Dejan Kovač

Udruga.hr: Zašto ste se odlučili na kandidaturu za predsjednika kad je najčešće slučaj da samo velika stranačka mašinerija može izgurati kandidata u prvi plan? Jeste li pomislili da je svijest hrvatskih građana porasla pa bi mogli prihvatiti suvremenog kandidata koji ne priča o partizanima i ustašama ili imate dugoročni plan pa je trebalo od nečeg početi u političkom djelovanju?

Cijeli život nisam bio u kasti privilegiranih i bio sam autsajder, ali kao i autsajder sam postigao mnogo toga u životu. Uvijek sam išao protiv svih omjera i nisam se bojao izazova. Shvaćao sam u kakvu političku bitku ulazim, ali u Hrvatskoj se mora  dogoditi smjena generacija da bi se dogodile promjene ili ćemo zauvijek ostati u limbu prošlosti. Na političkoj sceni sam posijao sjeme određenih ideja koje prvo trebaju same sazrjeti u ljudskim glavama i tek onda će moje ideje moći pasti na plodno tlo.

Svatko tko me zna, zna da nisam populist i u kampanji sam se zalagao za reforme i promjene u društvu koje  su potrebne, a ne  ono  što građani žele čuti. Trideset godina populizma nas je  i dovelo u ovu situaciju, tako da sam napravio iskorak prema javnom diskursu koji će otvoreno pričati o problemima u društvu, a ne gurati ih pod tepih.

U cijeloj kampanji i zadnjih nekoliko godina sam naglašavao potrebne ekonomske reforme, koje ako se ne dogode uslijed recesije će nam značiti  još jedan dugogodišnji oporavak i nažalost na pragu smo ogromne recesije.

Udruga.hr: Kao nezavisan kandidat na predsjedničkim izborima ste imali potporu male stranke HSLS-a koja se godinama sve više smanjuje. No komplementarna vam je u vašim liberalnim načelima. Zašto se smatrate liberalom i u čemu individualizam može pomoći Hrvatskoj, umjesto nekog zajedništva i odanosti državi na koju se pozivaju i dalje glavni politički akteri?

Nije toliko individualizam koliko skrivanje iza propalog političkog modela bivšeg  sustava. Glavni politički akteri vrlo rado preuzimaju pozicije u izvršnoj vlasti, ali skrivaju se iza političke odgovornosti kolektiva. U globalnom svijetu tržišni mehanizam, politički ili ekonomski, funkcionira po principu nagrada i kazni, ako izuzmete kazne iz mehanizma nitko ne snosi odgovornost za propale politike.

Ostavština centralnog upravljanja ekonomskog sustava je stvorila naviku ”država će riješiti  sve probleme”. Tako da je kod velikog dijela građana gotovo izbrisala proaktivnost u većini domena ljudskog djelovanja: građanskim, političkim i ekonomskim. Iz tog razloga se većina građana i okreće politici, pomalo i s mesijanskim očekivanjima, umjesto da sami zapnu i riješe svoje probleme. Prvi problem je manjak političke slobode tj. izađite na izbore. U zadnjih dvadeset godina izlaznost nam je pala za 30%, što je rijetko viđeno u bilo kojoj demokraciji.

Udruga.hr: Dok se ljevica i desnica u Hrvatskoj mogu lakše dogovoriti i povezati različite stranke slične ideologije u političkoj suradnji, liberalne stranke su potpuno razjedinjene i posvađane. Čak i neki dugogodišnji suradnici, poput Reformista Radimira Čačića i HNS-a koje sad vodi Predrag Štromar. Zašto se liberalne stranke ne mogu ujediniti i izaći sa zajedničkom platformom nego se radije priklanjaju lijevom i desnom taboru?

Kompleksno pitanje s puno mogućih partikularnih odgovora, ali načelno tri su elementarna problema. Mnoge ”liberalne” stranke u RH nisu liberalne, već su u tom dijelu spektra jer se u danom trenutku otvorio politički prostor. To je ujedno i prvi razlog zašto se ne mogu ujediniti jer jednostavno nemaju programskih poveznica. Drugi razlog je minimiziranje rizika, jer lakše je uz velike stranke, lijeve i desne, ostvariti političku realizaciju, koje inače vole imati liberalne stranke u koaliciji. Razlog je ako zapnu u ekstremima svojeg djelovanja, lijevog ili desnog, uvijek imaju jockera ”zovi liberala” da se ponovno vrate bliže centru. Treći  razlog  je da prave liberalne scene u RH, po mojoj slobodnoj procjeni nema od 2000ih. To se vidi po razini građanskih i političkih, a naročito po stanju ekonomskih sloboda, gdje država upravlja s velikim dijelom ekonomije. Zvati se liberal, a da se to ne očituje u vašem djelovanju nema smisla. Biti liberal bez slobode, političke ili ekonomske je nemoguće.

Udruga.hr: U Hrvatskoj se trudite javnim djelovanjem udaljiti građane od nebitnih povijesnih tema i vizualizirati im trenutak u kojem se nalaze u globalnom svijetu, pogotovo jer je vaš rad vezan uz rješavanje glavnih ekonomskih problema tranzicijskih ekonomija poput naše. Koja je vaša formula i cilj te edukacije?

