Violeta Simeonova Staničić

Udruga.hr: Europska unija osnovana je prije svega zbog mira, koji je sada ugrožen napadom Rusije na Ukrajinu. Koje biste prijedloge EU parlamentaraca, uz onaj o ekonomskim sankcijama, izdvojili u vezi zaustavljanja rata?

Doista. Svaki put kad se sretnem sa srednjoškolcima (mladima) u Hrvatskoj, postavljam isto pitanje: znate li zašto je stvorena EU? Koji je bio razlog njezinog osnutka? Svaki drugi odgovor obično je pogrešan. Mladi misle da se radi samo o raspodjeli novca, da se bavi EU fondovima, da se nastoji izjednačiti životni standard i slično.

Sve do prošlog mjeseca zaboravila se činjenica da je EU osnovana odmah nakon Drugog svjetskog rata, s jednim od ciljeva, kako bi se onemogućio ponovni razarajući rat na našem kontinentu.

Sada smo ponovo suočeni s realnošću rata, zastupnici Europskog parlamenta među prvima su krenuli u vrlo otvoren i iskren dijalog te su kroz rezolucije definirali oštre mjere potrebne kao odgovor agresoru.

Netom prije rata izaslanstvo od devet zastupnika, na čelu s predsjednikom Odbora za vanjske poslove i predsjednicom Pododbora za sigurnost i obranu, posjetilo je Ukrajinu. Izrazili su odlučnu potporu neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti zemlje unutar njezinih međunarodno priznatih granica, te pravo Ukrajine da sama odabere vlastite sigurnosne aranžmane i saveze. Europski parlament je po hitnom postupku odlučio i o makrofinancijskom zajmu u iznosu od 1,2 milijarde eura kako bi se pomoglo Ukrajini. U Rezoluciji EP-a se institucije EU-a pozivaju da nastoje toj zemlji dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. U međuvremenu, EU bi trebao nastaviti raditi na integraciji Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a u skladu s postojećim Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine. Što se tiče Rusije sada su već dobro poznate rigorozne sankcije za kojima je posegnula Europska unija. U trenutku dok vodimo ovaj razgovor predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola boravi u Kijevu kako bi i tako izrazila potporu Ukrajincima i ohrabrila ih u njegovoj borbi.

Udruga.hr: U gotovo 10 godina vođenja Ureda koji su, osim trenutnog rata, za vas bili najveći izazovi za Hrvatsku unutar EU?

Iz moje perspektive i iskustva, hrvatski građani gotovo su odmah iskusili dodatnu vrijednost članstva u EU. Počevši od nestanka carina, povećanog izvoza, slobode ne samo kretanja, već i studiranja, mogućnosti života i traženja posla bilo gdje u EU-u, kraj roaminga i sl. Uz naravno, priljev EU fondova i popratna ulaganja.

Usprkos svemu, bilo je teško vidjeti kako hrvatski građani, a posebno mladi, velikim dijelom nisu aktivno sudjelovali na europskim izborima i time pokazali da su spremni utjecati na oblikovanje europskih politika.

Hrvatska je još uvijek jedna od zemalja s najnižim odazivom birača na europske izbore i to je bila okrutna stvarnost s kojom smo se suočili u našem radu. Na izbore 2019. godine izašlo je tek 18 % mladih, no gledamo to u pozitivnom svjetlu.

Ipak se radi o pomaku nakon naše kampanje „Ovaj put glasam EU“, koja je, uz opće jačanje europske svijesti, donijela do porasta od pet postotnih poena u usporedbi s prošlim europskim izborima 2014. godine.

Udruga.hr: Znači ipak se percepcija novih generacija polako mijenja o EU i koristima od članstva?

Posebno je drago vidjeti kako postoje mladi ljudi, kako jedna cijela generacija više ne dovodi u pitanje nijednu od dodatnih prednosti i pogodnosti koje dolaze s članstvom u EU-u. Prednosti poput pristupa obrazovanju na sveučilištima u Europskoj uniji, program Erasmus, mogućnost zapošljavanja gdje god su konkurentni. Mladi to danas prihvaćaju kao njima danu, sigurnu opciju života svoje generacije. Naravno, mnoge prednosti članstva u EU-u daleko su iznad onih ekonomskih, koje nam inače prvo padaju na pamet.

To se ponajviše vidi sada u razdoblju agresivnog rata i tek izlaska iz razorne pandemije, u kojoj je Europska unija, iako ne odmah i ne tako brzo kako bismo svi željeli, pokazala svoju dodanu vrijednost. Unija je uspjela proizvesti, isporučiti i distribuirati cjepiva koja spašavaju živote i malim i velikim zemljama članicama, tako osiguravajući zdravlje i zaštitu svih svojih građana. Također i sada, kada se Unija zajednički bavi razornim učincima rata i potrebom pružanja utočišta i skrbi za više od 4 milijuna izbjeglica, istovremeno držeći u perspektivi potrebu rada na gospodarskom oporavku Europe.

Udruga.hr: Koji su pak problemi ostali gorući u Hrvatskoj, unatoč članstvu?

