Oriana Ivković Novokmet

Udruga.hr: Što biste istaknuli kao vodeće uloge GONG-a u nadzoru političkih institucija?

Gong je jedina nevladina udruga u Hrvatskoj koja se sustavno bavi nadzorom demokratskih procesa na način da pratimo, upozoravamo i prozivamo političare i institucije kako bi radili u interesu građana.

Pri tome pokrivamo širok spektar tema, od izbora, po kojima nas mnogi još uvijek prepoznaju, propitivanja sukoba interesa, otvorenih podatka pa i borbe za slobodne medije.

Posljednjih godina fokusirali smo se na analizu rada Parlamenta i Vlade, propitujući fizičku ali i institucionalnu zatvorenost Markova trga.

Tijekom korone upozoravali smo na pad demokratskih standarda u raspravi, neprenošenje sjednica radnih tijela, to što nismo znali kako glasaju zastupnici, kao i tko piše pojedine zakone. Ukazujemo i na nužnost transparentnijeg rada pravosuđa i Ustavnog suda.

U suradnji s prepoznatim stručnjacima i stručnjakinjama, provele smo niz istraživanja i dale brojne preporuke kako unaprijediti rad demokratskih institucija. Pokušamo ukazati i upoznati javnost s primjerima dobrih praksi i zagovarati demokratičniji, otvoreniji i transparentniji rad institucija, kao i političkih procesa.

Udruga.hr: Koje reforme političkih institucija GONG prepoznaje kao ključne i na koji način se aktivno angažira u ostvarenju tih reformi?

Gong je organizacija koja se više od dva desetljeća zalaže za demokratizaciju političkog sustava u Hrvatskoj, što uključuje sustavnu reformu izbornog i referendumskog zakonodavstva. Posebno važan dio te reforme odnosi se na izborne jedinice.

U našem prijedlogu Hrvatska bi se podijelila na 6 izbornih jedinica kako bismo osigurali jednakost biračkog prava. Zalažemo se i za povećanje broja preferencijalnih glasova, želimo pojačati sudjelovanje građane na izborima kroz uvođenje dopisnog i elektroničkog glasanja, ali i spuštanje dobne granice za glasanje na 16 godina.

Inzistiramo na transparentnijem radu političkih institucija, a znamo da nema dobrih institucija bez aktivnih građana, zato je jedan pod naših strateških ciljeva povećanje političkih kompetencija građana kroz uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.

Angažiramo se na različite načine, provodeći i objavljujući istraživanja i analize, organizirajući radionice s građanima, educirajući nastavnice i novinarke, surađujući s različitim sektorima – od akademske zajednice preko medija i civilnog sektora do institucija, provodeći različite zagovaračke kampanje.

Udruga.hr: Možete li nam navesti neka od najvažnijih postignuća ili projekata GONG-a u vezi toga?

Nestranačko promatranje izbora, otvaranje Sabora za građane i građanke, ostvarivanje prava na pristup informacijama i brojni zakonski propisi neki su od rezultata rada Gonga posljednjih četvrtinu stoljeća koliko udruga postoji.

Objava dnevnih redova zatvorenih sjednica Vlade, također je rezultat našeg zagovaranja. Sabor je na naše inzistiranje počeo objavljivati sjednice radnih tijela na YouTubeu.

Godinama se borimo za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta, koji je za sada u školama kao međupredmetna tema. U svakom izbornom ciklusu pomažemo brojnim građankama i građanima savjetujući ih oko biračkih prava i evidentirajući pritužbe, a u vrijeme kovida skupljali smo potpise kako bi se izborili da zaražene osobe i osobe u izolaciji  mogu glasati od kuće.

Sudjelovali smo u aktualnoj raspravi o izbornim jedinicama, u kojoj smo podigli svijest javnosti o nedemokratskoj praksi izrade novog zakona, ali i ponudili izvrstan model koji je podržao i dio opozicije i neke građanske inicijative.

Udruga.hr: Kako je vaše prethodno iskustvo kao bivše istraživačke novinarke i urednice, za što ste i višestruko nagrađivani, oblikovalo vašu ulogu kao izvršne direktorice GONG-a?

