Davorin Štetner

Udruga.hr: Udruženje CRANE već ulazi u svoju 13-tu godinu postojanja, s preko 40 milijuna kuna investicija u hrvatske startupe. Koji su najistaknutiji primjeri uspjeha nakon vašeg financijskog poticanja?

Bilo je puno uspješnica, ali možda treba istaknuti Entrio, Repsly te jednu od novijih investicija – onu u mali gaming studio Hyperion. Međutim ono što je važno istaknuti jest da i oni koji nisu uspjeli s idejom tog trenutka, danas uspješno razvijaju druge projekte zasigurno i zaslugom znanja te mentorstva koje su dobili u CRANE-u!

Udruga.hr: Kako ocjenjujete potencijal neke nove poslovne ideje? Što treba za jedan uspješan startup, pojednostavljeno?

Kod prezentacije uvijek gledam osobu ili tim ljudi koji stoji iza ideje jer u njima je ključ. Vidio sam fenomenalnih ideja, ali bez ljudi koji mogu provesti ideje u djelo nema ničega. Osobno sam s kolegom investirao u fenomenalni proizvod prije nekoliko godina. Imali su sve, tržište od 32 zemlje svijeta, u prvoj godini prihod preko 2.3 milijuna kuna, super prodaju, ali onda je u drugoj godini tvrtka jednostavno stala jer se tri osnivača nisu mogli dogovoriti kako dalje. Mi kao poslovni anđeli bili smo nemoćni jer su kao i obično udjeli poslovnih anđela jako mali te je firma potpuno stala, izgubio se dobar moment. Realizacija je sve! Odgovor na pitanje je: dobra ideja, upornost, preživljavanje neuspjeha, upornost, rad – uspjeh!

Udruga.hr: Koliko startup scenu u Hrvatskoj koči, a koliko potiče država?

Više koči nego potiče i tu dosta kaskamo za zapadom. Prvenstvena kočnica je birokracija u startu jer za poduzetnike početnike, a i sam sam to bio, pravi je horor snaći se u tim svim pravilima. Zašto bi npr. na početku poslovanja vlasnik/direktor morao biti prijavljen? To je veliki teret. Preregulirani smo sustav. Pravosuđe je tu jedan od presudnih čimbenika. Imam tvrtke u SAD-u – prvih par godina nitko te ništa ne pita. Jednom godišnje platiš izvještaj i to je to. U kasnijim fazama sistem počinje biti zahtjevniji, ali to je nakon što ti daju priliku da narasteš. Ipak, nešto se pomiče te se vidi neki napredak, ali moramo biti svjesni da iako idemo naprijed drugi to rade puno brže pa uvijek zaostajemo. Treba raditi odlučnije, hrabrije i vući strateške poteze s dugoročnom vizijom.

Udruga.hr: Gospodarstvo u Hrvatskoj koče i zastarjeli stavovi i koncepti dobro opisani u ironičnom pitanju – ‘Đe su fabrike’? Smatrate li da je za slabost hrvatskog gospodarstva kriv i takav rašireni mentalitet i dalje usmjeren na npr. propalu brodogradnju? Umjesto na potencijal novih suvremenih kompanija, poput Infobipa, prvog hrvatskog jednoroga vrijednog preko milijardu dolara? 

U pravu ste. Naš sistem je zapravo produkt nas samih. Mnogo puta sam čuo da je politika samo odraz naših želja. Ne mogu se ne složiti s time. Pogledajte samo koje teme prevladavaju u javnosti. Što mislite zašto je toliko politike u medijima? Pa zato jer su mediji od njih stvorili zvijezde koje im je najlakše pratiti te tim putem ostvarivati dobru gledanost/čitanost. Tu ne krivim medije jer ljudi to žele gledati, ali takav sadržaj automatski nameće najniže teme i to direktno utječe na mentalitet mase. Uspješne priče naših poduzetnika jednostavno nemaju šanse protiv dnevno-političkih tema. Isto se događa s društvenim mrežama.

U Hrvatskoj se moramo naučiti da je neuspjeh sastavni dio uspjeha i ne gaziti one koji u nekome trenutku ne uspiju. To se vani cijeni!

Udruga.hr: Kakva strana iskustva i savjete možete prenijeti u Hrvatsku, budući da ste potkraj prošle godine već drugi put izabrani za člana Upravnog odbora EBAN-a, Europske mreže poslovnih anđela? 

