Lidija Pavić-Rogošić

Kako biste opisali glavnu misiju ODRAZ-a i što vas je motiviralo da se posvetite razvoju održivih zajednica u Hrvatskoj?

Misija ODRAZ-a je doprinijeti promjenama koje vode održivijem razvoju zajednica, kako bismo osigurali njihov uravnotežen i kvalitetan razvoj – za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Put prema održivom razvoju nastojimo ostvariti promicanjem suradnje unutar i među sektorima te jačanjem kapaciteta svih dionika. Pored provedbe projekata, to radimo i provođenjem neformalne edukacije, organiziranjem skupova, informiranjem, publiciranjem, provedbom istraživanja i sl.

Također nastojimo pridonositi demokratizaciji i razvoju civilnog društva utjecanjem na oblikovanje i praćenjem provedbe javnih politika te suradnjom s relevantnim dionicima. Pri tome, jačamo svoje kapacitete i unaprjeđujemo kvalitetu rada ODRAZ-a. To kontinuirano činimo već 25 godina.

Što me je motiviralo da se posvetim razvoju održivih zajednica? Rekla bi da se kod mene radi o intrinzičnoj motivaciji jer sam oduvijek bila aktivna, a i sada me još uvijek pokreće radoznalost, želja za znanjem, novim iskustvom i postizanjem promjena na bolje.

U lokalnoj zajednici sam aktivna od studentskih dana, u zagrebačkom naselju Travno sam pokrenula niz aktivnosti za mlade i zainteresirala ih za rad u zajednici. To se nastavilo i u organizacijama u kojim sam radila, a od osnutka ODRAZ-a se i profesionalno bavim organiziranjem zajednice.

Vjerujem, a i iskustvo je pokazalo da u svakoj zajednici postoje ljudi koji su zainteresirani i žele napredak svog kraja, nekad im samo treba poticaj i neka dodatna znanja i vještine. I nakon toliko godina rada me veseli kad vidim promjene koje su ljudi u zajednici napravili svojim angažmanom, uz našu podršku.

Osim toga, to je i moja struka. Kao arhitektica/prostorni planer, na razvoju lokalnih zajednica i društva na načelima održivog razvoja radim već dugo, nekad u ministarstvu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, zatim kroz međunarodne organizacije i sada u ODRAZ-u. Zadnjih 10-ak godina sam i aktivna članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) gdje također radim na temama povezanim s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, holističkim pristupom razvoju urbanih i ruralnih područja i dr.

ODRAZ djeluje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Možete li nam reći nešto više o tim različitim razinama djelovanja i kako uspijevate balansirati između njih?

Mogu navesti neke primjere. Puno prije ulaska u EU počeli smo promovirati razvoj ruralnih područja po pristupu LEADER, koji se temelji na udruživanju sličnih ruralnih zajednica i koji se pokazao kao dobar način razvoja ruralnih prostora u EU-u. Taj pristup ‘odozdo’ potiče osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u kojima po partnerskom načelu surađuju javni, poslovni i civilni sektor. Oni zajedno izrađuju strategiju lokalnog razvoja, a ulaskom u EU dobivaju i sredstva za projekte koji pridonose provedbi strategije. ODRAZ je osnovao prvi LAG u Hrvatskoj te kasnije još dva, a pomogli smo i drugim LAG-ovima.

Ponosna sam jer smo još 2003. osmislili modularni trening-program za održivi lokalni razvoj, koji je do sada pohađalo nekih 700 polaznika, a većina njih su danas aktivni u svojim zajednicama, bilo da su u javnom ili civilnom sektoru ili u obrazovnim institucijama.

Na nacionalnoj razini smo aktivni u procesima oblikovanja politika, bilo sudjelovanjem u radnim grupama, bilo davanjem komentara na nacrte propisa. Bila sam tako npr. članica Državnog savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša, Savjeta za razvoj civilnoga društva, sektorskih nadzornih odbora dvije IPA komponente – razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj te članica Nadzornog odbora za Europski socijalni fond (ESF). Danas sam članica Nacionalne ruralne mreže.