Kao istraživačka novinarka radila sam na razotkrivanju korupcije, sumnjivih poteza i poslova moćnika. Novinarstvo mi je dalo brojne vještine, trudila sam se raditi savjesno i odgovorno, u javnom interesu, a borila sam se i za prostor slobode unutar redakcija. S obzirom da je Gong akter koji bdije nad kvalitetom demokracije, novinarsko iskustvo mi je bilo izrazito korisno. No puno toga naučila sam u Gongu, organizaciji s 25 godišnjim iskustvom kroz rad s kolegicama, vijećnicima, nadzornicama i brojnim suradnicima.

Udruga.hr: Kako GONG surađuje s drugim organizacijama civilnog društva i partnerima u Hrvatskoj kako bi ostvario svoje ciljeve?

Da bismo ostvarile svoju misiju, a to je demokratizacija političkog sustava i očuvanje liberalne demokracije, neophodna je suradnja s brojnim drugim organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj i šire.

Zajedno s drugim udrugama pokrećemo zajedničke akcije, poput zajedničkog apela Vladi Republike Hrvatske da otvore Markov trg javnosti, i otvorenog pisma predsjedniku Zoranu Milanoviću u kojem ga upozoravamo na način i sadržaj njegovog komuniciranja u javnosti. Blisko surađujemo s akademskom zajednicom i imamo strateška partnerstva s nekoliko fakulteta u Hrvatskoj.

Udruga.hr: Koje su glavne prijetnje slobodi medija u Hrvatskoj i kako GONG doprinosi osiguranju te slobode?

Nema demokracije bez slobodnih medija koji bi trebali biti snažno jamstvo protiv zloupotrebe moći. Kroz niz istraživanja Gong je detektirao prijetnje slobodi medijima i zagovara bolje medijske politike. Istraživanje koje je za Gong provela novinarka Đurđica Klancir pokazalo je da se polovici od ispitanih novinara zabranjivalo baviti određenim temama, i to najčešće zbog oglašivača, ali i za vrijeme predizbornih kampanja.

Novinarske priče najčešće se zaustavljaju zbog oglašivača, uz njih su među ‘nedodirljivima’ često i članovi vladajuće stranke, ministri, premijer, ali i političari opozicije.

Državno financiranje bez jasnih kriterija također je alat za cenzuriranje medija, pokazalo je to istraživanje koje je za nas proveo Saša Paparella.

Samo HEP godišnje kroz reklame i sponzorstva u medije plasira oko 20 milijuna kuna, nakon čega izostaje kritičko propitivanje rada kompanije od strane medija koji primaju taj novac.

I SLAPP-ovi su alat moćnika za ušutkivanje glasova kritike, u Hrvatskoj tome vrlo često pribjegavaju suci i vodstvo javne televizije po čemu smo jedinstveni u EU.

Udruga.hr: Kako biste opisali ključne teme i pitanja kojima se bavi dokumentarni film u dva dijela, “Gospodari plina”, koji je GONG snimio i koji istražuje povezanost plinskog biznisa u Hrvatskoj s Kremljem?

Radi se o kronologiji propadanja hrvatskih strateških kompanija, od mađarske koruptivne kontrole nad Inom u režiji bivšeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera koji je zbog toga osuđen, pa sve do preuzimanja Petrokemije od strane Gazpromovog lokalnog partnera u mandatu Andreja Plenkovića. Pratimo stasanje novih plinskih gospodara, kompanije PPD Pavla Vujnovca, ekskluzivnog partnera ruskog Gazproma koji se proširio u druge gospodarske sektore, proizvodnju hrane, maloprodaju, turizam i promet.

U našem antikorupcijskom programu prepoznali smo energetiku kao područje u koje se upliću razne interesne mreže, koje onda utječu na javne politike, zarobljavaju ih, ili brutalno korumpiraju (Sander) ili ovaj noviji (Škugor) u kojem je Ini, pred nosom uprave i NO izgleda nanesena šteta od milijardu kuna.

Na ruskom plinu narastao je novi Todorić, Pavao Vujnovac, koji je suvlasnik bivšeg Agrokora-Fortenove i zajedno s ruskim bankama postao je ključni igrač u hrvatskom gospodarstvu, igrač s vezama u politici, ali i poduzetnik za kojeg se pokazalo se ima ogromnu medijsku moć.

Naše analize i filmovi pokazuju notornu nebrigu vlasti za hrvatske energetske resurse, bilo da je riječ o vlastitim nalazištima plina ili o hrvatskim rafinerijama, kao i skrivene mreže utjecaja. Oba naša filma su dostupna na Youtubeu i pozivam čitatelje da ih pogledaju.

