Izrael/Palestina: Za što se zalaže EU

Mjesec dana nakon sukoba izazvanog užasnim terorističkim napadom na Izrael 7. listopada, vrijeme je da se sagleda za što se EU zalaže i što čini i što bi mogla učiniti u budućnosti kako bi pomogla u oslobađanju talaca, zaštitila civile, spriječiti regionalno prelijevanje i raditi na pravednom i trajnom miru.

Prije mjesec dana, u subotu 7. listopada, nadao sam se da ću imati miran dan nakon putovanja u Ukrajinu, gdje smo održali neformalni sastanak Vijeća za vanjske poslove EU-a. Ali rano ujutro stigla je vijest o terorističkom napadu Hamasa na Izrael i ubojstvu mnogih izraelskih civila u blizini Gaze. Imao sam sličan osjećaj ujutro 24. veljače 2022., kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Trebali smo se suočiti s još jednim odlučujućim trenutkom u povijesti, stvarajući veliku ljudsku patnju i definirajući globalnu ulogu EU-a u godinama koje dolaze.

Mjesec dana intenzivnog rada na trenutnoj krizi

Od tada sam većinu svog vremena i energije posvetio sukobu izazvanom užasnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael. U nedjelju smo objavili izjavu 27 država članica EU-a i tijekom našeg sastanka u Omanu 10. listopada pronašli smo zajednički stav s Vijećem za suradnju u Zaljevu, nakon čega je istog dana uslijedilo izvanredno neformalno vijeće za vanjske poslove na kojem smo dodatno definirali naš zajednički stav. Intenzivno smo raspravljali o tom pitanju na izvanrednom Europskom vijeću, nakon čega je u srijedu uslijedila plenarna rasprava u Europskom parlamentu.

Ovaj sukob je također bio u središtu samita EU-a i SAD-a u Washingtonu u petak, na kojem sam sudjelovao s predsjednikom Vijeća Michelom i predsjednicom EK von der Leyen, te mirovnog samita u Kairu u subotu, gdje sam pratio predsjednika Vijeća Michela. Također ćemo razmotriti za što se EU zalaže, što radi i što bi mogao učiniti u budućnosti tijekom našeg Vijeća za vanjske poslove danas u Luksemburgu. Kao što je već rečeno tijekom prethodnih spomenutih događanja, objasnit ću da moramo djelovati na temelju četiri načela: čvrstoće, humanosti, koherentnosti i proaktivne političke predanosti.

Čvrstoća počinje jasnom osudom Hamasovog terorističkog napada 7. listopada. U njemu je ubijeno više od 1400 ljudi, većinom civila, a više od 200 osoba uzeto je za taoce. 1.400 mrtvih u Izraelu bilo bi jednako 67.000 mrtvih u EU. Hamas je želio ubiti što više Židova u svojevrsnom džihadističkom pogromu, najvećem gubitku života koji je zemlja pretrpjela od svog nastanka. Ako je bila potrebna potvrda da je Hamas teroristička organizacija, njegove nedavne akcije to pružaju.

Hamas je želio ubiti što više Židova u svojevrsnom džihadističkom pogromu. Ako je bila potrebna potvrda da je Hamas teroristička organizacija, njegove nedavne akcije to pružaju.

Kao što je predsjednik Biden rekao tijekom svog govora američkoj naciji, židovski narod zna, možda bolje od ikoga, da nema ograničenja za bol koju ljudi žele nanijeti drugima. Tijekom posjeta Ukrajini, prije nekoliko dana, bio sam u Babijem Jaru, gdje su 1941. nacisti strijeljali 33 771 Židova. Odao sam počast njihovom sjećanju. Kao što sam rekao rabinu zaduženom za održavanje plamena sjećanja, ništa nije odvratnije od ubijanja ljudskog bića samo zato što pripada drugoj etničkoj skupini ili vjeri. U Europi smo, nakon naših tužnih iskustava, ovo načelo učinili jednim od naših raisons d’être.

Potreba poštivanja međunarodnog prava

Drugi princip je princip humanosti. Izrael – naravno – ima pravo braniti se. No, kao i sva prava, i ovo pravo ima svoje granice: one koje postavlja međunarodno pravo, a posebno međunarodno humanitarno pravo. Isključivanje opskrbe vodom i strujom i pritisak na civile da napuste svoje domove protivni su međunarodnom pravu.

