Gordan Bosanac

Gordan Bosanac

Fotografija: PIXSELL

Centar za mirovne studije je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam.

|Udruga.hr| Prisjetimo se nastanka Centra za mirovne studije (CMS).
Osnivanje CMS-a bio je svojevrsni odgovor na ratno stanje u Hrvatskoj ali još više želja za podizanje svijesti i stvaranje kapaciteta društva i institucija da se takvo nasilje više ne ponovi. Na neki način smo udruga proizašla iz Domovinskog rata. Naime, Udruga je službeno osnovana 1997. godine iako se inicijalna ideja rodila par godina ranije, inspirirana Volonterskim projektom Pakrac. Taj projekt je pokrenut u jesen 1992. godine pod okriljem UN-a u suradnji s Antiratnom kampanjom Hrvatske. U sklopu projekta domaći i međunarodni volonteri s različitih strana svijeta obnavljali su ratom razrušen i podijeljen Pakrac kroz koji je prolazila crta razgraničenja.

Boravak stranih volontera imao je dobar utjecaj na obnovu društvenog života u podijeljenom i razrušenom radu. Kroz obnovu kuća, obnavljalo se i povjerenje. Osnivači CMS-a aktivno su sudjelovali u tom projektu nakon čega su osmislili prve treninge izgradnje mira u Hrvatskoj, MIRamiDE.  Iz tih treninga proizašla je i ideja o osnivanju Centra za mirovne studije i pokretanju Mirovnih studija kao jedne od glavnih aktivnosti CMS-a. Program Mirovnih studija i danas je aktivan.


Koji su osnovni postulati koje CMS promiče?
Centar je udruga građana i građanki koja se zalaže za društvenu promjenu na načelima nenasilja, izgradnje mira, tj. mirotvorstva, poštovanja ljudskih prava povezujući obrazovanje, istraživanje, rad na javnim politikama i aktivizam. Za naš identitet važno nam je naglasiti da smo mi i mirovna i ljudsko-pravaška organizacija. Promicanje mirotvorstva posebno nam je važno jer ne ide uvijek ruku pod ruku s ljudsko-pravaškim metodama. Sjetimo se, primjerice, nelegalne vojne intervencije na Irak kada su pojedine zapadne Vlade koristile zaštitu ljudskih prava kao argument za vojnu intervenciju. Takav pristup je nama potpuno neprihvatljiv.


|Udruga.hr| Koje programe ste do sada realizirali, a koji su trenutno aktualni?
U 20 godina postojanja CMS je doživio i programske i organizacijske transformacije. Počeli smo primarno kao grass-root organizacija koja se bavi mirovnim obrazovnim programima kroz Mirovne studije i treninge izgradnje mira. Nakon 2000-te, kada su se promjenom vlasti stvorili uvjeti za institucionalne suradnje uključili smo rad na javnim politikama i zagovaranju, a postepeno smo počeli uključivati i druge aktivnosti direktnog rada,  npr. kroz kulturu.

Imamo jaku komponentu rada na suzbijanju diskriminacije gdje smo s vremenom krenuli i u pružanje pravne pomoći, ali i dizanje antidiskriminacijskih udružnih tužbi. Naš obrazovni mirovni program je također dobio zagovaračku komponentu. Godinama zagovaramo uvođenje mirovnog obrazovanja i obrazovanja za demokraciju  u obrazovni sustav. Tu su i teme vezane za sigurnost, s  tim da je koncept koji mi zagovaramo ljudska sigurnost. Pratimo rad vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Zadnje dvije godine aktivirali smo program Socio-ekonomska pravda, koji bi trebao odgovoriti na sve veće društvene nejednakosti u Hrvatskoj kroz istraživanja i zagovaranja politika koje omogućuju pravednu raspodjelu društvenih dobara.


|Udruga.hr| Koja je Vaša pozicija unutar CMS-a, odnosno kako vi osobno pridonosite CMS-u?
Član sam Izvršnog odbora, što znači da dio svog vremena posvećujem organizacijskom razvoju udruge. CMS je specifičan po tome da njegujemo horizontalno upravljanje, dakle moć nije koncentrirana u jednoj osobi već se ona dijeli na više osoba unutar Izvršnog odbora. To nas čini dosta drugačijima od ostalih organizacija, ali i zahtjeva više napora prilikom donošenja i usuglašavanja odluka.

Izuzev toga vodim program Ljudske sigurnosti, kroz koji pratim rad vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Pratim rad Sabora, Vlade i pojedinih ministarstva kada predlažu zakonska rješenja vezana za ljudska prava, sigurnost i slično. To je ona klasična „watch dog“ uloga organizacije. Predajem kolegij Ljudska sigurnost na Mirovnim studijima. Najavi aktivacije vojnog roka zasigurno će moj program posvetiti puno pažnje i vremena. Budući da imam dosta iskustva u javnom zagovaranju pomažem i drugim programima unutar CMS-a kad se rade zagovaračke kampanje ili akcije. Predstavljam CMS i u nekoliko domaćih i međunarodnih mreža.


