg će se zaposliti nekoliko osoba iz ruralnih krajeva. Posjećujemo i primjere dobre prakse, polaznici se informiraju i inspiriraju te pokreću aktivnosti u zajednici, ali i one gospodarske. Tako smo nedavno dobili na poklon od naših polaznika košaru ekološki uzgojenog češnjaka iz Like, za koji već postoji i dogovoren otkup. Ima puno takvih primjera u tih 12 godina održavanja „školice“.

Pored toga, održavamo i kraće radionice o načelima održivog razvoja, strateškom planiranju, pisanju projekata, organiziranju zajednice i dr.

|Udruga.hr| Poslijediplomski studij završili ste u Londonu. Kakvo je stanje civilnog sektora tamo, što bismo po Vašem mišljenju mi mogli primijeniti od njih, a u čemu smo možda i bolji?
Završila sam poslijediplomski studij „Praksa društvene promjene“, jer upravo to radimo u ODRAZ-u. Ne mogu reći da izvrsno poznajem tamošnju civilnu scenu, no udruživanje u Velikoj Britaniji ima dugu tradiciju. Velika Britanija ima nekih 870.000 organizacija civilnog društva s imovinom od 210 milijardi funti te mnogobrojne neformalne skupine u zajednicama. No, tu su i manje pozitivni trendovi: slabljenje manjih organizacija u odnosu na one velike ili, prema nekim komentarima, „zamućenje“ vrijednosti kod organizacija kojima je rast postao primarni cilj. Osobno, bila sam impresionirana radom zaklada lokalnih zajednica, od kojih sam puno naučila o filantropiji i financiranju projekta za poboljšanje kvalitete življenja u lokalnim zajednicama.

|Udruga.hr| Kako vidite idealan sustav civilnog sektora? Što bi konkretno trebalo napraviti da bi služio svojoj izvornoj svrsi?
Uvjeti za zdravo civilno društvo uključuju visoku razinu društvenog povjerenja i ravnopravnosti, kao i pravnu zaštitu neovisnog rada te suradnički odnos s državom. Naravno, civilno društvo treba zadržati i svoju ulogu praćenja javnih politika te ukazivati na loša rješenja i prakse te predlagati poboljšanja. Rekla bih da je u Hrvatskoj dosta toga „posloženo“, mnogim smo zemljama uzor. No, još se moramo odmaknuti od deklarativne podrške i približiti pravom razumijevanju i uvažavanju organizacija civilnog društva. Puno smo toga napravili, ali ima i puno prostora za poboljšanje.

|Udruga.hr| Kakvi su planovi ODRAZ-a do kraja ove te iduće godine, koje projekte imate u planu?
Trenutno imamo u provedbi sedam projekata – od manjih koje financiraju domaći donatori za pružanje razvojne pomoći te jačanje kapaciteta dionika ruralnog razvoja, do većih projekata koje provodimo s partnerima, a financiraju se iz europskih sredstava IPA. Teme, pored jačanja kapaciteta razvojnih dionika, uključuju filantropiju, jačanje dijaloga civilnog i javnog sektora za bolje upravljanje prirodnim resursima i sl.

Sudjelujemo i u dva projekta koji se financiraju iz Bruxellesa, u koje su uključeni partneri iz svih europskih država: Prvi, CIVITAS CAPITAL podupire jačanje mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska, jedne od europskih mreža CIVINET koje se bave održivim urbanim prometom. ODRAZ je hrvatsko tajništvo mreže i s ponosom mogu reći da smo najaktivnija i najbrže rastuća mreža. Drugi je projekt CIMULACT, financiran iz europskog programa za istraživanje i razvoj Obzor 2020., koji želi približiti razvojne i istraživačke projekte stvarnim potrebama građana i zajednica u cijeloj Europi. Ono što nam se sviđa u ovom projektu je drugačiji pristup „ozbiljnim“ temama istraživanja, znanosti i inovacija.

|Udruga.hr| Što će se narednih godina događati u civilnom sektoru u Hrvatskoj? Što nam se sprema i kako ćemo se, po Vašem iskustvu i mišljenju, snaći?
Civilno društvo je važno, puno ljudi koji posvećuju mnogo vremena i strasti svjedoči o tome. Očekujem da će i u budućnosti rasti broj udruga, a nadam se i zaklada te drugih organizacija civilnog društva. Nadam se da će biti i više stručnih udruga, koje će biti su-kreatori politika, pratiti i komentirati programe i strategije razvoja pojedinih sektora ili zajednica, u kojima će se zapošljavati mladi stručnjaci. Nužno je jačanje društvenog kapitala, koji podrazumijeva poštivanje normi, umrežavanje i povjerenje, bez čega nema ni mogućnosti za kolektivnu akciju. Rekla bih da je to najveći izazov.

Otvaraju nam se nove mogućnosti za financiranje projekata iz sredstava EU-a, većina tih projekata podnosi se u partnerstvu javnog i civilnog sektora, akademske zajednice ili poslovnog sektora. Moramo nastaviti jačati kapacitete za pisanje i provođenje partnerskih projekata temeljenih na dogovorenim strateškim usmjerenjima. Promjene u glavama su najteže, za to treba vremena i mi u ODRAZ-u, evo već 15 godina, doprinosimo tim promjenama.

Maja Jurković