Smatramo da je važna i suradnja organizacija civilnog društva te smo članovi nekoliko mreža koje okupljaju udruge, a neke smo i osnovali. Mogu navesti Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj, CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske te Zadrugu za etično financiranje. Osobno sam i članica NO-a Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Provodimo cijeli niz projekata i to u partnerstvu s drugim udrugama iz cijele Hrvatske, ali i s jedinicama lokalne samouprave, školama i fakultetima. Ta nas partnerstva obogaćuju i zajedno ostvarujemo sinergijski učinak.

Velik broj projekata provodimo s partnerima iz Europe, uglavnom financiranim iz programa OBZOR. Radi se uglavnom o većim projektima, u kojima sudjeluje cijeli niz partnera iz različitih sektora – civilni, javni, akademski te poslovni. To je prilika za upoznavanje inovativnih praksi, učenje iz iskustva drugih, ali i prenošenje naših iskustava u druge krajeve EU-a, ali i zapadnog Balkana.

I na međunarodnoj razini smo učlanjeni u neke mreže, od Europske službe za građansku akciju (ECAS) s kojom imamo neke zajedničke projekte, The Europe’s People’s Forum (EPF) gdje sam u Upravnom odboru te Euro-mediteranske zaklade za dijalog među kulturama Anna Lindh (ALF) s kojom i osobno puno surađujem već nekoliko godina. Tu je i Ruralni pakt kojeg je osnovala EU odnosno GU Agri i GU Regio, a ja sam članica Koordinacijske skupine.

Jako smo ponosni na mrežu koju smo pomogli osnovati prije 11 godina i kojoj smo tajništvo – Mreža za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE. Djelujemo u šest zemalja, najaktivnija smo i najbrojnija europska mreža od svih CIVINET-a.

ODRAZ podržava moje članstvo i moj rad u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, a ponosna sam što s tim tijelom EU-a organiziramo i neka zajednička događanja, kao npr. u rujnu ove godine na temu planova održive urbane mobilnosti.

S obzirom na vaše bogato iskustvo, koje ste najveće prepreke uočili kada je u pitanju provedba politika održivog razvoja u Hrvatskoj?

U kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i oslabljenog multilateralizma, ključno je prepoznati ogromnu vrijednost UN-ovih ciljeva održivog razvoja i Programa 2030. kao najopsežnijeg, najambicioznijeg i univerzalnog plana za održivo socioekonomsko blagostanje u granicama našeg planeta. Ako načela iz ciljeva održivog razvoja ne budu provedena, moglo bi doći do daljnjih kriza, zbog čega je za Europsku uniju još važnije da udvostruči svoje napore i iskoristi te ciljeve kao kompas za povećanje ambicija unutar svojih granica i za jačanje dijaloga izvan njih.

Države članice UN-a su 2015. usvojile 17 ciljeva održivog razvoja kako bi donijele mir i prosperitet za ljude i planet. Nažalost, u izvještaju o ciljevima održivog razvoja za 2024. istaknuto je da gotovo polovica od 17 ciljeva pokazuje minimalan ili umjeren napredak, dok je više od jedne trećine u zastoju ili se stanje pogoršava.

Neuspjeh da osiguramo mir, suočimo se s klimatskim promjenama i potaknemo angažiranje međunarodnih financija potkopava put k održivom razvoju u sve tri dimenzije – ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj.

Dugotrajni učinci pandemije bolesti COVID-19, eskalacija sukoba, geopolitičke napetosti i pogoršanje klimatske krize su glavne prepreke napretku. Pored ulaganja i učinkovita partnerstva su ključna za kretanje naprijed u ključnim područjima kao što su hrana, energija, socijalna zaštita i digitalna povezanost.

Donositelje odluka na svim razinama vlasti u Hrvatskoj treba upoznati s konceptom i načelima održivog razvoja te mogućnostima provedbe tih načela u Hrvatskoj u različitim područjima djelovanja.

Treba suzbijati općeprihvaćeno poistovjećivanje održivog razvoja sa zaštitom okoliša. Zaštita okoliša samo je jedna od tri sastavnice održivog razvoja.

Donositelji odluka bi svakako trebali dobro poznavati Globalne ciljeve održivog razvoja, kako bi ih na odgovarajući način prilagodili našim uvjetima i uklopili u strategije, programe i planove razvoja, bilo da se radi o ukupnom razvoju ili pojedinim razvojnim sektorima.