Hamas ne treba brkati s palestinskim narodom i civilno stanovništvo Gaze ne može se smatrati kolektivno odgovornim za njegove zločinačke radnje.

Takve se norme primjenjuju bez obzira na identitet žrtve ili počinitelja. Hamas ne treba brkati s palestinskim narodom i civilno stanovništvo Gaze ne može se smatrati kolektivno odgovornim za njegove zločinačke radnje. Slažemo se s našim američkim saveznicima po ovom pitanju: predsjednik Biden također je naglasio izraelskoj vladi kritičnu potrebu da se Izrael pridržava zakona rata.

Odmah smo najoštrije osudili užasni Hamasov teroristički napad, pozivajući i na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca. Ali tragični gubitak palestinskih života također je srceparajući. Ne zaboravimo da je neprepoznavanje ljudi kao ljudskih bića uvijek uvod u najgoru vrstu nasilja. Ne možemo zanemariti humanost palestinskih civila koji također žele živjeti u miru. Živote je već izgubilo nekoliko tisuća ljudi, među kojima velik dio djece. Žalimo Izraelce koji su izgubili živote u užasnim okolnostima. Žalimo i palestinsku djecu koja su nevine žrtve ovog sukoba.

Žalimo Izraelce koji su izgubili živote u užasnim okolnostima. Žalimo i palestinsku djecu koja su nevine žrtve ovog sukoba.

Govor protiv jedne tragedije ne bi nas trebao spriječiti da govorimo protiv druge. Moralna snaga da osudimo jednu stvar dopušta nam – i obvezuje – da osuđujemo drugu stvar, izvršenu na drugom mjestu, od strane drugih ljudi. Inače ćemo biti beskorisni kada treba riješiti sukob.

Komisija je odlučila pomnožiti s tri našu humanitarnu pomoć Gazi. Treba ga brzo dostaviti. Ali ova humanitarna pomoć mora stići u Gazu i to je još uvijek težak izazov. Tijekom prošlog tjedna intenzivno smo radili s UN-om, SAD-om i našim partnerima u regiji kako bismo to omogućili. Uoči summita u Kairu u subotu, prvih 20 kamiona dopušteno je ući u Gazu. Ovo je prvi korak, ali bilo bi potrebno mnogo više humanitarne pomoći, svaki dan, kako bi se pokrile osnovne potrebe civilnog stanovništva u enklavi. Također treba uključiti i gorivo za rad postrojenja za desalinizaciju i elektrana. Bolnice ne mogu raditi bez vode i struje.

Ne vjerujte lažnim vijestima o našoj pomoći palestinskom narodu

Što se općenito tiče naše pomoći palestinskom narodu, nekada je rečeno da se ona koristi za financiranje Hamasa. To jednostavno nije istina. Vrlo precizno pratimo kamo idu naša sredstva i ona idu za pokrivanje osnovnih potreba palestinskog stanovništva. Spremni smo to još jednom pregledati, a Komisija će napraviti tu reviziju. Ali Europljani ne bi trebali tolerirati lažne optužbe niti širiti lažne vijesti koje potkopavaju naš težak rad na terenu, kao što se dogodilo tijekom prošlotjedne rasprave u Europskom parlamentu.

Potreba za političkom koherentnošću

Treće načelo koje mora voditi naše djelovanje je načelo političke koherentnosti. Ne možemo djelovati podijeljeno oko tako osjetljivog pitanja. Stajalište EU-a sastavljeno je na izvanrednom neformalnom Vijeću za vanjske poslove koje sam sazvao u Omanu 10. listopada i koje je potvrdilo izvanredno Europsko vijeće prošlog utorka: „najoštrije osuđujemo terorističke napade koje je počinio Hamas protiv Izraela i Izraela. narod. Potvrđujemo da Izrael ima pravo braniti se u skladu s humanitarnim i međunarodnim pravom. A Europska unija se mobilizirala kako bi pružila humanitarnu pomoć najugroženijim ljudima, onima koji su najviše ugroženi. Također smo predani mirovnom procesu za trajni mir temeljen na dvodržavnom rješenju, a time i na podršci palestinskim vlastima.” Ne postoji drugi stav EU i sve ove rečenice su dio tog stava.

