Vesna Vašiček

Vesna Vašiček

Fotografija: PIXSELL

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

_

Udruge  iskoristile gotovo 100 posto sredstava iz pretpristupnih fondova EU

Predsjednica Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Vesna Vašiček, za časopis Udruga.hr govori o aktualnim aktivnostima Nacionalne zaklade i mogućnostima pomoći koje Nacionalna zaklada pruža udrugama.

Udruga.hr: Kada ste se uključili u rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva? U području računovodstva specijalizirali ste se za područje računovodstva neprofitnih organizacija i proračunskih korisnika …
Uključena sam u rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva datira od njenog samog osnutka, dakle od prije više od 10 godina, tojest od prvog saziva Upravnog odbora  Nacionalne zaklade, kada sam u funkciji Glavne državne rizničarke bila imenovana članicom Upravnog odbora kao predstavnica Ministarstva financija. Suradnja je nastavljena, nakon završetka mandata u Upravnom odboru, radom u procjenjivačkim tijelima, a ponovno imenovanje u Upravni odbor Nacionalne zaklade bilo je u mandatu 2008. do 2012.g.u svojstvu članice, da bi u novom mandatu 2012. do 2016. bila imenovana predsjednicom Upravnog odbora Nacionalne zaklade. Interes za rad Nacionalne zaklade u skladu je s mojim profesionalnim opredjeljenjem u kojem sam se u području računovodstva specijalizirala za područje računovodstva neprofitnih organizacija i proračunskih korisnika te sam nositeljica kolegija istog naziva kojeg sam razvila na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jasno da je funkcija predsjednice Upravnog odbora zahtjevna zadaća koja ima stratešku, ali i operativnu dimenziju. U strateškom smislu Upravni odbor Nacionalne zaklade ima ulogu promišljanja razvoja Nacionalne zaklade, usmjeravanja prema prepoznatim nacionalnim prioritetima i međunarodnim trendovima, donošenja ključnih programskih i financijskih dokumenata, ali i donošenje nekih provedbenih odluka kao što su odluke o odobrenim podrškama Nacionalne zaklade na temelju provedenih javnih natječaja. Nacionalna zaklada prepoznata je među udrugama kao stabilan, a rekla bih i u načinu dodjele sredstava transparentan, strukturiran i dosljedan izvor financiranja.


Brojni programi podrške udrugama
Udruga.hr: Vaša ocjena rada i aktivnosti Nacionalne zaklade u 2013.godini?
Moje mišljenje je da je Nacionalna zaklada unatoč recesijskim i otežanim uvjetima uspjela provoditi svoju misiju – a to je podrška razvoju civilnoga društva u našoj zemlji. Nastavila je djelovati na svim važnim područjima. Naglasci u djelovanju u protekloj godini stavljeni su na otvaranje prema zainteresiranoj javnosti, nastavak otvorenog dijaloga o strateškim prioritetima i pravcima djelovanja Nacionalne zaklade kao i reagiranje na  konkretne potrebe organizacija civilnog društva. Učinjene su konkretne aktivnosti u daljnjem unapređenju infrastrukture za podršku razvoju civilnog društva kroz decentralizaciju sredstava za partnerske regionalne zaklade, stručna podrška kroz Program regionalnog razvoja civilnog društva i lokalnih zajednica u partnerstvu s 5 regionalnih centara podrške  i s njima povezanih 15 županijskih suradnih organizacija te je učinjen daljnji iskorak u podršci Centara znanja za društveni razvoj kao svojevrsnih think-do-tankova u području razvoja civilnog društva. Dio programa Nacionalne zaklade izravno potiče umrežavanje udruga i zajedničko prijavljivanje na projekte kako bi se postigla sinergija i prisutnost udruga na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

Posebno je važno istaknuti da je u godini prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju Nacionalna zaklada zadovoljila kriterije akreditacijskog postupka  i postala provedbeno tijelo u Operativnoj strukturi za upravljanje sredstvima fondova Europske unije-Europskog socijalnog fonda. Također je otvorila Pilot-program Europa plus kroz koji se odobravaju povratna beskamatna sredstava organizacijama civilnoga društva za omogućavanje međufinanciranja odobrenih projekata kroz EU fondove.