Temu održivog razvoja trebalo bi raspravljati i pratiti na razini Vlade kao horizontalno pitanje i poveznicu svih segmenata djelovanja. Održivi razvoj ima tri dimenzije koje zahtijevaju kontinuirano praćenje i uravnoteživanje: ekonomsku, društvenu i okolišnu.

Organizacije civilnog društva su pozitivno prihvatile Nacionalnu razvojnu strategiju i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, no ipak bismo željeli vidjeti sveobuhvatnu Strategiju održivog razvoja, popraćenu jasnim planom provedbe i načinom financiranja.

Kako bismo prevladali današnje izazove, smatramo da su nam potrebne inkluzivne javne rasprave i konzultacije te uključivanje nalaza neovisnih doprinosa udruga i drugih organizacija, kao što su izvještaja u sjeni.

Promjene koje bismo voljeli vidjeti:

1.     Veća usklađenost/koherentnost javnih politika kako bi se povećala koordinacija između različitih politika na svim razinama.

2.     Promicanje i financiranje lokalizacije ciljeva održivog razvoja, utemeljene na načelima uključenosti, partnerstva i višerazinskog upravljanja, s učinkovitim mehanizmima za uključivanje civilnog društva i drugih dionika u donošenje odluka.

3.     Uvođenje transformativnog i inkluzivnog obrazovanja, osnaživanje roditelja i učitelja/nastavnika kako bi ostvarili mogućnosti učenja za kritičko razmišljanje i druge kompetencije za svu djecu i učenike.

4.     Hrvatska je kao mediteranska zemlja u većoj mjeri izložena utjecaju klimatskih promjena. Postoji potreba za prilagodbom i podrškom zelenom gospodarstvu, građanskoj energiji, društvenom poduzetništvu i zadrugarstvu.

5.     Daljnje poboljšanje prikupljanja podataka i transparentnosti budući da za mnoge ciljeve i pokazatelje podaci ili nisu dostupni ili su zastarjeli.

Koliko je važna suradnja s drugim organizacijama i institucijama, kao i doprinos volontera u postizanju vaših ciljeva?

Suradnja i partnerstvo su izuzetno važni za postizanje održivog razvoja. Smatramo da u provedbu ciljeva održivog razvoja treba uključiti civilno društvo, javni i poslovni sektor, akademsku zajednicu te organizacije mladih i žena.

Cilj održivog razvoja br. 17. govori o potrebi ostvarivanja partnerstva za provedbu ciljeva. Uspješan program održivog razvoja zahtijeva suradnju i uključiva partnerstva satkana na načelima i vrijednostima, zajedničkoj viziji i zajedničkim ciljevima koji stavljaju ljude i planet u središte te su potrebna na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Pri tome je važno unaprijediti i osigurati primjenu djelotvornog i ciljanog jačanja kapaciteta svih dionika, kako bi se osmislili i podržali nacionalni planovi za primjenu održivih razvojnih ciljeva.

ODRAZ vjeruje da samo na taj način, suradnjom i partnerstvima možemo krenuti naprijed i bolje ostvarivati ciljeve održivog razvoja. Stoga surađujemo s različitim udrugama iz cijele Hrvatske, ali i Europe, ali i akademskim i javnim sektorom te u manjoj mjeri i s dionicima iz poslovnog svijeta. S njima osmišljavamo i provodimo projekte, edukacije, pripremamo publikacije, organiziramo studijska putovanja i dr.

Volonterstvo svakako podržavamo i svake godine imamo nekoliko mladih volontera i volonterki, bilo na dugoročnoj ili kratkoročnoj osnovi. S volonterima koji su s nama duže vrijeme sklapamo volonterske ugovore i oni nam pomažu u provedbi naših aktivnosti i usput stječu iskustvo.

Nemamo posebne volonterske programe, no surađujemo s nekim hrvatskim volonterskim centrima. Evo da se pohvalim, prošle godine me Europski centar za volontiranje (CEV) proglasio europskim volonterskim ambasadorom.

Što biste izdvojili kao najvažniji projekt ili inicijativu koju je ODRAZ pokrenuo ili podržao u posljednjih nekoliko godina?

