Davor Huić

|Udruga.hr| Predstavite nam LIPU, udrugu poreznih obveznika u nekoliko rečenica.
Udruga Lipa je nevladina organizacija koja se zalaže za smanjenje poreznog opterećenja i veću kontrolu građana nad potrošnjom javnog novca. Mi smo jedna od rijetkih nevladinih organizacija u pravom smislu te riječi jer se ne financiramo iz javnih izvora, a svi koji su aktivno uključeni u rad udruge, rade to volonterski, bez naknade.

Štitimo i zastupamo prava poreznih obveznika, jer se nitko drugi u Hrvatskoj time ne bavi. Svjedoci smo svakodnevnih primjera kako se novac poreznih obveznika razbacuje i troši nenamjenski. Za razliku od mnogih udruga koje povlače novac iz proračuna, mi ga svojim djelovanjem pokušavamo zadržati u džepovima poreznih obveznika – radnih ljudi.

|Udruga.hr| Prisjetimo se njenih početaka. Koji je bio povod za osnivanje? Koliko danas broji članova?
Povod za osnivanje Lipe bila je katastrofalna ekonomska situacija u Hrvatskoj, tada bez ikakvih naznaka poboljšanja. U 2014. godini, u vrijeme dok je javni dug strelovito rastao, a država trošila kao pijani milijarder, građane se opterećivalo porezima, prirezima i raznim nametima do krajnjih granica. Odlučili smo nešto napraviti ne bi li izvršili pritisak na vlast da promijeni smjer. To smo jednim dijelom i uspjeli jer je na izborima 2015. javni dug i nužnost njegovog smanjivanja bila glavna tema, a vlada premijera Oreškovića bila je prva hrvatska vlada koja je drastično smanjila deficit (na manje od 1%), te preokrenula trend rasta javnog duga.

Udrugu aktivno vodi grupa od desetak ljudi, broj članova je stotinjak, a ljudi koji nas podržavaju na društvenim mrežama je oko 15 tisuća.

|Udruga.hr| Koji su ciljevi udruge?
Ciljevi udruge odnose se na smanjenje poreznog opterećenja i povećanje transparentnosti u upravljanju javnim novcem, tj. novcem građana.

|Udruga.hr| Zaustavili ste uvođenje poreza na nekretnine i dokazali da se može ostvariti nemoguće. Kako vam je to uspjelo?
Mi smo od početka bili protiv uvođenja tog poreza, kao što smo načelno protiv povećanja poreza ili uvođenja novih. Shvatili smo iz komunikacije s ljudima, članovima i ljudima koji nas podupiru na društvenim mrežama da je oko uvođenja tog poreza jako puno otpora, da na terenu – osobito u Dalmaciji i Istri – postoji ogroman revolt građana protiv novog nameta. Čini se da je sada već mnogima u Hrvatskoj jasno da smo porezno preopterećena zemlja i da uvođenje novih poreza nema opravdanja. Naš glavni doprinos u ovoj kampanji bio je formuliranje jasnih i čvrstih argumenata protiv poreza na nekretnine, te vrlo uspješno komuniciranje tih argumenata i poruka građanima kroz medije i društvene mreže. Na kraju smo kroz organizaciju peticije motivirali veliki broj građana da iznesu svoj stav, i pokazali vladi koliko je snažan otpor novom porezu. Prikupili smo skoro 150.000 potpisa, što tu peticiju čini jednom od najuspješnijih građanskih akcija u modernoj Hrvatskoj.

|Udruga.hr| Zašto država svaki put kad zatreba novac poseže u džep građana umjesto da svojem sektoru smanji povlastice ili iznađe neke druge oblike zarade?
To se događa zbog toga jer je tako jednostavnije – političari i birokrati u svom djelovanju često idu linijom manjeg otpora. Uvijek je lakše uzeti drugome nego se pobrinuti da sve štima kod tebe. Međutim, dijelom smo za to odgovorni i mi sami jer nismo od naših političkih elita dovoljno odlučno tražili veću odgovornost. Cijena koju plaćamo zbog takvih politika, nesuvislog trošenja javnog novca, zaduživanja i neprovođenja reformi je ogromna – ekonomski zaostajemo za zemljama od kojih smo bili bogatiji prije samo 10 ili 15 godina. Egzodus mladih samo pogoršava situaciju, jer dodatno smanjuje šanse da uhvatimo priključak s ostatkom Europe.