Nacionalna zaklada čini iskorake u nove oblike financiranja, privlačenja sredstava i tehnološke komunikacijske platforme i društvene mreže kako bi se približiti onima koji već sada jesu ili će to uskoro postati važni dionici razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj od lokalne, regionalne do nacionalne razine.  Tu spominjem Forum zaklada “ZaDobro.BIT”  te istoimenu platformu kroz koju se razvija individualna filantropija, a koja se oslanja na međunarodnu platformu GivenGain te na taj način omogućuje financiranje aktivnosti organizacija civilnog društva koje djeluju za opće dobro na globalnoj razini.

Kvalitetnim upravljanjem zakladnom imovinom i drugim prihodima Nacionalna zaklada nastavlja stvarati stabilnu osnovu financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Programi podrške udrugama su brojni i strukturirani su tematski i po vrsti: od podrške malim građanskim inicijativama na lokalnoj razini, projekata kojima se doprinosi razvoju lokalnih zajednica, zajedničkih partnerskih projekata kojima se doprinosi demokratizaciji i razvoju civilnog društva, odobravanja institucionalnih podrški stabilizaciji i/ili razvoju udruga, podrške projektima kojima se doprinosi međunarodnoj razvojnoj suradnji  do podrške razvoju volonterstva djece i mladih u osnovnim i srednjim školama, podrške društvenim inovacijama, novoosnovanim udrugama, te sufinanciranju sudjelovanja predstavnika udruga na međunarodnim skupovima i dolaska međunarodnih stručnjaka u Hrvatsku.


Udruga.hr: S kime je sve Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u 2013. godini uspostavila suradnju? Kako pomažete udrugama?
Udruge se u svakom trenutku mogu javiti u Nacionalnu zakladu s upitom za određenu podršku ili način ostvarivanja podrške. Poznati su, već navedeni, redovni ciklusi natječaja Nacionalne zaklade s područjima i kriterijima koji imaju za cilj naglasiti prioritete u svakoj godini, potaknuti nove inicijative, ali i osigurati kontinuitet financiranja, a što je najočitije u institucionalnoj podršci. Međutim, vrata su otvorena i za  ad hoc inicijative i potrebe udruga. Jednako je važno, ako ne i najvažnije ostvarivanje mogućnost osobnih kontakata s nizom pojedinaca i udruga koje su umrežene kroz djelovanje Nacionalne zaklade.

Na osnovu činjenice da je Nacionalna zaklada jedina specijalizirana za dodjelu

institucionalnih podrški i da je taj oblik podrške vrlo kvalitetno i profesionalno razvila, prošle godine je Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna donijelo Zaključak kojim će Nacionalna zaklada u 2014.godini uvesti dva nova oblika institucionalne podrške i to za saveze i udruge osoba s invaliditetom te udruge iz Domovinskog rata.

Zanimljivi i vrlo korisni kontakti uspostavljaju se i kroz uključenost Nacionalne zaklade u Regionalnu mrežu zaklada i podržavatelja filantropije i razvoja lokalnih zajednica – SIGN, čije osnivanje je inicirala Nacionalna zaklada pred 5 godina, a koja djeluje na području jugoistočne Europe te kroz programe IMPACT – Europskog centra za međusektorsku suradnju u Zadru i IMPACT ureda u Bruxellesu koji se provode u suradnji s UNDP Uredom u Hrvatskoj i ECAS-om ( Europen Citizen Action Service) iz Bruxellesa.