Rekla bih da smo uspješni u umrežavanju, s tim da bih istaknula našu ulogu tajništva mreže za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa. Mreža okuplja preko 230 članova iz šest zemalja – preko 90 gradova i općina, ministarstva, fakultete, udruge, inovativne tvrtke, institute, stručnjake. Suosnivači smo te mreže i uspješno je vodimo te pronalazimo financiranje za njen rad već 11 godina.

Svake godine organiziramo dva velika međunarodna skupa, webinare, ljetne škole za studente, studijska putovanja i dr. Surađujemo s drugim mrežama CIVINET, pišemo i provodimo projekte zajedno s našim članovima.

U tom kontekstu bih istaknula projekt SPINE, jedan od najvećih projekata Europske komisije, financiran u okviru Programa Obzor Europa za klimu, energiju i mobilnost. Za ovaj četverogodišnji projekt je odobreno 14,6 milijuna eura, a partneri dolaze iz 16 zemalja. Projektni partneri iz Hrvatske uključeni u konzorcij su ODRAZ i Grad Šibenik. Tema projekta je pametni javni prijevoz za klimatski neutralne gradove.

Sudjelujemo u još nekoliko interesantnih projekata, npr. s Gradom Zagrebom na temu ozelenjavanja dvorišta ili ECAS-om u projektu INDEU na temu uključive digitalizacije u EU-u.

Jedan od ciljeva ODRAZ-a je uključivanje građana u donošenje javnih politika. Na koji način motivirate ljude da se uključe i postanu dio tih procesa?

To radimo na nekoliko načina. Osmislili smo trening na tu temu, uključujući i igru uloga. Smatramo da obuku i jačanje kapaciteta trebaju građani, ali i zaposlenici u javnom sektoru. Udruge u tim procesima mogu biti dobri partneri i facilitirati te procese. Pripremili smo nekoliko priručnika, svi su dostupni na našoj web stranici, a napravili smo i kratki edukativni film o važnosti sudjelovanja u donošenju odluka.

U većini naših projekata imamo element sudjelovanja javnosti, a neki od njih su isključivo posvećeni uključivanju građana. Istakla bih dva projekta na temu dijaloga o mobilnosti na području Zagreba. Obišli smo cijeli niz mjesnih odbora i gradskih četvrti, razgovarali s građanima o problemima s kojima se suočavaju i mogućim rješenjima. Grad Zagreb nam je bio partner, a aktivno su bili uključeni vozači ZET-a te predstavnici prometne policije.

U projektu CIVITAS ELAN imali smo info-punkt u starom tramvaju postavljenom ispred Tehničkog muzeja, kojeg je posjetilo preko 20.000 građana. Ostavili su svoje komentare, koje smo mi uredili i dostavili nadležnim zagrebačkim gradskim uredima.

Jako smo ponosni na projekt CIMULACT–Savjetovanje s građanima i različitim dionicima o Obzoru 2020., čiji je cilj bio povećati značaj i vjerodostojnost europskih istraživanja i inovacija iz programa Obzor 2020. Na nacionalnoj razini smo pozvali i uključili građane i druge dionike na suradnju u planiranju istraživanja temeljenih na stvarnim i provjerenim društvenim potrebama i viziji. Projekt je proveden u 33 europske zemlje i u sklopu njega je razvijena odlična metoda.
Na nacionalnoj razini smo proveli, zajedno s nekoliko udruga i dva fakulteta, projekt SUSTINEO – Suradnjom, sudjelovanjem, istraživanjem i edukacijom za održivost, čiji je cilj bio pridonijeti održivom razvoju na lokalnoj razini. Između ostalog, proveli smo istraživanja područja bitnih za sustavnu provedbu održivog razvoja u Hrvatskoj. U tom smo projektu aktivno uključili i građane te temeljem rezultata njihovog uključivanja pripremili i smjernice za donositelje odluka.

Kako vidite ulogu obrazovanja u razvoju održivih zajednica i koliko je ono zastupljeno u vašim projektima?