EBAN je velika organizacija, jedna od najjačih na svijetu i zaista sam ponosan da su me po drugi puta izabrali u Upravni odbor. Kao i CRANE u Hrvatskoj – EBAN okuplja kremu europske i svjetske poslovno-investicijske scene. Vani se fokusira isključivo na uspjeh. Ljudi se ne bave toliko komentiranjima drugih. Jedni drugima iskreno pomažu i vesele se tuđem uspjehu. To su neki recepti za zdravije društvo koje bismo trebali primjeniti.

Udruga.hr: Što bi trebalo u Hrvatskoj pod hitno promijeniti i unaprijediti?

U poslovnome smislu pojednostaviti pravila i učiniti ih jasnima i početnicima. Smanjiti poreze. Znam da je ovo stereotip, ali manji porezi znače više novca u proračunu. Izrazito je i bitno da ne mijenjamo pravila svakih par godina. Zamislite kako je bilo onima koji su investirali velike svote u turizam i ugostiteljstvo kad je PDV na te usluge bio 13%, a onda se preko noći PDV podignuo na 25%. To ruši vjeru u sustav i zato nismo zemlja poželjna za investicije. Isto je s pravosuđem. Svi stranci na doing business ljestvici među prvim stvarima gledaju taj podatak. Svojevremeno dok sam bio u savjetu predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović dobili smo podatak da su u Hrvatskoj, u jednome trenutku bile aktivne mislim 123 strategije! Kako možete voditi sustav s toliko strategija? Strategija može biti desetak, za svako područje po jedna koje se uvezuju u krovnu strategiju i sve su apsolutno sinkronizirane. Čitao sam neke i to mi je jednostavno zvučalo kao lista lijepih želja koju je slagalo neko malo dijete koje je nabacalo stvari iz glave.

Svi poduzetnici kradu i varaju državu je potpuno izvrnuta teza, jer zbog nekoliko takvih, ispaštaju svi. Država treba stvoriti jasan, razumljiv i jednostavan okvir za poslovanje. Ostalo ide samo od sebe.

Udruga.hr: Zanimljivo je da su tek rijetki političari u Hrvatskoj prepoznali potencijal koji određeni startup može imati za lokalno gospodarstvo pa čak i šire. Ima li još primjera osim grada Bjelovara, koji novčano nagrađuje zadnjih par godina najbolje startupove? 

Bjelovar je dobar primjer, ali i gradovi poput Ivanca, Svete Nedelje, ali i Zagreba rade puno na startup sistemu. Split je napravio puno te u sljedećih godinu dvije imaju velike planove za startup i poslovne hub-ove. Prije nekoliko godina imao sam čast otvarati ZICER u Zagrebu. Radi se o fenomenalnom startup inkubatoru, a Zagreb već godinama organizira Zagreb Connect koji dijeli ozbiljan novac startupima. Tu je i Algebra Lab. Novska i SIMORA rade čuda u svom gaming inkubatoru. Osnovno na što treba paziti kod planiranja takvih projekata jest da su prostor i oprema samo dio priče te da puno više treba uložiti u kvalitetne mentore i dokazane poduzetnike koji su spremni prenositi znanja.

Udruga.hr: Kako doživljavate rad CRANE-a, kao nešto što bi trebala raditi država, a ne radi ili više kao pokazatelj da poslovna zajednica ne treba čekati na nikoga da bi napravila pozitivne pomake u zajednici? 

CRANE je skupina genijalaca, dokazanih ljudi koji uz naravno profit žele pomoći mladim ljudima da ne rade greške koje su oni napravili. Darinko Bago, dugogodišnji predsjednik Hrvatskih izvoznika i Končara rekao je jednom prilikom da je CRANE hrvatska izvrsnost. U jednome trenutku bili smo toliko eksponirani da su nas već počeli svrstavati uz bok institucijama poput HGK, HUP-a… Naravno – to ne može biti tako jer CRANE nema zaposlenih i ne može i ne želi raditi posao npr. komora te je iskustvo i želja naših članova naša najveća snaga. Ipak, odradili smo neke velike stvari. Npr. u suradnji s bivšim ministrom Markom Pavićem te predsjednikom vijeća HANFA-e Antom Žigmanom upravo je CRANE osmislio i progurao zakon koji je omogućio mirovinskim fondovima ulaganja u visoko rizične tvrtke. Time smo oslobodili skoro 120 milijuna kuna godišnje za hrvatske startupe, VC fondove i slične subjekte.

Udruga.hr: Prošla je godina pokazala koliko se stvari mogu brzo promijeniti. No nekima je smrknulo, drugima pak svanulo u poslovnom smislu. Kako se pandemija odrazila na rad CRANE-a, što je trenutno u fokusu?