Promocije volontiranja nema dovoljno
Udruga.hr: Vaše procjene što su najveći problemi udruga?
Uvijek je aktualno pitanje stabilnosti i kontinuiteta izvora financiranja udruga. Proračunski i drugi javni izvori naglašeno su prisutni u financiranju rada udruga, te se restrikcije u proračunima odražavaju na financiranje udruga koje često budu prvi gubitnici sredstava. Drugi izvori gdje mislim na participacije članova udruge, donacije privatnog i poslovnog sektora, inozemne donacije, jednokratne akcije prikupljanja sredstava potpomognute medijima i drugim javnim glasilima i slični izvori nisu dostupni svima i nisu dostatni. Unatoč naporima da udruge postanu vidljivije, prepoznatljive po svom djelovanju, umrežene u sredine i lokalne zajednice sporo se razvija samofinanciranje udruga i  uključenost pojedinaca u rad i financiranje udruga. Nesigurnost u financiranju ima dalje za posljedicu određeni diskontinuitet u djelovanju udruga, nemogućnost ispunjavanja misije i ciljeva udruge. Iznimnu ulogu u poticanju uključivanja pojedinaca  i  djelovanju udruga može imati volonterstvo. Promocije volontiranja nema dovoljno, mišljenja sam da je potrebno sustavno obrazovanje kroz sve razine obrazovanja o potrebi i svrsi volonterskog rada kao i odgajanje generacija aktivnih građana. Vremena koja smo prošli i u kojima smo sada nisu poticajna za takvo djelovanje, ali s druge strane možda je sada najviše potrebno da se razmotre društveni i životni prioriteti te je time djelovanje organizacija civilnog društva postalo važnije za očuvanje društvenih vrijednosti te moralnih i etičkih stavova pojedinaca.

Drugi važni problemi u djelovanju udruga je osiguravanje stručnog kadra (stalno zaposlenih ili povremeno zaposlenih) za obavljanje poslova na  ispunjavanju zakonskih uvjeta poslovanja, računovodstva i izvještavanja sukladno zakonu i zahtjevima financijera. Izazov je u postizanju optimalnog odnosa između mogućnosti zapošljavanja stručnog i ekspertnog kadra s potrebnom postizanja kvalitetne administrativne i stručne podrške radu udruge. Korištenje volonterskog rada i doprinosa pojedinca na neformalnoj osnovi često nije dostatno niti je trajno rješenje. Nacionalna zaklada osigurala je niz programa konkretne podrške, savjetovanja, seminara, edukacija i pomoći udrugama u području pisanja projektnih prijedloga, računovodstva, poreznih propisa, financijskih pitanja, zapošljavanja i sličnih poslova kako bi se podigla razina stručnosti i kvalitete rada te otklonile eventualne sumnje u nenamjensko ili netransparentno trošenje sredstava udruga.


Udruga.hr:
Kako su se udruge snašle u privlačenju sredstava iz fondova EU? Možete li usporediti domaću i međunarodnu nevladinu scenu u pogledu aktivnosti, uključenosti i financiranja?
Prema podacima koje je nedavno iznio Vladin Ured za udruge pokazalo se da su udruge odnosno organizacije civilnog društva iskoristile gotovo 100 posto sredstava iz pretpristupnih fondova EU koja su za te namjene bila na raspolaganju Republici Hrvatskoj.

U privlačenju sredstava iz fondova EU podrška Nacionalne zaklade je višestruka. Kroz različite oblike financijske podrške Nacionalna zaklada je u proteklih 10 godina uložila gotovo 300 milijuna kuna kroz 59 natječaja i 48 poziva za iskaz interesa čime su zaposlene 4.884 osobe te omogućeno uključivanje preko 100.000 volontera i volonterski. Veliki dio podržanih organizacija uspjele su privući višestruke iznose iz EU  i drugih međunarodnih organizacija tako da je gotovo svaku uloženu kunu iz sredstava Nacionalne zaklade privučeno najmanje 4 eura iz međunarodnih izvora.

Kao što je već istaknuto sama Nacionalna zaklada je postala provedbeno tijelo u Operativnoj strukturi za upravljanje sredstvima fondova Europske unije-Europskog socijalnog fonda. Dio sredstava u 2013.godini izdvojen je za Pilot-program Europa plus kroz koji se odobravaju povratna beskamatna sredstava organizacijama civilnoga društva za omogućavanje međufinanciranja odobrenih projekata kroz EU fondove. U 2014.godini predviđen je iznos od 10 miliona kuna za tu namjenu, a 2013.godina je bila prva godina realizacije sredstava iz tog fonda u iznosu od 5 miliona kuna. Pruža se niz edukacija, seminara i susreta vezanih na upoznavanje udruga s načinima korištenja sredstava iz fondova EU, u tome je aktivan i Vladin ured za udruge. Udruge se javljaju na ove inicijative, sredstva Pilot programa Europa plus se koriste, a to sve upućuje na živost udruga na ovoj temi. Pružena je mogućnost korištenja ureda u Bruxellesu po svim pitanjima koordinacije i otvaranja suradnje prema udrugama i tijelima EU.