Gospodari plina (Gas Masters) – YouTube

 

Udruga.hr: Zašto se glavni mediji u Hrvatskoj nisu bavili tom bitnom temom? Kakva su vaša saznanja?

U filmu Silvane Menđušić “Gospodari plina 2: Svaka igra, svaka dobiva” novinar Hrvoje Šimičević podsjeća na epizodu uklanjanja Hininog teksta u kojem je prenesen dio saborskog govora zastupnice Sandre Benčić koji se ticao nekretninskog poslovanja visokog djelatnika SOA-e i poduzetnika bliskih vlasniku Prvog plinarskog društva. Dio medija najprije je objavio pa potom izbrisao vijest o tom govoru. Sličan medijski tretman imao je svojevremeno Ivica Todorić, koji je, baš kao i Vujnovac kroz svoje brojne kompanije sponzorirao različite medijske evente i plaćao oglase.

Brisanje tekstova ukazuje da u medijima postoje nedodirljivi, što narušava povjerenje građana u njihov rad i njihovu neovisnost.

Udruga.hr: Kako GONG promiče transparentnost izbornih procesa i što poduzimate kako biste osigurali što pravednije i demokratske izbore?

U demokraciji svaki glas mora imati jednaku težinu, bez obzira gdje živite i za koga glasate i koja vam se stranka sviđa.

Inzistiramo na podjeli Hrvatske na šest izbornih jedinica,  koje bi pratile logične administrativne granice županija. Zbog toga bi jedince imale nejednaki broj mandata, od 17 do 29, ovisno o broju birača koji žive u njima.  Time bismo uspostavili stvarnu jednakost biračkoga prava i ispravili nelogičnosti postojeće geografske podjele.

Umjesto toga, Vlada pribjegava lošem modelu, skrojenom u stranačkoj kuhinji koja ponovo nudi frankenštajnske jedinice, i otvara mogućnost političkom prekrajanju prije svakih novih izbora.

Svake izbore pratimo iz više segmenata, fokus nam je na praćenju tijeka novca, na praćenju izbornih kampanja i na radu tijela koje provode izbore. Zanima nas kako se to vode kampanje, posebno nas zanima zloupotreba javnih sredstava ali i kampanje na društvenim mrežama koje nisu dovoljno regulirane. Često upravo zbog naših prijava DIP-u kandidati budu upozoreni na kršenja, ali još uvijek dosta toga prođe nekažnjeno jer kandidati koriste prostor neregulirane pretkampanje ili primjerice nedovoljno regulirane zloupotrebe javnih resursa na što stalno upozoravamo.

Što se tiče transparentnosti financiranja političkih stranaka, godinama radimo na tome. Zahvaljujući bazama političkih financija koje su razvijali Gong i Code for Croatia, Hrvatska se našla među naprednim zemljama koje rade na približavanju političkih financija javnosti, što je prepoznato i  u globalnom izvještaju Partnerstva za otvorenu vlast.

Udruga.hr: Koji su najveći izazovi s kojima se Hrvatska suočava uoči nadolazećih “Super izbora” iduće godine i kako GONG pridonosi rješavanju tih izazova?

Očekujemo vrlo intenzivnu godinu u kojoj će se kampanje vjerojatno preklapati, a birači pokušavati pridobiti na razne načine. Najveći izazovi na izborima nisu riješeni, pa očekujemo da će i dalje problem biti neinformiranost birača, koji nam se često javljaju s upitima kako ostvariti biračka prava, Nažalost, neinformiranost nekad pokazuju čak i birački odbori. Pomutnju će sigurno stvarati različita pravila vezana za svake izbore, poput sastava biračkih odbora (koji su na europarlamentarnim i parlamentarnim izborima politički imenovani, a na predsjedničkim to moraju biti nestranačke osobe); postupka za glasanje van mjesta prebivališta ili pak sankcija za kršenje izborne šutnje koje se ne primjenjuju na svim izborima.

Također, ostaju nedovoljno regulirana pitanja zlouporabe javnih resursa od strane vladajućih, neregulirane pretkampanje, difamacijske kampanje koje su posebno raširene na društvenim mrežama, generalno nedovoljno regulirane kampanje na društvenim mrežama, koje su podložne i stranim utjecajima.