Do 24. veljače i invazije na Ukrajinu, bio je to gospodarski oporavak i ulaganje EU-a u budućnost nakon završetka pandemije, uključujući održiviji, zeleniji i digitalni razvoj.

U sljedećih 7 godina, Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura: dio iz plana za oporavak i otpornost, a dio iz zajedničkog višegodišnjeg proračuna. Iako je Hrvatska zaostajala za mnogim članicama kada je riječ o korištenju EU fondova, ipak događaju se pozitivni pomaci. Tako da je sada, prema podacima Europske komisije, na 19. mjestu po isplaćenim sredstvima, što znači da je napravljen skok od čak 9 mjesta.

Osim pandemije, Hrvatska se još oporavlja i od potresa iz 2020. godine te je važno istaknuti produžetak mogućnosti korištenja investicijskih fondova za obnovu. Nažalost, život piše svoje scenarije te kako smo izlazili iz jedne ljudske katastrofe, bačeni smo u drugu. Europa sada okuplja svoju pomoć za više od 4 milijuna izbjeglica i naporno radi na nastojanju da se postigne mirno rješenje za Ukrajinu.

Udruga.hr: Možete li nam navesti glavne zaključke rasprave EU parlamentaraca u vezi borbe protiv vanjskog uplitanja i dezinformiranja europske javnosti?

Taktike za vanjsko uplitanje sve su raznolikije. Uključuju sve od dezinformiranja, suzbijanja informacija, manipuliranja društvenim mrežama, njihovim algoritmima i sustavima oglašavanja pa do kibernapada s prijetnjama objavljivanja informacija. Sve to kako bi se utjecalo na legitimnost izbornog postupka, prijetilo novinarima, istraživačima, političarima ili članovima organizacija civilnog društva.

Kako se zaštiti ili poboljšati situaciju? Potrebna je strategija koja će obuhvatiti sve razine društva i uprave. Naglasak bi trebao biti na jačanju otpornosti EU-a, tako da se pojača medijska i informacijska pismenost, medijski pluralizam te postave temelji neovisnog novinarstva. Problemi kojima se potrebno posebno posvetiti su vanjsko uplitanje preko internetskih platformi, vanjsko uplitanje za vrijeme izbora, prikriveno financiranje političkih aktivnosti, uplitanje globalnih aktera preko kooptiranja elita, dijaspora ili nekih događanja.

Konkretno, mjere koje Parlament predlaže su: javno financiranje neovisnih i pluralističkih medija, novinara i fact checkera. Nadalje, ozbiljno razmatranje suspenzije emitiranja organizacijama koje šire zlonamjernu državnu propagandu, kao što se već dogodilo sa Sputnikom i RT-om (Russia Today). Kroz suradnju s društvenim mrežama dogovoriti uklanjanje neprovjerenih računa koji potiču štetno strano uplitanje, razjasniti „neprimjerene“ odnose nekih europskih političkih stranaka i Rusije te zabraniti strano financiranje europskih i nacionalnih političkih stranaka. Također, pojačati kibersigurnost i zabraniti softvere za nadzor, poput Pegasusa te otežati stranim akterima da koriste istaknute političare kada odstupe s funkcije.

Udruga.hr: Što je potrebno posebno unaprijediti i promijeniti u Hrvatskoj kako bismo se više približili europskim vrijednostima, a udaljili od zaostalih balkanskih praksi? Studirali ste u Sjedinjenim Američkim Državama te kasnije u Engleskoj – koje biste prakse iz tih demokracija najradije preslikali u Hrvatsku?

U trenutnoj situaciji postalo je jasno da postoje dva područja u koja moramo raditi i ulagati.

Prvo, to je građanski odgoj za mlade, koji im daje razumijevanje koje vrijednosti, slobode i prava su temelj demokracije. Tako će oni uistinu postati prosvijećeni građani, koji jasno razumiju demokraciju i time će vjerojatno biti i veći branitelji takvih vrijednosti. Mi već više od pet godina to radimo kroz naš program Škola ambasador Europskom parlamenta s više od 50 škola.

Drugo, osnivanjem slobodnih, neovisnih, profesionalnih medija, s jasno identificiranim vlasništvom i financiranjem. Sada na drastičnom primjeru Rusije, vidimo koliko su važni mediji i kako ih se može zloupotrebljavati za informacijski rat.

Udruga.hr: Je li u Europskom parlamentu raspravljana problematika ruskog kapitala prije rata u Ukrajini jer čini se da percepcija europske javnosti nije bila time opterećena? Jer ako su Rusi uspjeli utjecati na izbor američkog predsjednika, što su tek napravili i potaknuli u EU. Neki spominju da se i Brexit dogodio financiranjem populističkih političkih pokreta i stranaka, kako bi se EU što više oslabila?

Što se tiče referenduma o Brexitu, Europska unija se suzdržavala, jer bi se to smatralo uplitanjem u unutarnje političko pitanje o kojem trebaju odlučiti britanski građani.

No kroz rezoluciju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, utvrđeno je da su ruskim novcem financirane različite političke stranke u državama članicama. Zato jedna od stavki za borbu protiv stranog uplitanja jest stroga zabrana takvog inozemnog financiranja stranaka.