Usporedba naših organizacija civilnog društva s međunarodnima, bilo u širem ili užem okruženju, ne može dati jednoznačnu ocjenu po pitanju brojnosti udruga, izvora financiranja ili njihove vidljivosti. Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj novijoj povijesti ipak je obilježilo previše specifičnosti od različitog sustava djelovanja i financiranja koji je bio prisutan ne tako davno, do prije dvadeset godina, pa tranzicije u model demokracije praćeno ratnim zbivanjima koje je samo po sebi dovelo do registracije niza udruga (branitelja, udovica i drugih stradalnika rata), ali i do promijene društvenih vrijednosti i očekivanja od organiziranog civilnog društva. Iz tog razloga mišljenja sam da bilo kakva usporedba bez puno analitičkih podataka i istraživanja nije moguća bez da bude ocijenjena improvizacijom. Međutim, postoji istraživanja razvoja naših organizacija civilnog društva koja su predmet stručnih i znanstvenih radova, a i sama Nacionalna zaklada financirala je  nekoliko istraživanja u proteklih 7 godina te istraživanje provedeno krajem prošle godine o utjecaju podržanih organizacija civilnog društva od strane Nacionalne zaklade na društveni i ekonomski razvoj u Hrvatskoj.  Vjerujem da će rezultati istraživanja koje je provedeno, a uskoro će biti objavljeno, biti zanimljivi široj javnosti, a ne samo dionicima procesa uspostave i djelovanja Nacionalne zaklade.


Nacionalna zaklada u 2014. planira uložiti 49 milijuna kuna
Udruga.hr: Ima li nekih novosti na području financiranja udruga?
Sukladno gospodarskom i financijskom okruženju, na području podrške financiranju udruga nije realno očekivati neke značajnije pozitivne iskorake.  Svakako je vrijedno istaknuti da Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, sukladno svojim strateškim ciljevima, planira u 2014.godini uložiti 49 milijuna kuna u projekte i programe organizacija civilnoga društva. Od tog iznosa 35 milijuna kuna planirano je za nove natječaje i višegodišnje podrške, a 14 milijuna kuna za ugovaranje suradnje putem poziva za iskaz interesa u 2014. godini te višegodišnje oblike Razvojne suradnje i partnerstva. S tim u vezi Nacionalna zaklada će u 2014. godini raspisati ukupno 7 natječaja (uključujući i Decentralizirani model) i to 5 za dodjelu financijskih oblika podrški i 2 za dodjelu nagrada, 3 poziva za iskaz interesa za suradnju i 2 poziva/pozivna natječaja za Razvojnu suradnju.

Sve su informacije kao što je već istaknuto dostupne zainteresiranima raspoložive na Internet  stranicama Nacionalne zaklade.

Važno je spomenuti i da je Vlada Republike Hrvatske usvojila je Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2014. godinu. U odnosu na Uredbu iz 2013. godine, povećana su sredstva za programe namijenjene osobama s invaliditetom, djeci i mladima, sredstva Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva zbog proširenja natječaja za institucionalne podrške za udruge osoba s invaliditetom i braniteljske udruge, te troškove sufinanciranja projekata i programa udruga u sklopu predstojećih EU natječaja iz strukturnih fondova.