Kada su u pitanju tijela za nadzor izbora, Gong je stava da bi trebali biti aktivniji oko informiranja birača, ali i oko sankcioniranja kandidata koji zloupotrebljavaju procedure.

Na sve te probleme stalno ukazujemo i paralelno vodimo nepristrane, nestranačke kampanje osvješćivanja o biračkim pravima, kao i o tome što su sve nepravilnosti, kako ih prepoznati i prijaviti.

Hrvatska je napredovala što se tiče obaveze i formata objave financijskih izvještaja stranaka, zahvaljujući tome Gong proizvodi za svake izbore pretražive baze političkih financija. Tako građani mogu pretraživati donatore ili uspoređivati troškove. Međutim, pitanje je koliko DIP provjerava te troškove, ali i ono što nije prijavljeno, a to je nešto na što mi konstantno upozoravamo.

Udruga.hr: Mnogi GONG nazivaju ‘Sorošovskom udrugom’, mnogi ju optužuju za ljevičarstvo i feminizam, no činjenica je da ste financirani od samog Ureda za udruge Vlade RH, te Europske unije. Kako GONG osigurava neovisnost i vjerodostojnost svog rada u nadzoru političkih institucija?

Gong neovisno od bilo čijih pritisaka radi svoj posao odgovorno, kvalitetno i u svrhu javnog interesa. Gong je megafon demokracije, korektiv moćnih i pojačalo za glasove građanki i građana. Imamo svoje vrijednosti, a naše djelovanje odvojeno je od političkih stranaka.

Financiranje u civilnom sektoru funkcionira tako da prijavljujemo projekte i natječemo se s brojnim drugim organizacijama na javnim natječajima za financiranje udruga. Ako budemo najbolje ili među najboljima na natječaju, osiguravamo sredstva za svoj prethodno isplaniran rad i program koji odgovara uvjetima natječaja, dobivamo isključivo namjenska sredstva, a to znači da svaki euro i cent moraju biti opravdani računom i obrazloženi za što su potrošeni u provedbi pojedine aktivnosti.

Dakle, udruge ne dobivaju financijska sredstva samim svojim postojanjem.

Javno financiranje na natječajima podložno je kontrolama – od administrativnih provjera, provjera kapaciteta organizacije, usklađenosti predloženih aktivnosti s ciljevima poziva do evaluacija i revizija, a svaki projekt mora podnositi financijske izvještaje tijekom svoje provedbe i na samom kraju. Dodatno, organizacije imaju i vanjske revizije te su podložne kontroli dokumentacije i provedenih aktivnosti.

Svi donatori, projekti, svaki euro Gonga je uredno prijavljen svake godine i javno dostupan na našim web stranicama. Objavljujemo i više od zakonskog minimuma u svjetlu transparentnosti za koju se zalažemo. Naš rad nije i nikada neće biti podložan ničijem utjecaju ili partikularnom interesu.

To je u suprotnosti sa svim onim za što se Gong borbi i što predstavlja. S druge strane, planirano financiranje civilnog društva kroz Europski socijalni fond i hrvatska provedbena tijela u razdoblju 2014. – 2020. tragično je podbacilo u više-manje svim aspektima.

Stupanj demokracije u nekoj zemlji mjeri se i po tome koliko sama država prepoznaje i podupire rad organizacija civilnog društva koje su vrlo često i korektiv same vlasti. Jednostavnim jezikom to znači „vlada daje sredstva i onima koji je kritiziraju“.

No, izraz „nevladina“ ionako nije povezan s financiranjem, nego načinom osnivanja. Nevladina organizacija znači da tu organizaciju nije osnovala vlada, nego građani svojim udruživanjem. U Hrvatskoj je pokušava stvarati neprijateljska klima prema zagovaračkim i ljudskopravakim organizacijama koje se bave demokratizacijom, političkom kulturom, vladavinom prava, obrazovanje. Pravo pitanje je zašto vlast svjesno i namjerno više godina izglađuje udruge, administrativno ih pritišće, te pokušava pasivizirati.

Kao što se pojam aktivizma u nekim krugovima nastoji vezati uz nešto negativno ili neprofesionalno, tako se i vezivanje uz pojedine donatore koristi za napadanje udruga da ne rade u interesu Hrvatske. Svi naši strateški ciljevi pridonose dobrobiti ovog društva, dobroj vladavini, zaštiti građana i većoj demokratizaciji.