Europske stranke, kao što su njemački AfD, mađarski Fidesz i Jobbik te stranka Brexit u Ujedinjenoj Kraljevini, navodno su imale kontakte s Kremljom.

Europski parlament jasno se zalaže za posebno stroge provjere lobističkih aktivnosti. Postoji problemska situacija kada se visoki dužnosnici europskih država, nakon kraja mandata i odlaska iz politike, zapošljavaju u lobističkim tvrtkama koje su nositelji ruskog financijskog i političkog utjecaja. Rezolucija navodi i imena nekih bivših političara u takvim situacijama. Na primjer, bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, bivši finski premijer Paavo Lipponen, bivša austrijska ministrica vanjskih poslova, Karin Kneissl, bivši francuski premijeri Francois Fillon, te Jean Pierre Raffarin…i tako dalje. Navedeni su još mnogi bivši visokopozicionirani političari, no činjenica je i da su neki od njih u posljednjem razdoblju dali ostavke u upravnim odborima.

Udruga.hr: Potiče li Ured kojeg vodite također istraživanja o načinima širenja ruskog utjecaja u Europi, u našem slučaju – u Hrvatskoj?

Ne proučavamo ga posebno, iako pomno pratimo hrvatske medijske i komunikacijske trendove. Kao što znate, EU je, nedugo nakon početka ruske invazije, odlučila suspendirati emitiranje državne sponzorirane agencije Sputnik i TV kanala RT te je blokiran pristup njihovim platformama u svim državama članicama, uključujući i u Hrvatskoj. To je izuzetno ​važno jer su ti mediji, pod kontrolom ruske države, bili ključni i instrumentalni u promicanju i podržavanju ruske agresije. Oni su dio ruskog državnog aparata i ne predstavljaju uređivački neovisne medije, kao što se nastoje promovirati u javnosti.

Udruga.hr: Koja su najbolja rješenja ponudili EU zastupnici u vezi daljnjih koraka za smanjenje energetske ovisnosti Europe o Kremlju? Odnosno kakva je vizija buduće EU nakon rata u Ukrajini?

EU je neprestano upozoravala svoje članice da moraju smanjiti ovisnost o ruskom gorivu i plinu. O tome se raspravljalo više puta u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te na plenarnim sjednicama. Sada s nevjerojatnim zahtjevom predsjednika Putina da se ruske energente plaća u rubljima (kako bi se tu valutu pokušalo stabilizirati), to je hitnije nego ikada. Europska unija je započela intenzivan rad na osiguravanju diverzifikacije zaliha i smanjivanju opskrbe iz Rusije, s konačnim ciljem da se smanji ovisnost o ruskom plinu za dvije trećine ove godine i na kraju okonča sav uvoz ruskog fosilnog goriva do 2027.

Udruga.hr: Koji je zaključak EU parlamenta u vezi ukrajinskih izbjeglica, kojih je već preko četiri milijuna pobjeglo od rata? Jesu li države članice pokazale dovoljan stupanj solidarnosti?

Poljska je vodeća u pozitivnom ulaganju napora za pomoć velikom priljevu žena i djece u siguran prostor EU-a, s više od 2,4 milijuna izbjeglica samo na njihovom teritoriju. Sve druge zemlje Europske unije također primaju i pomažu ukrajinskim izbjeglicama. U prvom redu to su Slovačka, Mađarska, Rumunjska, a sada sve više i Hrvatska. Zastupnici Europskog parlamenta zadovoljno su pokazanom solidarnost prema zahtjevnoj humanitarnoj i izbjegličkoj situaciji te će Europska unija izdvojiti 3 milijarde eura za države članice kako bi im financijski pomogla pri prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.

Udruga.hr: Koji će vam projekti biti u fokusu u idućem razdoblju?

Ova godina je Europska godina mladih i stoga većinu naših projekata sada radimo s posebnim fokusom na mlade. I dalje nastavljamo raditi na našim redovitim projektima kao što su Škole ambasadori Europskog parlamenta i Euroscola. U svibnju ćemo ugostiti i EPAS škole iz Austrije, Slovačke, Mađarske, Slovenije i te naše škole na druženju i radionicama u Zagrebu. Naše projekte uvijek nastojimo uskladiti s aktualnim temama u Europskom parlamentu. Tako smo nedavno u sklopu radionica sa studentima isticali važnost problematike dezinformacija, dok ćemo u svibnju organizirati i ozbiljni razgovor sigurnosne tematike, što nam je izrazito važno u aktualnom ratnom kontekstu.

Na jesen planiramo organizirati tu, u Hrvatskoj, lokalni European Youth Event. Radi se o već dobro poznatom konceptu, gdje se u Strasbourgu okupljaju tisuće mladih iz raznih zemalja na posebnim plenarnim sjednicama te međusobnom druženju i upoznavanju.

Mi i dalje komuniciramo i povezujemo se s mladim ljudima i zajednicama kroz našu platformu Zajednoza.eu. Kao i do sada, nastojat ćemo i dalje biti ta platforma koja komunicira izravno sve važne odluke i rezolucije Europskog parlamenta.

Razgovarao: Goran Jungvirth