Udruga.hr: Kako komentirate promjene Zakona o udrugama, u pogledu osnivanja i
financiranja udruga?
U  uređenju djelovanja udruga dva su ključna pitanja: djelatnost udruga pri čemu je naglasak na neprofitnom karakteru djelatnosti i transparentnost stjecanja i trošenja prihoda udruge tj. izvora financiranja udruga. Određivanje neprofitnog naprama profitnog u djelovanju udruge nije jednostavno. Svrha i cilj osnivanja udruga, njihova misija i vizija te sama registracija izražavaju neprofitni karakter tj. osnivanje i djelovanje koje nije s ciljem stjecanja dobiti. Zakonske promjene žele dodatno naglasiti i razlikovati profitni od neprofitnog karaktera udruga uz istodobno omogućavanje obavljanja gospodarske djelatnosti, ali je i dalje moguće pitati je li to predloženim načinom postignuto. Kombinacija profitne i neprofitne djelatnosti u jednoj pravnoj osobi – udruzi ima niz posljedica: upitno razgraničenje prihoda i troškova između profitne i neprofitne djelatnosti, kompliciranje računovodstvene evidencije,  kontradikcija između poreznog tretmana dobiti u odnosu na namjeru da se dobit koristi isključivo za neprofitne svrhe, pitanje iznosa vrijednosnih cenzusa u razgraničenju djelatnosti i ulaska u sustav poreznih obveznika. Prijedlog nudi izlaz u osnivanju trgovačkih društava koja preuzimaju gospodarsku djelatnost neprofitne organizacije pri čemu je obveza da se ostvarena dobit usmjeri u osnovnu djelatnost neprofitne organizacije. Što se time dobiva: transparentnost gospodarske djelatnosti koja gubi prvotnu svrhu pribavljanja prihoda za neprofitnu djelatnost udruge tj. napušten je koncept samofinanciranja udruga. Što je s pristupom da neprofitna organizacija djeluje na način da povremeno, sporadično, kroz akcije, jednokratne inicijative i sl. nudi i prodaje usluge ili proizvode koji se možda nude i od strane profitnih proizvođača ili ponuđača, dakle fakturira ih i naplaćuje te ostvaruje „prihode na tržištu“.  Međutim, ključno je na što se troše ostvareni prihodi, ako su podijeljeni kroz donaciju korisnicima udruge, ako su poslužili za pružanje informacije, promociju neke javne inicijative, ili u druge registrirane svrhe način na koji su pribavljeni prestaje biti presudan kriterij. Fokus je na samoj djelatnosti, aktivnostima udruge i u kojoj mjeri one troše prihode generirane na „tržištu“. Ako je ta djelatnost prepoznatljivo neprofitnog karaktera ona daje neprofitni legitimitet i stečenim prihodima. Dakle, idealno rješenje ne postoji, ali svako jače povezivanja dvaju potpuno različitih koncepata profitnog i neprofitnog ne može polučiti trajno rješenje. Pojavljuje se rizik da se prostori djelovanja profitnog i neprofitnog dodatno izmiješaju i granice dodatno izgube što će otežati i procjenu potrebnog financiranja iz javnih izvora.

Podržavam i razmišljanja koja idu u prilog prijedlogu da se napravi jače razlikovanje udruga prema djelatnostima ili ključnim područjima rada kako se ne bi u isti „koš“ stavljali npr. savezi  udruga osoba s invaliditetom, udruga računovođa i recimo Hrvatski olimpijski odbor ili Hrvatska gospodarska komora.


Udruga.hr: Poseban dio posvetila bih Zakonu o volontiranju, posebno je važan dio novog zakona koji omogućuje volonterima priznanje te aktivnosti u vidu radnog staža kako to komentirate?
Da jednostavno odgovorim da je jedino prihvatljivo rješenje držati se striktno definicije pojma volonterstva. Dakle, riječ je o radu bez naknade, za opće dobro. Isplata naknade povlači i druga pitanja: porezni status, radni staž što vodi u pitanja razlikovanja nesamostalnog i samostalnog rada od volonterskog rada.  Međutim, Zakon o volonterstvu treba osigurati djelovanje volontera na način da stvori uvjete da taj rad ne izaziva volonteru dodatne troškove npr. boravka, putovanja, korištenja neke opreme i sl. koje bi morao snositi iz vlastitih sredstava. Promociju volonterskog rada ne treba raditi preko naknade već davanjem značaja radu volontera kao radu ili možda još bolje reći zauzimanju za javno dobro, što može biti prepoznato od strane poslodavca npr. volonter je dobio slobodan dan za volontiranje, poslodavac je darovao stručnu ekspertizu kroz rad svog zaposlenika u udruzi i slični oblici ili šire zajednice, počasni članovi udruge, promocije volonterskog rada javnim nagradama, kroz medije i sl.

 

Mirjana Fijolić