Davorka Budimir

image

Fotografija: PIXSELL

Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska i direktorica tvrtke Delfin

_

Udrugama pokrivati samo osnovne troškove, sve ostalo treba biti volontiranje

Davorka Budimir predsjednica je Transparency Internationala Hrvatska, a ujedno i direktorica tvrtke Delfin. Da stvar bude još zanimljivija, ujedno je i u Izvršnom odboru Udruge za trgovinu pri HUP-u. Zanimalo nas je kako spaja te dvije strane, kakvo uopće jest stanje u tim područjima te koliki je stupanj korupcije u civilnom sektoru. Onom istom sektoru čija osnovna namjena je dobrobit društva.

|Udruga.hr| Kako se Vaše pozicije u civilnom sektoru te kao poslodavca nadopunjuju, odnosno kose li se u čemu? Kako je to biti “i s jedne i s druge strane”?
Dvadeset godina sam u privatnom biznisu i to u sektoru trgovine. Taj dio gospodarstva pretrpio je najveće promjene zbog izuzetno velike konkurencije na tržištu, dolaska velikih trgovačkih lanaca, promjena kupovnih navika kupaca te dostupnosti roba i usluga. Tvrtka u kojoj sam svoje poslovanje temelji na tržišnim nišama koje omogućavaju opstanak na tržištu. Moje profesionalno iskustvo iz poslovnog sektora je nova vrijednost za civilni sektor, a sastoji se u tome da vlastita organizacijska i managerska znanja prenosim u rad jedne tako važne organizacije kao što je ogranak Transparency Internationala u Hrvatskoj (TIH). Za mene nema “jedne” i “druge” strane. Ja sam svaki dan ista u svakoj ulozi bilo da sam direktorica male tvrtke ili predsjednica TIH-a. Radim svaki posao na isti način – najbolje što znam, ulažući u njega sve što imam. Nekada su to ideje, nekada socijalne vještine, a vrlo često i socijalni kapital koji sam tijekom godina stekla.

|Udruga.hr| Koja od tih dviju uloga Vas je više usmjerila u životu i u čemu?
Po mnogo čemu sam netipična i kao poslodavac, ali i kao dio civilne scene u Hrvatskoj. Po obrazovanju sam magistrica politologije, što je samo po sebi čudno jer radim u tipičnom zanimanju za ekonomiste, koje s politologijom na prvi pogled nema nikakve veze. Dokaz je to da su politolozi kao zvanje podcijenjeni, jer sam mnoga znanja i vještine naučila kroz kolegije na fakultetu. Odmak od svakodnevnog profesionalnog rada u trgovini pronašla sam u istraživačkom znanstvenom radu kroz rad na doktorskoj disertaciji na temu „Politička elita i konsolidacija demokracije u Hrvatskoj”. Ova znanja dala su mi kompetencije da s današnje pozicije mogu komentirati političke promjene i procese u Hrvatskoj, ali uz ogromno iskustvo iz realnog sektora. Angažman u TIH-u ne gledam kao na profesionalno napredovanje, već moj doprinos boljoj budućnosti Hrvatske.

|Udruga.hr| S obzirom da je Transparency International (TI) globalna organizacija, na koji način ostale podružnice i nekakva globalna politika TI-a utječe na svakodnevni rad TIH-a?
Temeljno je pravilo da se svaki ogranak Transparency Internationala diljem svijeta mora pridržavati principa i načela koja vrijede jednako za sve, bez obzira u kojem dijelu svijeta se djeluje. Prvenstveno se to odnosi na načela transparentnosti rada, globalnih projekata i zajedničkih kampanja. Naš ogranak pripada regiji Europe i Centralne Azije, imamo regionalnog direktora i posebnog regionalnog koordinatora koji nadgleda učinkovitost našeg ogranka. Surađujemo s ostalim ograncima na zajedničkim platformama, ali i samostalno organiziramo događanja, projekte i sl. Tako ove godine otvaramo Antikorupcijski centar za poduzetnike, kao centralno mjesto na kojem će se mali poslodavci moći konzultirati i prijaviti nepravilnosti koje im onemogućavaju poslovanje na svim razinama.