Važno je razjasniti ovo jer su tijekom mojih intenzivnih kontakata posljednjih tjedana mnogi arapski čelnici i drugi sugovornici dijelili percepciju da EU ima dvostruke standarde, posebno u svjetlu našeg snažnog stava o Ukrajini u odnosu na naša percipirana stajališta o Izrael i Palestina. Ta je kritika bila prisutna i prije 7. listopada, tijekom naših razgovora o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Ali od tada je postao mnogo jači. Oba sukoba su vrlo različite prirode, ali su doista povezani kada su u pitanju njihove geopolitičke posljedice.

Naša privrženost vrijednostima i normama ne bi smjela ostavljati mjesta za kritiku “dvostrukih standarda”. I tome se trebamo suprotstaviti svojim riječima i djelima.

Naša privrženost vrijednostima i normama ne bi smjela ostavljati mjesta ovakvoj vrsti kritike. I tome se moramo znati suprotstaviti svojim riječima i djelima. Inače će Rusija to iskoristiti protiv Ukrajine. Posebice moramo postići zajednički stav o glasovanju o rezolucijama predstavljenim u Vijeću sigurnosti UN-a ili Općoj skupštini UN-a u narednim danima.

Proaktivna predanost rješavanju temeljnog sukoba

Četvrto načelo je proaktivno opredjeljenje za rješavanje ovog sukoba.

Naravno, prvo moramo pokušati spriječiti regionalno prelijevanje na Libanon i druge susjedne zemlje, što bi destabiliziralo cijelu regiju Bliskog istoka, ali i utjecalo na Europu. Tijekom posljednjih dana imao sam brojne kontakte sa svim relevantnim regionalnim akterima i radili smo s UN-om i SAD-om na ovom pitanju. Moramo također tražiti hitno rješenje za status Gaze.

Ali također se moramo pozabaviti temeljnim sukobom. Do sada, moramo priznati, nismo bili baš učinkoviti. Bio sam u Gazi nakon što je bombardirana 2008. i ovo je četvrti veliki rat u Gazi s kojim sam se morao suočiti. A ako ne zaustavimo ovaj ciklus nasilja, ponovit će se u budućnosti. Razina povjerenja između Izraelaca i Palestinaca, koja je posljednjih godina ionako bila izuzetno niska, sada je na razini Mrtvog mora. Dominiraju strah i mržnja prema drugome, kolektivno i individualno.

Predugo smo pokušavali odbaciti palestinsko pitanje kao da više ne postoji ili kao da će se riješiti samo od sebe.

Ulazimo u novu fazu stogodišnje izraelsko-palestinske tragedije. To bi moglo biti vrlo opasno za globalni mir i međunarodna zajednica se mora mobilizirati kako bi to izbjegla. Predugo smo pokušavali odbaciti palestinsko pitanje kao da više ne postoji ili kao da će se riješiti samo od sebe.

Međunarodna zajednica, čiji smo mi dio, nije učinila ono što je trebalo učiniti da se provedu sporazumi iz Osla, koji su sada stari 30 godina. Od Osla, broj izraelskih doseljenika se utrostručio na okupiranim područjima, dok je moguća palestinska država ponovno izrezana u labirint međusobno nepovezanih područja. Svaki dan pozivamo na dvodržavno rješenje, ali kao što mi je rekao palestinski predstavnik tijekom Opće skupštine UN-a: ‘Osim što pozivate na to, što radite da to dobijete?’

Najteže odluke uvijek se donose na rubu ponora. I sada smo tamo. Rješenje s dvije države ostaje jedino održivo koje poznajemo. Moramo uložiti svu našu političku energiju da to postignemo.

Mir neće doći sam od sebe; mora se graditi. Najteže odluke uvijek se donose na rubu ponora. I sada smo tamo. Koliko god ovo rješenje izgledalo daleko i teško, rješenje s dvije države ostaje jedino održivo koje poznajemo. A ako imamo samo jedno rješenje, moramo uložiti svu našu političku energiju u njegovo postizanje.

S posebnim predstavnikom EU-a Koopmansom, već smo radili tijekom prošle godine zajedno sa Saudijskom Arabijom, Egiptom, Jordanom i Arapskom ligom kako bismo pomogli u oživljavanju bliskoistočnog mirovnog procesa i rješenja o dvije države. Nakon nedavnih događaja, ovaj pristup treba, naravno, temeljito rekalibrirati. Intenzivirat ćemo naše napore, zajedno s našim partnerima u regiji i šire.

Način na koji se nosimo s ovom krizom definirat će vjerodostojnost i globalnu ulogu EU-a u godinama koje dolaze.

Izvor: EU