“Nemojte nikoga ostaviti iza sebe” središnje je, transformativno obećanje Agende za održivi razvoj do 2030. i njenih ciljeva održivog razvoja (SDG).

Globalne krize, sukobi i klimatske krize povećavaju rizik od trgovine ljudima. Raseljenost i socioekonomske nejednakosti utječu na milijune ljudi diljem svijeta, ostavljajući ih ranjivima na iskorištavanje trgovaca ljudima. Oni koji nemaju pravni status, žive u siromaštvu, imaju ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi ili pristojnom poslu, suočavaju se s diskriminacijom, nasiljem ili zlostavljanjem ili dolaze iz marginaliziranih zajednica često su primarne mete trgovaca ljudima.

Na globalnoj razini, čini se da se nacionalni odgovori, posebice u zemljama u razvoju, pogoršavaju. Stope otkrivanja pale su za 11% u 2020., a osude su pale za 27%, što ilustrira globalno usporavanje odgovora kaznenog pravosuđa na trgovinu ljudima. Pandemija COVID-19 također je promijenila karakteristike trgovine ljudima, gurajući je dalje u podzemlje i potencijalno povećavajući opasnosti za žrtve tako što je manje vjerojatno da će zločin privući pozornost vlasti. Zapravo, 41% žrtava koje uspiju izbjeći svoje iskušenje samoinicijativno se obrate vlastima – još jedan jasan znak da odgovori na borbu protiv trgovine ljudima nisu uspješni.

U kontekstu trgovine ljudima, ostavljanje ljudi znači:

-ne zaustavljanje iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima,

-ne pružanje podrške preživjelim žrtvama nakon što se oslobode svojih trgovaca, i

-ostavljajući prepoznatljive skupine ranjivima za trgovce ljudima.

Kampanja za Svjetski dan borbe protiv trgovanja ljudima 2023. ima za cilj podići svijest o uznemirujućim razvojima i trendovima identificiranim u najnovijem Globalnom izvješću UNODC-a o trgovanju ljudima te poziva vlade, tijela za provedbu zakona, javne službe i civilno društvo da procijene i pojačaju svoje napore ojačati prevenciju, identificirati i podržati žrtve te okončati nekažnjivost.

Ne možemo dopustiti da se ovaj zločin suočava sa sve većom ravnodušnošću i nekažnjivosti. Moramo ojačati otpornost na iskorištavanje i temeljne socioekonomske i kulturne probleme koji pogoduju trgovini ljudima. Moramo sve senzibilizirati za temu trgovine ljudima i tako usmjeriti pozornost prema onima koji mogu učiniti razliku u smislu mijenjanja politike i upravljanja nacionalnim resursima kako bi se ojačale mjere prevencije, poboljšala identifikacija žrtava, povećala potpora preživjelima i okončala nekažnjivost.

Zašto plavo srce?

Simbol Plavog srca predstavlja solidarnost sa žrtvama i hladnokrvnost onih koji kupuju i prodaju svoje bližnje.

Kako se možete uključiti

Podijelite, lajkajte i komentirajte poruke na društvenim mrežama za Svjetski dan #EndHumanTrafficking

Donirajte Dobrovoljnom zakladnom fondu Ujedinjenih naroda za žrtve trgovine ljudima, koji žrtvama trgovine ljudima pruža pomoć i zaštitu na terenu.

Pridružite se zajednici Blue Heart ili pogledajte više ideja o tome kako podržati kampanju.

Uključite se u foto izazov.

Seksualno iskorištavanje, prisilni rad, ropstvo…

Trgovanje ljudima je teško kazneno djelo i teško kršenje ljudskih prava. Svake godine tisuće muškaraca, žena i djece padne u ruke trgovaca ljudima, u svojim zemljama i inozemstvu. Gotovo svaka zemlja na svijetu pogođena je trgovinom ljudima, bilo kao zemlja porijekla, tranzita ili odredišta za žrtve. UNODC, kao čuvar Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (UNTOC) i njenih protokola, pomaže državama u njihovim nastojanjima da provedu Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima (Protokol o trgovanju ljudima).

Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima definira trgovanje ljudima kao vrbovanje, prijevoz, transfer, skrivanje ili primanje osoba, prijetnjom ili uporabom sile ili drugim oblicima prisile, otmice, prijevare, obmane, zlouporabe ovlasti ili ranjivog položaja ili davanja ili primanja plaćanja ili beneficija kako bi se postigao pristanak osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu iskorištavanja. Iskorištavanje uključuje, najmanje, iskorištavanje prostitucije drugih ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili prakse slične ropstvu, ropstvo ili vađenje organa.

Svjetski dan borbe protiv trgovanja ljudima proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda, svojom rezolucijom A/RES/68/192.

Izvor: EU

FOTO: UNODC