Obrazovanje je vrlo bitno za razvoj održivih zajednica. I poseban cilj održivog razvoja – cilj br. 4. je posvećen kvalitetnom obrazovanju. Želi se osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve te promovirati mogućnost cjeloživotnog učenja. Kvalitetno obrazovanje je temelj za poboljšanje života ljudi i održivi razvoj. Treba znatno povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, između ostalog i tehničke i stručne, za bolju zapošljivost, dobre poslove i poduzetništvo. Važan podcilj je osigurati rodnu jednakost u obrazovanju te jednak pristup svim razinama obrazovanja i stručnoj obuci za ranjive skupine.

U Hrvatskoj je osmišljena međupredmetna tema ‘Održivi razvoj‘ koja obuhvaća sve tri dimenzije održivosti – okolišnu, društvenu i ekonomsku te njihovu međuovisnost. Pripremljen je kurikulum za osnovne i srednje škole, koji bi trebao pripremiti učenike za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti.

Međupredmetna tema Održivi razvoj podupire razvoj svih vrijednosti: znanje o funkcioniranju i o složenosti prirodnih sustava te znanje o posljedicama ljudskih aktivnosti, solidarnost prema drugim ljudima, odgovornost prema okolišu te vlastitom i tuđem zdravlju kao i odgovornost prema cjelokupnome životnom okruženju i prema budućim generacijama. No, pitanje je koliko se i na koji način provodi u školama. Znamo za neke izvrsne primjere iz kojeg bi se moglo učiti.

Učenje i jačanje kapaciteta je vrlo važan element našeg rada. Spomenula sam ODRAZ-ovu školu održivog lokalnog razvoja, no još je preko 14.000 sudionika radionica i skupova koje smo organizirali. Također radimo sa školama, osnovnim i srednjim te s fakultetima. Mnogi od njih su naši partneri u projektima.

Koji su ključni faktori koji bi, prema vašem mišljenju, omogućili održiviji razvoj gradova, a s druge strane ruralnih zajednica u Hrvatskoj?

Lokalizacija UN-ovih ciljeva održivog razvoja odnosi se na postupak prilagodbe, provedbe i praćenja ciljeva na lokalnoj razini. Važna je i međusobna razmjena iskustava, izgradnja kapaciteta za proces te razvijanje alata za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja, koristeći metode integriranog i participativnog učenja kroz djelovanje.

Cilj održivog razvoja br. 11. posvećen je održivim gradovima i zajednicama kako bi ih se učinilo inkluzivnim, sigurnim, izdržljivim i održivim. Postoje mnogi izazovi održivosti i razvoju gradova kako bi i dalje omogućili stvaranje novih radnih mjesta i prosperitet, ne opterećujući zemljište i resurse. Zajednički urbani izazovi uključuju zagušenje prometom, nedostatak sredstava za pružanje osnovnih usluga, nedostatak adekvatnog stanovanja i probleme s infrastrukturom. Oni se mogu prevladati poboljšanjem korištenja resursa i smanjenjem zagađenja i siromaštva te osiguranjem pristupa adekvatnom, sigurnom i jeftinom stanovanju i osnovnim uslugama te pristupačnom i poboljšanom javnom prijevozu, vodeći računa o potrebama ranjivih skupina, žena, djece, osoba s invaliditetom i starijih.

Kad govorimo o ruralnim prostorima, važno je djelotvornije upravljati raznolikošću u tim područjima na temelju mogućnosti koje se u svakom od njih nude. Postoje neka ruralna područja koja zbog svoje blizine urbanim područjima mogu imati koristi od ‘učinka aglomeracije’ kroz ruralno-urbanu interakciju, dok druga udaljenija ovise mnogo više o samo jednom sektoru, često o poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu ili turizmu, pri čemu je interakcija s gradovima manje vidljiva.

Gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta važni su, ali ih treba nadopuniti dostatnim pružanjem kvalitetnih usluga, stanovanja, energije, razonode, obrazovanja i osposobljavanja, cjeloživotnog učenja i kvalitetnih zdravstvenih sustava kako bi se osiguralo da ruralna područja budu ne samo održiva nego i privlačna za život.