|Udruga.hr| Biste li stanje civilnog sektora u Hrvatskoj iz svoje perspektive procijenili zadovoljavajućim ili možda alarmantnim? Možete li ga usporediti s drugim europskim zemljama?
Ukupna civilna scena u Hrvatskoj također se mora reformirati i prilagoditi novim načinima djelovanja. Hrvatsko iskustvo je specifično, a posebno zbog toga što se civilna scena razvila relativno kasno, krajem devedesetih godina, a što nije bilo slučaj u državama našeg okruženja. U Sloveniji je civilna scena bila razvijena krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, neposredno prije prvih višestranačkih izbora i bila je inicijator demokratskih promjena. U Hrvatskoj su rat i posljedice ratnih zbivanja bitno utjecali na izgradnju civilne scene. Od 2003. godine djeluje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, osnovana od strane Vlade RH s ciljem promicanja razvoja udruga. U posljednje vrijeme stječe se dojam da se institucionalna podrška za razvoj udruga osigurava samo za one koje razvijaju profesionalizaciju tj. koje imaju stalno zaposlene osobe. TI Hrvatska smatra da će do promjena doći tek kada civilna scena postane aktivistička u punom smislu te riječi, tj. kada će njeni akteri biti dobrovoljno i volonterski angažirani na projektima. Institucionalna podrška trebala bi se ostvarivati tako da se većem broju udruga omogućava pokrivanje osnovnih fiksnih troškova (najma poslovnog prostora, režijski troškova i telefona), a sve ostalo trebalo bi biti na volonterskom doprinosu.

|Udruga.hr| Kakvo je stanje s korupcijom u hrvatskim udrugama, imate li kakve podatke, primjere…? Kakva vrsta korupcije je najzastupljenija u civilnom sektoru?
Nažalost takve podatke nemamo, iako nam se u proteklih godinu dana javilo nekoliko pojedinaca koji su prijavljivali razne nepravilnosti u udrugama. Ponekad se to odnosi na nenamjensko trošenje sredstava, isplate honorara ili autorskih ugovora, do netransparentnog vođenja poslovnih knjiga i pripadajućih evidencija. S novim Zakonom o udrugama koji je stupio na snagu 1. listopada 2014., s rokom prilagodbe do 1. listopada 2015. godine doći će do bitnog sređivanja ovog sektora. Osim toga treba napomenuti da od 1. siječnja 2015. godine stupa na snagu Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim se uvode novosti i povećava transparentni rad svih udruga.

|Udruga.hr| Kakva je, po Vama, povezanost politike i civilnog sektora u Hrvatskoj? Surađuju li dovoljno, odnosno jesu li povezani više nego što bi smjeli biti i u kojim sektorima?
Politika je povezana sa svima nama. Razina konsolidiranosti nekog demokratskog društva mjeri se i razvijenošću civilne scene i u njoj aktivnih građana. Zadatak civilne scene je da jača aktivizam građana, da građane oslobađa straha i potiče na širenje pozitivnih društvenih vrijednosti. Stječe se dojam da se u našem političkom prostoru civilni sektor koristi kao paravan za prividno djelovanje javnosti. Jaka civilna scena znači da vlast čuje i uvažava drugačije mišljenje, kritiku ili prijedlog. Potrebno je alatima i metodama građanskog pritiska, neposluha i dobrih prijedloga utjecati na stvaranje javnih politika kroz proces u kojem će civilna scena biti korektiv i čuvar demokratskih vrijednosti.

|Udruga.hr| Imate li najave kakvih projekata TIH-a ili možda HUP-a u bližoj budućnosti, a za koje vjerujete da će biti od velike važnosti udrugama?
Naše aktivnosti su sada usmjerene na nekoliko područja, a usko su povezana s udrugama poslodavaca i to u segmentu suzbijanja korupcije u javnim nabavama, zaštite zviždača iz poslovnog sektora te uvođenja Integrity pacta kao alata TI-a u borbi protiv korupcije.

|Udruga.hr| Smatrate li da u području civilnog sektora u Hrvatskoj postoji neki veći problem o kojem se ne govori dovoljno, a kojim bi se trebalo više pozabaviti?
TIH smatra da je potrebno napraviti klasifikaciju udruga prema sadržaju kojim se one svakodnevno bave. Razna kulturno-umjetnička, sportska ili lovačka društva ne mogu biti tretirana na isti način kao i udruge koje sudjeluju u kreiranju javnih politika ili promicanju konsolidiranih demokratskih vrijednosti. Posebno apeliramo na to da se financiranje civilnog sektora transparentnije regulira. Angažman kroz civilni sektor morao bi biti u većoj mjeri isključivo volonterski, a što sada nije slučaj, posebno kada se analizira količina javnog novca kojima se financiraju udruge.

Maja Jurković