|Udruga.hr| CMS surađuje s brojim društvenim visokim učilištima i drugim udrugama sa sličnim programom. Jeste li zadovoljni suradnjom i koordinacijom?
Nama je otvorenost i  suradnja sa što više različitih institucija i organizacija jedna od glavnih metoda rada. Također nam je važna otvorenost organizacije prema brojnim građanskim inicijativama i pokretima. U organizaciji pokušavamo stalno njegovati tu otvorenost na suradnju. S institucijama surađujemo jer su one te koje bi trebale donijeti promjene u sustavu, pravedne i korisne za što veći broj ljudi. Nije nam problem niti surađivati, primjerice, s MUP-om na pojedinim temama, iako ćemo se razilaziti u pogledima na nekim drugim temama. Dapače, mislimo da su takve suradnje vrijedne jer nas sve uče tome da osobne povrede ne miješamo s profesionalnom kritikom.

Suradnja sa sveučilištima se također intenzivira. U obrazovanju njegujemo interdisciplinarni pristup, a on još uvijek teško prolazi na sveučilištima. Ono što nam tu ponekad nedostaje je jasnije pozicioniranje sveučilišta oko nekih temeljnih pitanja ljudskih prava, kako bi i te institucije unaprjeđivale standarde ljudskih prava. To se za sada svodi na pojedince, ali institucije uvelike izbjegavaju zauzeti jasnije pozicije. Konačno, suradnja s drugim udrugama nam je svakodnevica i kada god možemo provodimo aktivnosti u suradnji.


|Udruga.hr| Na koji način se financira CMS?
Primarni izvor financiranja su nam donacije, tj. javljanje na javne natječaje vezane uz teme na kojima radimo. U prosjeku zadnjih nekoliko godina oko 50% našeg proračuna dolazi iz proračuna Europske unije. Oko 20 % proračuna dolazi iz lokalnog ili nacionalnog proračuna. Istovremeno, u pravilu uplaćujemo u proračun više kroz razne poreze i prireze, nego li iz njega dobivamo sredstva. Dakle, CMS puni hrvatski proračun. Ostatak sredstava, ovisno o godini, namičemo kroz različite druge donatore i vlastitim programom samoodrživosti. Zadnje dvije godine surađujemo i s Agencijom za temeljna prava Europske unije za koju u suradnji s partnerskim organizacijama radimo izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj.

Ove godine će nam se prihodi od samoodrživosti dodatno povećati zbog suradnje s drugim organizacijama na nekoliko istraživačkih projekata, a u prošloj godini su nam se povećale i donacije građana. Izuzetno nam je važno osigurati nenamjenska sredstva koja nam omogućuju dodatnu neovisnost i slobodu da radimo na onim temama koje ponekad donatori ne prepoznaju ili ne stignu na vrijeme reagirati na njih. Naše financijske izvještaje transparentno objavljujemo na internetskoj stranici  i svaki građanin ih može vidjeti.


|Udruga.hr| Aktivni ste i u nekim drugim udrugama? Kojim?
Važno mi je biti prisutan i u temama kojima je CMS blizak, a nisu CMS-ove teme. Iako sam zbog opsega posla smanjio  svoje aktivnosti u drugim udrugama – bio sam aktivan u udruzi Domino (Queer Zagreb), te sam bio član Vijeća GONG-a i nadzornog odbora Zelene akcije. Danas uz rad u CMS-u, aktivan sam u mreži CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, gdje sam predsjednik Upravnog odbora te sam u Programskom savjetu Kuće ljudskih prava. CMS je jedan od osnivača te dvije organizacije pa je i logično da imamo svog predstavnika u njima.

Ponekad vam se to zamjeralo. Kako to uspijevate uskladiti ili se udruge (djelatnosti) međusobno nadopunjuju?

Ne vidim problem da se osoba aktivira u više udruga ako ima volju i vremena da doprinose razvoju civilnog društva ili borbi za ljudska prava kroz različite udruge. Angažman u više udruga nije isto kao i angažman u upravnim odborima poduzeća, što zlonamjernici žele imputirati. Ovdje se najčešće  radi o različitim volonterskim angažmanima van matične udruge, a tim angažmanima uspostavljate kvalitetniju suradnju među udrugama i podržavate se međusobno kako biste bili uspješniji u svom radu. Ograničavanje rada ljudima samo na jednu temu bila bi povreda prava na slobodu udruživanja, mišljenja i izražavanja.


|Udruga.hr| Da li su mladi danas dovoljno osviješteni o značaju volontiranja unutar udruga? Kako to pojačati?
Motivacija mladih za volontiranje u CMS-u postoji u velikoj mjeri. Mladi pokazuju veliki interes volontirati tako da naši volonteri imaju svoj Klub volontera Centra za mirovne studije – KVOC, kroz kojeg se educiraju i volontiraju s izbjeglicama i organiziraju različita događanja.

Također, nakon završetka Mirovnih studija, puno sudionika/ca želi nastaviti suradnju i neki oblik volonterskog rada.  U sklopu CMS-a osnovali smo i volontersku grupu koju većinom čine mlade osobe.  Mislim da je veći problem udrugama, uz svoje redovne aktivnosti, naći vremena i sredstava za uspostavu programa volontiranja.

Svjetlana Pećinar