Iako su ruralna i urbana područja različite vrste područja s vlastitim posebnim značajkama i nejednakim stupnjem razvoja, stvarnost pokazuje da su međusobno usko povezana. Te međuovisnosti istodobno su sve složenije i dinamičnije te uključuju strukturne i funkcionalne tokove ljudi i dobara, informacija, tehnologije i načina života. Stoga je ključno uspostaviti ravnotežu između ruralnih i urbanih područja.

Treba unaprijediti kapacitete za participativno, integrirano i održivo planiranje i upravljanje naseljima, vodeći računa o učinkovitosti, ublažavanju klimatskih promjena te otpornosti na elementarne nepogode. Prepoznata je potreba zaštite kulturne i prirodne baštine; omogućavanje pristupa zelenim i javnim površinama i dr. Treba smanjiti negativan utjecaj gradova na okoliš, s posebnom pažnjom na kvalitetu zraka i gospodarenje otpadom. Nadalje, treba podržati pozitivne ekonomske, socijalne i okolišne veze između urbanih, peri-urbanih i ruralnih područja.

ODRAZ također surađuje s privatnim sektorom. Koliko je važno da tvrtke preuzmu veću odgovornost za održivost i kakva su vaša iskustva u toj suradnji?

Održivi gospodarski rast zahtijeva stvaranje društvenih uvjeta koji ljudima omogućuju kvalitetne poslove koji će poticati gospodarstvo bez štete po okoliš. Mogućnost zapošljavanja i pristojni radni uvjeti također su potrebni radno sposobnom stanovništvu. Treba postići višu razinu ekonomske produktivnosti putem diversifikacije, tehnoloških unaprjeđenja i inovacija. Treba promovirati razvojno orijentirane politike koje podržavaju proizvodne aktivnosti, stvaranje pristojnih poslova, poduzetništvo, kreativnost i inovativnost te poticati osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, između ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.

U današnjem svijetu koji se neprestano mijenja i razvija, rasprava o tome hoće li tvrtka održivost uključiti u svoju poslovnu strategiju više nije opcija.

Razmatranje pristupa vođenog vrijednostima pri razvoju poslovnih strategija može biti ključno za dugoročni uspjeh. Održivost u poslovanju odnosi se na učinak koji tvrtke imaju na okoliš ili društvo. Održiva poslovna strategija ima za cilj pozitivno utjecati na jedno ili oba ta područja.

Neka od pitanja koja održive poslovne strategije pomažu riješiti uključuju: klimatske promjene, nejednakost prihoda, iscrpljivanje prirodnih resursa, pitanja ljudskih prava, fer radni uvjeti, onečišćenje, rodna nejednakost.

Iako možda tako zvuči, održivost u poslovanju nije samo altruistična. Raditi dobro i činiti dobro međusobno su povezani, a uspješne poslovne strategije uključuju oboje.

Podaci o okolišu, društvu i upravljanju (tzv. ESG) često se koriste za određivanje koliko je neka organizacija etična i održiva. Pri tome treba voditi računa da male tvrtke često nemaju kapacitet pa im je stoga potrebno osigurati jačanje kapaciteta i potporu, što mogu udruge poslodavaca, sindikati, ali i udruge. ODRAZ je u suradnji s CERANEO-m prije 20-ak godina organizirao prvi skup u Hrvatskoj o društveno odgovornom poslovanju te smo s nekim drugim organizacijama osmislili i proveli modularni trening trenera. Danas imamo više organizacija koje se bave ovim pitanjima.

U kojem smjeru vidite razvoj civilnog društva u Hrvatskoj i koja je, po vašem mišljenju, uloga organizacija poput ODRAZ-a u tom procesu?

U izvještaju Europskog parlamenta iz 2022. o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi napominju se da izazovi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva uključuju nedostatak dostatnih izvora financiranja, opterećujuće administrativne postupke za pristup financiranju, nedostatak transparentnosti i pravednosti u dodjeli sredstava te restriktivne kriterije prihvatljivosti.

Također se naglašava važnost civilnog dijaloga za informirano donošenje politika i ističe se da organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu kao posrednici između građana i vlasti na svim razinama osiguravanjem strukturiranog dijaloga. Istaknuta je važna uloga organizacija civilnog društva u stalnom kontaktu s građanima, uključujući ranjive skupine te se priznaje njihova stručnost, dodjeljuje im se ključna uloga u civilnom dijalogu i naglašava njihova uloga u osnaživanju ljudi da sudjeluju i izraze svoje brige, dok ostvaruju demokratski nadzor i osiguranje odgovornosti za javno djelovanje.