Kroz moja znanstvena istraživanja i javne nastupe pokušavam približiti glavne ekonomske i političke probleme u RH koji se moraju riješiti ako mislimo postati jednog dana moderna demokracija. Formula je da koristim znanstveni dokaz, koji nije opterećen sa svjetonazorom i partikularnim interesima koje možemo vidjeti non-stop u javnom prostoru, već s načelima koja maksimiziraju glavne ekonomske ili demokratske ciljeve ovisno o prirodi problema. Za zadnje izbore, postala je dosta popularna priča o ustavnosti izbornih jedinica i optimalnom teritorijalnom ustroju. Obje teme koje sam popularizirao kroz vlastita istraživanja prije nekoliko godina i posebno naglasio u svojoj kampanji.

Udruga.hr: Udruga (poreznih obveznika) Lipa i Udruga glas poduzetnika također su uspješno radile na aktiviranju javnosti u vezi ekonomske politike u Hrvatskoj. Kako ocjenjujete njihov rad budući da njihovi prijedlozi sve više dopiru do ušiju hrvatskih političara? I na lijevom i na desnom spektru, a naravno pogotovo na centru koji je i dalje slab.

Očigledno da je bila ogromna potražnja već od ranije za ovakvim tipom udruge, jer u posljednjoj krizi najveći teret su snosili upravo mali i mikro poduzetnici. Potrebno je bilo da se i njihov glas čuje. Koliko će biti uspješni, vrijeme će pokazati. Općenito sve svjetske vlade, ne samo hrvatska, se ravnaju prema načelu ”too big to fail” modelu tj. ne dopuštaju velikim firmama da propadnu zbog straha od ekonomskog udara i s time ostale manje firme stavljaju u drugi plan.

Udruga.hr: Koja je vaša ocjena važnosti udruga u hrvatskom društvu?

Udruge su iznimno važne sve dok su unutar sfere građanskog djelovanja i pomažu razvoju civilnog društva. Onog trenutka kada postanu para-političke tvorevine, a nažalost trenutno  je  inflacija takvih, gubi se smisao njihovog djelovanja. Jačanje političkog spektra se  ostvaruje kroz političke stranke, a ne kroz udruge građana. Ima naravno i veliki broj udruga koje odrađuju fenomenalan posao i uistinu pomažu u razvoju civilnog društva, samo je potrebno razlikovati žito od kukolja.

Udruga.hr: Nova HDZ-ova Vlada nakon pobjede je prvo najavila reforme, sada se vidi da se dvoumi oko većih rezova. Što bi po vama trebalo odmah napraviti?

Ovo pitanje je tema samo za nekoliko tekstova. Svakako smanjiti rashodovnu stranu proračuna, jer nas očekuje ogroman proračunski deficit koji ćemo morati financirati dodatnim zaduživanjem. Isto tako smanjiti poreze i parafiskalne namete. Sad je to lako reći, ali postoji velika neizvjesnost u punjenju proračuna, tako da treba u svakom slučaju prvo stabilizirati javne financije pa tek onda ići u rezove.

Udruga.hr: Kako kao visoko obrazovani čovjek, istraživač ekonomskih i političkih znanosti možete vjerovati u Hrvatsku? Odnosno zašto niste pokupili obitelj i odselili u bolje sutra kao mnogi hrvatski građani?

Za razliku od većine političara, u moje obrazovanje je uloženo blizu milijun dolara, dokazan sam globalno i izuzetno konkurentan. U Hrvatskoj isto mogu realizirati svoju produktivnost, samo me srce boli kada vidim kako smo uništili sav naš potencijal.

Udruga.hr: Kako gledate na pandemiju i poteze države kojima se pokušala suzbiti? Je li zatvaranjem ekonomije na dva mjeseca išta postignuto osim izgledne ekonomske krize?

Lako je sada biti general poslije bitke. U onome trenutku nismo imali adekvatnih informacija za odlučivanje i nastao je lockdown. Bio sam jedan od prvih koji je javno nastupio i rekao da se mjere moraju oslabiti, jer jednostavno nećemo ekonomski izdržati, što je i napravljeno bez da je bio drastični porast u broju slučajeva.

Udruga.hr: Što očekujete od jeseni, hoće li biti problematična i što bi kao ekonomski znanstvenih predložili kao rješenje za ublažavanje posljedica?

Itekako. Jednom kada oslabi učinak mjera, očekuje nas val stečaja i nezaposlenosti. Onog čega se bojim je i novi val iseljavanja, ako ne budemo kreirali nova radna mjesta, EU tržište rada je širom otvoreno za građane RH.

Udruga.hr: Koji su vaši daljnji planovi djelovanja u Hrvatskoj?

Radim trenutno na tri projekta koji  su vezana na nadolazeću recesiju. Svakako da će rezultati mojih znanstvenih studija biti od velike pomoći u daljnjim ekonomskim politikama, a koje ću zagovarati putem svojih javnih nastupa.

 

Razgovarao: Goran Jungvirth