Udruga.hr: Kakva su vaša očekivanja i perspektive za budućnost političkih institucija u Hrvatskoj te na koji će način GONG tome doprinositi?

Želimo odgovorne institucije koje će raditi u interesu građana i na tome sustavno inzistiramo raznim metodama. K tome, već godinama provodimo program građanskog obrazovanja kako bismo poticali odgovorne i aktivne građanke koje će aktivno raditi na poboljšanju svojih zajednica i institucija.

Ukratko, tražimo više transparentnosti, više participacije građana, više institucionalne odgovornosti i veći prostor demokratskog odlučivanja, uz čvrstu zaštitu ljudskih i građanskih prava i sloboda.

Paralelno s time, predstavljamo svoje preporuke poboljšanje postojećeg stanja u institucijama i pokušavamo graditi dijalog s političarima i tijelima kako bi do željenih pomaka i došlo. Tamo gdje naiđemo na zatvorena vrata, što je nerijetko slučaj, apeliramo na razne načine, od ukazivanja na temu u javnosti do izgradnje neformalnih koalicija u kojima grupiramo zagovaračke snage i pridobivanja međunarodne podrške.

Udruga.hr: Možete li nam dati više informacija o programu GONG-a iz područja antikorupcije, uključujući ključne aktivnosti tog programa?

Lani smo predstavili preporuke za transparentniji rad pravosuđa, problematizirajući način izbora sudaca i članova DSV-a, nedostatak uvida javnosti u stegovne postupke protiv sudaca. Tražimo i otvoreniji rad Ustavnog suda.

Propitivali smo je li etično da suci-honorarci zarađuju na zatvorenim radionicama u radno vrijeme; u suradnji sa zviždačicom i pravnicom Majom Đerek izradili smo analizu o netransparentnosti upravljanja državnim nekretninama i predstavili svoje preporuke, kao i analizu o tome kako je Hrvatska koristila Europski socijalni fond za borbu protiv korupcije.

U ovoj godini predstavili smo regionalnu analizu i film o stranim interesima i korupciji u energetskom sektoru u Hrvatskoj te u suradnji s civilnim hakerima iz Code for Croatia objedinili podatke iz financijskih izvješća i podatke o koncesijama te stvorili pretraživu bazu donacija i koncesija.

Udruga.hr: Kako građani mogu podržati i sudjelovati u radu GONG-a te pridonijeti promjenama u političkim institucijama te višem stupnju demokratičnosti u Hrvatskoj?

Građani i građanke mogu podržavati sve naše akcije, ali i aktivirati se u svojim sredinama i boriti se za bolje društvo, za ravnopravnost i jednakost svih građana i građanki u društvu, prozivati institucije, prosvjedovati, izlaziti na izbore i organizirati referendume.

Udruga.hr: Za kraj molio bih da mi navedete vaše buduće aktivnosti, konferencije, projekte ili događanja koje biste htjeli istaknuti. Ili mi navedite nešto bitno za tematiku, a da vas nisam upitao!

U rujnu započinjemo raspravu o izbornim inovacijama koje smatramo ključnima za suvremene i demokratičnije izbore, stoga ćemo organizirati nekoliko rasprava na temu snižavanja dobi za glasanje na 16. Gongov prijedlog koji se temelji na analizi profesora Berta Šalaja, raspravit ćemo sa strukom, političarima i javnosti.

Također, pilotiramo Gongovu školu demokracije za aktiviste, mlade političare i lidere kako bi radili na jačanju njihovih kompetencija za borbu protiv korupcije i boljem razumijevanju demokratskih procesa.

Na jesen planiramo raspisati i novu rundu PING-a.  Radi se o fondu nazvanom “Podrška istraživačkom novinarstvu od Gonga” u okviru kojeg ćemo financijski podržati istraživačke novinarske priče, koje budnije i temeljitije od ostalih novinarskih formi nadzire odgovornost moćnih. Istraživačko novinarstvo je također antikorupcijski alat i korektiv onih u poziciji moći.

U okviru prethodne podrške, novinar Hrvoje Šimičević napisao je seriju istraživačkih tekstova u kojima je razotkrio pedofiliju i pokušaje njenog zataškavanja unutar Katoličke crkve. Za taj rad je i nagrađen, a u Crkvi su se dogodile smjene nekih svećenika.

Za izdanja Business Media Group-e razgovarao: mr.sc. Goran Jungvirth