|Udruga.hr| Niz je „dokaza“ kako se država neodgovorno ponaša prema novcu koji nije njen. Kako je natjerati da građanima polaže račune o tome kako se troši njihov novac?
Jedina metoda u demokratskom sustavu je javni pritisak. Kada dovoljan broj građana bude zaista želio da država bude racionalnija i efikasnija, a porezi niži – to će se stvarno i dogoditi. Građani su ključ i zbog toga su sve naše akciju usmjerene na edukaciju i informiranje građana. Cilj nam je ohrabriti građane da glasnije zastupaju svoja prava, traže promjene i reforme, a kad se to dogodi, političari će morati slijediti.

|Udruga.hr| Koliko bi nova porezna opterećenja na alkohol, cigarete, telefoniranje i igre na sreću građane dodatno opteretila?
Prema prijedlogu koji je iznio ministar zdravstva, dodatno opterećenje je deset puta veće od povećanja predviđenog uvođenjem poreza na nekretnine. Drugim riječima, svaki zaposleni građanin bi u prosjeku godišnje ostao bez dodatnih dvije tisuće kuna. To je strahovit udar na standard građana i nadam se da ova vlada neće ići u tom smjeru.

Pokrenuli ste, vezano uz to, opet peticiju. Koliko ste skupili potpisa i u kojoj je fazi ta nova „borba“?
Peticiju smo pokrenuli odmah nakon najave „poreza na luksuz“ od strane ministra Kujundžića. U dva dana smo prikupili više od 30 tisuća potpisa, nakon čega je premijer Plenković u izjavi medijima opovrgnuo svog ministra te obećao da novih poreza neće biti. Priča se nakon te izjave očekivano ispuhala. Mi ćemo nastaviti pratiti rad vlade, a u slučaju ponovne aktivacije te ideje nastavit ćemo prikupljati potpise i vršiti pritisak na vladu dok ne odustanu od te namjere.

|Udruga.hr| Koje mehanizme, izuzev peticije, još koristite?
Sve akcije Lipe usmjerene su na informiranje i osvještavanje poreznih obveznika o njihovim pravima i interesima. Koliko god to čudno zvučalo, puno ljudi u Hrvatskoj još uvijek ne povezuje državne projekte i državnu potrošnju s visinom poreza. Nije im jasno da tu postoji direktna veza – svaki put kad država poveća potrošnju, taj se novac mora namaknuti iz njihovog džepa. Tako da je peticija samo jedan od instrumenata kojima se služimo i ona može biti efikasna samo ako su ljudi svjesni te povezanosti.

|Udruga.hr| Kakvi su vam daljnji planovi?
Planiramo novi projekt – “Crnu knjigu trošenja javnog novca”, kojim ćemo dokumentirati sve neopravdane načine na koji država troši novac poreznih obveznika i sugerirati državi gdje bi mogla uštedjeti bez narušavanja kvalitete javnih servisa.

Ideja je dati priliku građanima da oni sami kažu koji su to primjeri javne potrošnje, s čime se oni kao porezni obveznici ne slažu. U konačnici, država postoji zbog nas, a ne mi zbog nje, i građani imaju pravo utjecati na načine potrošnje njihovog novca.

Mi smo ovih dana svjedoci nevjerojatnih primjera bahatosti, lopovluka i razbacivanja javnog novca za kojeg milijun i pol poreznih obveznika krvavo radi. Imamo pravo ukazivati na primjere trošenja s kojima se ne slažemo. Želimo građane potaknuti da ukažu na takve primjere, a one najgore ćemo skupiti u jedan dokument koji smo nazvali Crnom knjigom i koji ćemo predočiti vladi.

Svjetlana Pećinar