Sužavanje prostora za civilni sektor tema je mnogih rasprava i istraživanja u EU-u. Nadamo se da će se u Hrvatskoj uskoro donijeti Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva te da će Savjet za razvoj civilnog društva postati operativan.

Objavljuju se najave natječaja, no ne raspisuju se svi najavljeni natječaji. To stavlja udruge u nezavidan položaj nesigurnosti i otežanog planiranja. Organizacije poput ODRAZ-a financiraju se uglavnom iz sredstava EU-a, sudjelujući u pripremi partnerskih projekata. No, sve je više prijavljenih projekata, a raspoloživa sredstva ostaju ista te je sve teže dobiti projekt. Nažalost, sve više raste i administrativno opterećenje.

Organizirano civilno društvo ipak pokazuje otpornost i odlučnu predanost demokratskim vrijednostima kroz zalaganje za održivi razvoj, ljudska prava, sudjelovanje mladih i vladavinu prava.

Kako EU politike utječu na rad ODRAZ-a i koliko je usklađivanje s europskim standardima bitno za napredak u održivom razvoju?

ODRAZ prati politike EU-a vezane za naše polje djelovanja, između ostalog i kroz moj rad u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Kao službeno savjetodavno tijelo Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća, pripremamo mišljenja o gotovo svim planiranim dokumentima EU-a. U izradi mnogih mišljenja sudjelujem kao članica radnih skupina, npr. vezanih za ciljeve održivog razvoja, ruralni razvoj, teritorijalnu agendu 2030., održivu mobilnost, a za mišljenje o Dugoročnoj viziji za ruralna područja sam bila izvjestiteljica. Nastojim informirati našu javnost o procesima koji se odvijaju i donesenim mišljenjima EGSO-a.

Usklađivanje s europskim standardima bitno je za napredak u održivom razvoju, stoga je bitno da se i naši dionici iz svih sektora uključe u oblikovanje tih politika i propisa, preko udruga poslodavaca, sindikata i ostalih organizacija civilnog društva i mreža, kako bi dokumenti i standardi bilo primjenjivi i provedivi.

Koje projekte planirate u bližoj budućnosti i koji su vam najveći ciljevi za sljedećih nekoliko godina?

Neke smo projekte nedavno započeli i zahuktat će se u sljedećoj godini, kao npr. ozelenjavanje zagrebačkih dvorišta ili INDEU – Uključiva digitalizacija u EU. Nastavit će se projekt SPINE, a čekamo i potpisivanje ugovora za jedan projekt vezano za klimu. Također očekujemo sredstva za nastavak aktivnosti mreže CIVINET Slo-Hr-JIE, a nadamo se da ćemo dobiti još dva projekta o kojima pregovaramo s donatorima.
I dalje planiramo raditi na provedbi održivog razvoja, ali i veću posvećenost aktivnostima vezanim za klimatske promjene te radu s mladima. Također ćemo nastaviti raditi na jačanju vlastitih kapaciteta te umrežavanju i novim partnerstvima.

Za kraj, što biste poručili mladima koji razmišljaju o karijeri u civilnom sektoru i koji su možda zainteresirani za teme održivosti? Kako ih potaknuti da budu dio promjena?

Imamo sreću da nas mladi, ali i nekoliko fakulteta prepoznaju kao organizaciju u koju je dobro slati studente na stručnu praksu. Na taj način stječu uvid u naš rad, neke mi nastojimo zaposliti, a neki se zaposle i u drugim udrugama.

Organizacije civilnog društva trebaju nastaviti raditi s mladima i detaljnije ih informirati o svom radu te mogućnostima za zapošljavanje u civilnom sektoru. Često primjećujemo da većina ne razmišlja o tome kao opciji pa ih kroz naše aktivnosti nastojimo zainteresirati.

No, svakako je bitno da prošire vidike i budu otvoreni za nove izazove, ali i suradnju s udrugama.

Za Udruga.hr razgovarao novinar, mr. sc. Goran Jungvirth