Ovo je nezapamćena kriza. Po iskustvima, članovi CRANE-a imaju disperzirane portfelje investicija te su mnogi pametno ulagali jer svaka kriza je i izazov te prilika. Malo smo zaustavili aktivnosti jer nema smisla forsirati s nekim događanjima, a ljudi se bore za preživljavanje. CRANE je institucija osnovana 2008. te igramo na duge staze i zato ne treba forsirati. Isto tako – pojedini VC fondovi počeli su investirati vrlo male iznose te time ulaziti u nekadašnji isključivi prostor poslovnih anđela, ali to su sve situacije koje su predvidljive te dolaze u valovima. Trenutno proširujemo spektar svojeg djelovanja i na ostale vrste investicija, ali ne smijemo zaboraviti što CRANE u osnovi i jest, a to je potpora svojim članovima da dođu do što kvalitetnijih projekata.

Udruga.hr: Pandemija je prouzročila i svađu poslovnom sektoru. Tu su zahtjevi za ukidanjem obvezne članarine u državnim komorama, formirana je Udruga Glas poduzetnika, a dogodio se i odljev članstva iz Hrvatske udruge poslodavaca, HUP-a. Na čijoj ste vi strani i kako gledate na spomenutu dinamiku?

Malo se priča da je Hrvatska obrtnička komora uz tadašnje ministarstvo poduzetništva napravila revoluciju poticanjem paušalnih obrta. HGK ima ozbiljnu priču s gospodarskom diplomacijom što otvara vrata mnogima. Spoj npr. institucije predsjednika države koji uz sebe uvijek gura poduzetnike okupljene oko HGK uspješno je koristila bivša predsjednica. Vezano uz Glas poduzetnika većina vodstva moji su dugogodišnji prijatelji te sam i sam otpočetka tu, ali ne u nikakvoj aktivnoj ulozi jer ne mogu biti na još više strana. Trebaju nam svi ovi nabrojani. I komore, jasno uz restrukturiranje, ali ne preko noći. Vezano uz HUP, nedavno sam postao član Izvršnog odbora malih i srednjih jer sam bio pozvan da svojim iskustvom doprinesem turbulentnoj situaciji. Tranzicija u HUP-u još traje, ali nadam se da će se stanje stabilizirati jer nam je potreban i stabilni HUP. Ove sve institucije moraju biti zajedno u borbi za bolje uvjete poduzetništva i jedino tako imamo šanse nešto napraviti. Dok traje međusobna borba između spomenutih na poduzetništvo rijetko tko i pogleda…

Ja sam na strani poduzetništva i stvaranja novih vrijednosti. Nisam za ukidanje članarina komorama preko noći te sam iskusio i mnogo koristi koje su komore pružile.

Udruga.hr: Koji su planovi CRANE-a za 2021. godinu? 

Aktivnije pružati podršku našim članovima i čim se pandemija smiri krenuti dalje s aktivnostima. Naš odnos s poslovnim anđelima iz čitavog svijeta sada se malo zaustavio jer je svima već dosta Zoom, Teams i ostalih online događaja te čekamo nastavak brojnih druženja na međunarodnim startup i investicijskim konferencijama. Ukoliko pandemija dozvoli – za vrijeme utrke WRC-a u Zagrebu organizirat ćemo i respektabilni poslovni forum. Sve u svemu – uvijek puno ideja!

Udruga.hr: Zaljubljenik ste u automobilizam pa i njega promičete kroz rad hrvatskih udruga – Hrvatski auto i karting savez, ali i u Međunarodnoj automobilističkoj federaciji (FIA) gdje ste predstavnik Hrvatske. Kakvi su trendovi u automobilizmu koji se spomenute udruge trude trenutno artikulirati?

Stjecajem okolnosti kupnjom medijskih prava ‘Formule 1’ 2011. godine ušao sam u svijet automobilizma. Prvo kao član Upravnog odbora Hrvatskog auto i karting saveza da bih prije dvije godine postao i predsjednikom. To je fantastičan svijet, ali uzeo mi je jako puno vremena u želji da se stvari poslože i jače artikuliraju. Mogu biti ponosan jer smo s našim klubovima doveli Svjetsko reli prvenstvo (WRC) u Hrvatsku i to će biti jedan od najvećih sportskih događaja ikad održanih u Hrvatskoj. Isto tako od prošle godine imamo i spektakularni NASCAR na Grobniku uz još desetke manjih natjecanja te se radi o vrlo živome i aktivnome sustavu. Vezano uz FIA-u – puno učim, a odmah sam imenovan i u neka od najviših tijela što je veliko iskustvo za mene jer FIA je jedna od najjačih sportskih institucija svijeta i upravljamo Formulom 1, WRC-om, Formulom e i općenito čitavim svjetskim autosportom.

Goran Jungvirth